Ako itko u ovoj zemlji ima moralno pravo zahtijevati da se o Izraelu piše s razumijevanjem, to je Židovska općina Zagreb (ŽOZ). Ako itko u ovoj zemlji ima moralno pravo kritizirati izraelsko bombardiranje Gaze, to je predsjednik Antifašističke lige (AFL) Zoran Pusić. I zato je odluka o istupanju ŽOZ-a iz Antifašističke lige, objavljena u četvrtak, 26. listopada, najtužniji javni događaj u Hrvatskoj koji je nastao kao posljedica strašne eskalacija na Bliskom istoku, koja već dvadeset dana neprestance odnosi ljudske živote. Već sad, samo koji sat nakon što je odluka ŽOZ-a objavljena, nagomilalo se više interpretacija oba teksta, odluke ŽOZ-a, i mišljenja “za” i “protiv”. U ovome se tekstu, međutim, tim razlozima nećemo baviti: svaki je od njih točan i istodobno vjerojatno nepotpun.

Neki dan sam naletio na tekst pod naslovom „NIJE SUSRAMLJE Izabrana je najljepša nova srpska riječ“ u kojem se kaže: „Duhoklonuće je riječ koja je pobijedila na takmičenju za najljepšu novu srpsku riječ koje je organizovao sajt 'Mala biblioteka' iz Londona. Ova zamjenjuje tuđicu depresija."Ponukan ovim konkursom odlučio sam da dam svoj doprinos razvoju srpskog jezika, a samim tim i srpske kulture i identiteta. Ovo su neki od mojih prijedloga: A kapela pjevanje - grlopjev; Impotencija - kitoklonuće, kurcoklonuće; Apstinencija u seksu - nejebica; Onanija - rukopomazanje; Inflacija - cjenoskok; Deflacija – cjenopad; Voajerizam - gledojeb; Flešbek - prošlovrat; Horor - strahogled ... Još uvijek nisam uspio da smislim srpske riječi za link, blog i plejmejker, ali radim na tome i ne odustajem.

Danas, gotovo da se može tvrditi da je u svakoj od bivših jugoslovenskih republika istorijski revizionizam jedna od glavnih ideoloških alatki u rukama političkih elita. Potrebno je satanizovati socijalističko nasljeđe kako bi se opravdala nesposobnost političara u obezbjeđivanju pristojnog života običnim građanima. Dok se ti isti građani trve oko identitetskih tema, elita pod krinkom rodoljublja osigurava oduzimanje zajedničkih dobara zarad privatizacije. U poslednjem revizionističko-propagandnom filmskom ostvarenju Radoša Bajića, "Heroji Halijarda", proces rehabilitacije kroz relativizaciju istorijskih činjenica dostiže svoj vrhunac. Dakle, za Bajića su četnici suparnici Nijemaca, jedini spasioci Saveznika i isključivo oni brane Srbiju od prodora komunista. Realnost je, međutim, uveliko drugačija.

Ime Srđana Aleksića u godinama iza rata, kada se regijom počela širiti priča o njegovom humanom činu u zlom vremenu ludila i mržnje, postalo je simbol ljudskosti i hrabrosti. Stoga smo iznimno ponosni da Lupiga drugu godinu za redom sudjeluje u organizaciji regionalne novinarske nagrade „Srđan Aleksić“. Kao i prošle godine nagrada se dodjeljuje, novinarkama, novinarima i medijima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije te Crne Gore. I to u tri kategorije - Za novinarsku hrabrost i izuzetnost; Za doprinos zajednici i Za medije. Dodjelu, uz našu Udrugu za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije „Lupiga – svijet kroz obične oči“, organiziraju Helsinški parlament građana Banja Luka, Mreža za izgradnju mira koja broji 197 članica, Nezavisno društvo novinara Vojvodine iz Novog Sada te Institut za medije Crne Gore.

Izložbenim programom jedanaest umjetnica i umjetnika ovog tjedna je u zagrebačkoj Galeriji Događanja otvoren 21. Festival prvih koji se bavi temom „(Ne)vidljive žene“. Do subote će se u Galeriji Događanja, Centru KNAP i Kulturno informativnom centru u Zagrebu besplatno moći vidjeti kako umjetnice doživljavaju vlastitu (ne)vidljivost te se educirati o feminizmu kroz koncerte, filmove i predavanja. Čast da otvori Festival pripala je ravnateljici centra KNAP Anji Planinčić te producentici Festivala Ani Janjatović-Zorica. Obje su naglasile povijest festivala i tradiciju promicanja alternativnih umjetničkih izričaja te rad mladih umjetnika. Prvoga dana imali smo priliku upoznati umjetnice i umjetnike koji su predstavili svoje radove te životna iskustva umjetnika koji su ih nagnali da interpretiraju žensko pitanje u video formi, AI grafici, intervencijama, fotografiji i skulpturi.

Nakon svjetske premijere na DokuFestu u Prizrenu i Liburnija festivalu u Opatiji, film „Kuća na Kraljevcu“ stigao je i na filmska platna zagrebačke Kinoteke. Radi se o filmu koji se u 89 minuta prisjeća jedne zagrebačke adrese na kojoj je svojevremeno kuću sagradio Slobodan Praljak, filmski režiser, filozof i kasniji general Hrvatske vojske, a potom je iznajmljivao. Na toj adresi, Kraljevac kućni broj 35, danas živi redatelj filma „Kuća na Kraljevcu“ – Pero Kvesić. Između ostalih, u kući na Kraljevcu živjeli su književnik i scenarist Abdulah Sidran, književnik Goran Babić, članovi benda Ayllu, strip crtač Igor Kordej, fotograf Goran Pavelić Pipo, ilustrator Milan Trenc, pisac i muzičar Davor Slamnig i svestrani Pjer Žardin, a u nju su navraćali mnogi, a česti su gosti bili grafički dizajner Mirko Ilić, glumac Vilim Matula, muzičar Davor Gobac …