Briga o "organizacijskom pamćenju" tema je međunarodne konferencije „Arhivi odozdo - organizacijsko pamćenje kao element održivosti civilnog društva“ koja će se u četvrtak 16. studenog od 10 do 18 sati održati u zagrebačkoj Maloj dvorani Pogona Jedinstvo. Kako bi se povećala vidljivost o navedenoj temi u javnom i digitalnom prostoru ovom prilikom domaći i međunarodni stručnjaci iz područja arhiviranja, predstavnici udruga, arhiva i ustanova, donositelji odluka na nacionalnoj i lokalnoj razini te akademska zajednica govorit će o važnosti organizacijskog pamćenja kod civilnih organizacija. Predstavit će i rezultate istraživanja potreba i resursa organizacija civilnog društva iz cijele Hrvatske, te izložiti prijedloge za bolji položaj nezavisnih arhiva. A kako bismo došli do te razine, potrebno je ovaj termin, prije svega, pobliže objasniti i uvriježiti u javnosti.

Do sada ste već naučili što je zajedničko Savki Dabčević Kučar, Josipu Hatzeu, Ranku Marinkoviću i nekadašnjem prvotimcu Hajduka Ivici Hlevnjaku. Ako niste, onda ćemo ipak reći kako im je zajedničko, između ostaloga, to što su s još više od 30.000 ljudi, uglavnom Dalmatinaca, dio svoga života krajem Drugog svjetskog rata proveli u egipatskoj pustinji, na poluotoku Sinaju, u kompleksu izbjegličkih logora koje zbirnim imenom zovemo El Shatt. El Shatt je tema i strip crtačice Helene Klokočar čije radove do 21. studenog možete posjetiti u zagrebačkoj Galeriji Događanja. U sklopu izložbe ovog utorka u 19.30 sati besplatno možete pogledati i jedan od najuspješnijih novih domaćih dokumentarnih filmova „El Shatt – nacrt za utopiju” redatelja Ivana Ramljaka. Nakon projekcije uslijedit će i razgovor s autorima.

"Muslimani koji žive u Njemačkoj mogu zahtijevati zaštitu od desnog ekstremističkog nasilja - i to s pravom. Ukoliko ih netko napadne, pripada im pravo na zaštitu, ali to isto moraju pružiti i oni, u svakom slučaju napada na Židovke i Židove. Muslimani se bespogovorno moraju distancirati od svakog antisemitizma upravo zato da ne ugroze svoje vlastito pravo na uživanje tolerancije. Za vjersku netoleranciju u Njemačkoj nema ni najmanje prostora. Svatko tko ovdje živi, živi po pravilima ove zemlje", objavio je njemački vicekancelar iz redova Zelenih, stranke vladajuće koalicije, Robert Habeck - aktualni ministar privrede i ekologije. Njegov desetominutni govor, u Njemačkoj i izvan njezinih granica, izazvao je ogromnu pozornost. Sadržaj Habeckovog govora na ovom mjestu prenosimo u cjelini:

Spomenici su vladajućima zgodan alat za klasičnu agitaciju i propagandu. Relativno su jeftini, brzo se grade i pružaju jedinstvenu priliku za presijecanje vrpce i fotografisanje dok se vlast predstavlja kao neko ko brine o historiji, kulturi sjećanja, “našim” žrtvama … Sve što vrijedi za spomen-tenk u Sarajevu kao u paralelnim filmskim pričama istovremeno možemo pratiti i u Banjaluci gdje se gradi spomenik Vojsci RS-a ili u Mostaru gdje niče spomen-muzej HVO-a na lokalitetu bivšeg logora za Bošnjake. Isto vidimo i u cijelom regionu. Makedonija je još odavno “prekucala igricu” i barem privremeno okačila kopačke o klin, Hrvatsku su preplavili spomenici Tuđmanu, dok najava iz Srbije da na spomeniku žrtvama Jasenovca rade lično Vučić, Dodik i patrijarh Porfirije u startu garantuje da će sve biti kako ne treba.

„Sestrinstvo parne kupelji“ estonski film koji je „pobrao“ izvrsne kritike, kako publike, tako i struke, Zagreb Film Festival (ZFF), u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj, ponudit će besplatno svojoj publici tijekom trajanja ovogodišnjeg festivala. Projekcija filma će se održati u zagrebačkoj Kinoteci, u sklopu popratnog programa Nagrada publike LUX, ove subote, 11. studenog, u 21:30 sati. Ulazak na projekciju je, naravno, slobodan. Ovaj naslov su popratili mnogi mediji, a britanski The Guardian, napisao je za ovo djelo kako se radi o „filmu u kojem se isprepliće čarolija“. „Sestrinstvo parne kupelji“ jedan je od pet finalista Nagrade publike LUX, uz „20.000 vrsta pčela“, „Zakon zbornice“, „Opalo lišće“ i „Na Adamantu: nitko nije savršen“, a dva od njih će se naći na platnima ovogodišnjeg ZFF-a.

„Nažalost, pokroviteljstvo izraelske ambasade za mene predstavlja problem. U trenutku u kojem je dva milijuna ljudi u Gazi blokirano, u trenutku u kojem ne znaju ni hoće li doživjeti sljedeći dan, nakon više od šest tisuća mrtvih civila, muškaraca, žena i djece koji gladni, u ekstremnim uvjetima, čekaju sljedeće bombardiranje ili invaziju, dok političari na TV-u viču kako u Gazi ne postoje civili i kako Gaza mora biti uništena, kada i Ujedinjeni narodi traže prekid vatre – uistinu minimum koji je s prezirom odbijen, otići na proslavu za mene predstavlja kratki spoj u glavi koji ne mogu razriješiti”, tim riječima talijanski autor dviju animiranih serija na Netflixu te popularnih stripova, Zerocalcare, otkazao je svoje gostovanje na najvećem sajmu stripa u Europi. Uslijedila je lavina otkaza, a potom i optužbi za antisemitizam.