SPEKTAKULARNA GLAZBENA POSLASTICA: U Močvari u nedjelju svira nasljednik romskih muzičkih ikona

SPEKTAKULARNA GLAZBENA POSLASTICA: U Močvari u nedjelju svira nasljednik romskih muzičkih ikona

Ne planirajte nikakve obaveze za sutra, a ako ste ih već preuzeli - otkažite. Za sutra navečer - službeno: u pitanju je nedjelja, s početkom od 21 sat - u klubu Udruženja za razvoj kulture Močvara spremili su sjajnu zabavu. U goste Zagrebu dolazi KAL, muzički sastav oformljen 1996. godine u Valjevu, na čijem repertoaru je simbioza različitih glazbenih žanrova: balkanska i ciganska muzika začinjena svingom, džezom, bluesom... U pitanju je neodoljiv muzički spoj, za koji su kritičari morali otvoriti posebne ladice: Rock´N´Roma, Gypsy Rockabilly ... Istina je da "kal" na romskom jeziku znači "crno", ali crna boja nipošto ne oslikava energiju koju publici emitira ovaj bend. Naprotiv, KAL svojim nastupima proizvodi samo veselje, izaziva na ples i dobru zabavu. Bend KAL 2007. godine bio je na prvom mjestu europske top-liste u žanru World Music, osvojio je iste godine nagradu Davorin Popović za najbolji video na prostorima bivše Jugoslavije.
NEPROFITNI MEDIJI: Što i kako dalje?

NEPROFITNI MEDIJI: Što i kako dalje?

Inicijativa Neprofitni mediji održala je tribinu u zagrebačkoj Booksi na kojoj se razgovaralo o održivosti neprofitnih medija te o modelima javnog sufinanciranja koji bi mogli omogućiti novi razvojni zamah zapostavljenoj sceni neprofitnih medija. Na tribini su govorile nagrađivana novinarka neprofitne radijske stanice Radio Rojc iz Pule, Mirjana Radulović, umirovljena profesorica novinarstva s Fakulteta političkih znanosti, Gordana Vilović, glavna tajnica HND-a, Melisa Skender te članica Vijeća za elektroničke medije. Anita Malenica. Moderatorica tribine Matija Mrakovčić (Kulturpunkt.hr) uvodno je konstatirala kako su hrvatski neprofitni mediji doživjeli kratkotrajan zamah uspostavom Fonda za potporu neprofitnim medijima pri Ministarstvu kulture, da bi njegovim gašenjem 2016. godine neprofitna medijska scena počela polako odumirati.
LUPIGA ČASTI: Poklanjamo ulaznice za „Pedagogiju otpora Branka Ćopića”

LUPIGA ČASTI: Poklanjamo ulaznice za „Pedagogiju otpora Branka Ćopića”

„Sukob autoriteta i poslušnika, uskogrudnost malih moćnika u sredinama gdje sve od njih ovisi, ispraznost i podlost sadržaja nekih društvenih mreža na kojima je, naravno anonimno, moguće sve izreći i svakoga ocrniti bez ikakvih posljedica, položaj boraca iz nedavnog rata, mjesto i uloga žene u društvu danas, prijetnje Isilovaca svakome koji ne misli isto kao oni, migranti u potrazi za novim domom – neke su od tih scenskih slika u kojima nije teško prepoznati trenutke života i društva u kojem jesmo“, tako je Lupigin kazališni kritičar Mladen Bićanić opisao „Pedagogiju otpora Branka Ćopića”, predstavu jednog od najboljih kazališnih režisera na ovim prostorima, Zlatka Pakovića, koja u nedjelju gostuje u zagrebačkom Exitu. Predstava je u Exitu na rasporedu u 20 sati, a na ovom mjestu Lupiga vam poklanja ulaznice za ovo izvrsno djelo. Nećemo postavljati nikakva pitanja i testirati vaše znanje.
NE PROPUSTITE: „Pedagogija otpora Branka Ćopića” stiže u Zagreb

NE PROPUSTITE: „Pedagogija otpora Branka Ćopića” stiže u Zagreb

Predstava „Pedagogija otpora Branka Ćopića” premijerno je odigrana na Bihaćkom ljetu prošle godine i odmah, kao i gotovo sve što Paković radi, izazvala određene kontroverze. Tu je premijeru popratio i Lupigin kazališni kritičar Mladen Bićanić primijetivši kako je predstava „usredotočena na govor, odnosno razotkrivanje istine i laži na našoj društvenoj sceni, a kroz prizmu djela i života čovjeka koji se sa onim što se tih, osamdesetih godina prošloga stoljeća događa u društvu za koje se iskreno borio, nije mogao pomiriti“. To najbolje, smatra Bićanić, ilustrira jedan nadahnuti, istina fiktivni monolog reisa Huseina ef. Kavazovića: „Treba napokon prevazići nacionalni koncept podijeljenog bosanskog društva. Moramo uvesti jednu jedinu istinsku podjelu među Bosancima, to je podjela na one koji govore istinu i na one koji lažu“
MOJ LIČNI OPROŠTAJ SA ŽARKOM LAUŠEVIĆEM: „To je On. Bio je najveći“

MOJ LIČNI OPROŠTAJ SA ŽARKOM LAUŠEVIĆEM: „To je On. Bio je najveći“

Mnogi će reći da je najveća zla kob koja može zadesiti glumca ta da mu se život pretvori u pozorišnu ili filmsku priču, da mu se uloga prelije na život. Ali kako nam je celog sebe davao kroz uloge, to je možda i bilo neminovno. Njegov se život raspolutio jednom teškom i bolnom međom, nastalom 31. jula 1993. godine, ranom koja je bila toliko duboka i široka da nikada do kraja nije zarasla, niti je mogla biti zašivena. Neću o tome. Ne zato što bih možda nešto loše u ovom trenu o njemu rekao, već zato što ne bih o tome mogao tako lepo pisati kao on sam. Sve nam je rekao. Sve ispričao. Jasno nam do znanja stavio da je hodajući uragan emocija i koliko se u sebi razjeda. Koliko se duboko i ponizno kaje, iako je velik i nenadmašan. I tako nam pokazao put. Kako biti čovek, kako biti svestan svojih postupaka.
SJAJNE VIJESTI: Dobri stari Zeleni telefon dobio i mobilnu verziju

SJAJNE VIJESTI: Dobri stari Zeleni telefon dobio i mobilnu verziju

Konačno možemo sa svojeg telefona prijaviti svaki oblik zlostavljanja prirode, od frižidera odbačenog uz šumski put do kemikalija koje nesavjesni privrednici miješaju u temelje budućih proizvodnih hala. Naime, nakon gotovo dvije godine pripreme, organizacije, razrade i izrade, Zelena akcija predstavila je aplikaciju „Pametni zeleni telefon“ namijenjenu građanima koji od sada i na ovaj način mogu signalizirati sve nepravilnosti na koje naiđu u prirodi i društvu. „Naši sugrađani često nemaju povjerenja u institucije. Radije će se okrenuti nekome tko ima dugogodišnji i konkretni trag u borbi protiv nepravilnosti te se zbog toga sa svojim problemima nerijetko obraćaju upravo nama”, upozorava Jasna Šumanovac koja već gotovo dva desetljeća u okviru Zelene akcije vodi „Zeleni telefon“.
ČITAJTE ZBIGNIEWA HERBERTA : Poetika kakva nedostaje na našem jeziku

ČITAJTE ZBIGNIEWA HERBERTA : Poetika kakva nedostaje na našem jeziku

„Naklon moje sjenke“ zbirka pjesama, jednog od najprevođenijih poljskih autora 20. stoljeća, bit će predstavljena u zagrebačkom Kinoteka baru u utorak, 21. studenog, s početkom u 19 sati. Zbirku poezije Zbigniewa Herberta, pjesnika trpljenja, skepse, empatije i otpora, kako je o njemu govorila Đurđica Čilić, književnica i profesorica poljskog jezika na Sveučilištu u Zagrebu, objavljena je u izdanju nakladničke kuće V.B.Z. Upravo će Đurđica Čilić, inače jedna od najboljih poznavatelja poljske književnosti u Hrvatskoj, u društvu s književnikom Dragom Glamuzinom te dvojicom Lupiginih kolumnista – piscem i pjesnikom Markom Pogačarem te spisateljem Ivicom Prtenjačom – predstaviti lik i djelo ovog velikana moderne poljske književnosti čija poezija premošćuje jezične, kulturne i vremenske barijere.
NEPROFITNI MEDIJI: „Hrvatska mora prepoznati važnost međusektorskog programa Kreativne Europe“

NEPROFITNI MEDIJI: „Hrvatska mora prepoznati važnost međusektorskog programa Kreativne Europe“

Inicijativa Neprofitni mediji predstavila je analizu provođenja programa Europske unije "Kreativna Europa 2021. - 2027." od strane hrvatskih institucija. U pitanju je program Europske unije koji sadrži tri potprograma: kultura, mediji i međusektorski potprogram. Glavni ciljevi programa "Kreativna Europa" su očuvanje, razvoj i promicanje europske kulturne i jezične raznolikosti i baštine te povećanje konkurentnosti i gospodarskog potencijala kulturnih i kreativnih sektora, posebno audiovizualnog sektora. Kroz program "Kreativna Europa" moguće je tako sufinancirati i projekte koji promoviraju medijsku pismenost, pluralizam i slobodu medija.
NEPROFITNI MEDIJI: „U Fondu za pluralizam već postoje sredstva za dodatnu podršku neprofitnim medijima“

NEPROFITNI MEDIJI: „U Fondu za pluralizam već postoje sredstva za dodatnu podršku neprofitnim medijima“

Inicijativa Neprofitni mediji objavila je analizu prilika za financiranje neprofitnih medija od strane hrvatskih javnih institucija. U analizi se uvodno ističe da su neprofitni mediji najznačajniji rast doživjeli nakon što je 2013. godine pri Ministarstvu kulture uspostavljen Fond za neprofitne medije, koji je tri godine kasnije ugašen. Glavni izvor financiranja za hrvatske neprofitne medije od tada je Fond za poticanje pluralizma i raznolikosti medija pri Agenciji za elektroničke medije. Međutim, inicijativa smatra da je ukupni iznos sredstava koji se iz tog Fonda izdvaja za neprofitne medije nedostatan da bi se doista poticao razvoj tzv. trećeg medijskog sektora.
U SLUŽBI JAVNOG INTERESA: Što su zapravo neprofitni mediji?

U SLUŽBI JAVNOG INTERESA: Što su zapravo neprofitni mediji?

Inicijativa Neprofitni mediji izradila je analizu naziva i legislativnog položaja tzv. trećeg medijskog sektora. Na početku analize nalazi se osvrt na terminologiju uz pojašnjenje što su zapravo neprofitni mediji. "U literaturi i pravnim aktima nalazimo širok spektar naziva za neprofitne medije, od kojih su najučestaliji 'mediji zajednice' (građana, specifičnih društvenih skupina, manjina i sl.) te 'mediji trećeg sektora' (civilnog sektora jer su im nakladnici uglavnom organizacije civilnog društva). Pod tipologijom neprofitnih medija tako nailazimo na specijalizirane medije, taktičke medije, informativne medije, medije zajednice, alternativne medije, medije civilnog društva, građanske medije, guerilla medije i tako dalje", stoji u analizi.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije