Istraživanje „Nova generacija klimatskih aktivista?” objavljeno u stručnom časopisu „Politička misao” otkriva kako je u većinu prosvjeda direktno bilo uključeno 3,6 posto anketiranih učenika dok je dodatnih 4,7 posto navelo kako su sudjelovali u nekim aktivnostima (poput dijeljenja objava na društvenim mrežama), ali ne i u samim prosvjedima. Preostalih 90 i kusur posto učenika ni na koji način nije sudjelovalo u prosvjedima. No, indikativno je kako među neaktivnom većinom više od polovice učenika (54 posto) prosvjede za klimu podržava. Gotovo trećina (32 posto) se izjasnila nezainteresiranom dok se 14 posto učenika prosvjedima protivi. Profiliranjem srednjoškolaca znanstvenici su potvrdili neke stare spoznaje, poput toga da su najborbeniji zagovornici ekološkog aktivizma među učenicima – učenice. Naime, čak 40 posto ispitanica je izrazito borbeno u svojim stavovima u usporedbi s 18 posto vršnjaka.

"Uglavnom zovu zato što su strašno uznemireni zbog neke životne situacije i onda je zadatak volontera da naprave taj krizni razgovor i usmjere ih ka nekome, ukoliko je to potrebno, psihoterapeutu ili vanjskom suradniku. Iz cijele Hrvatske su zvali ljudi i u godini dana bilo je preko 500 ostvarenih telefonskih poziva“, kaže u razgovoru za Lupigu psihologinja Tea Čorak iz riječka udruge za beskućnike i socijalno ugrožene osobe, Oaza. Ova udruga pobjednica je programa „Ostavi dobar trag“ Erste banke. Pred stručnim žirijem, uz jedanaest neprofitnih organizacija, imali su priliku predstaviti svoju fundraising kampanju. Oaza je pobijedila s prijedlogom pružanja besplatne telefonske psihološke podrške za osobe u kriznim situacijama.

„Mislim da su tu jako pomogli Ivo Šegota i Mladen Kožić, koji su nekoliko godina bili prisutni u medijima i podijelili iskreno svoju želju da postanu roditelji i išli su protiv tog stereotipa, gdje se servira da su LGBT osobe ovakve, ili onakve. Nas kao udrugu je iznenadila već petogodišnja podrška slikovnicama koje mi izdajemo. Već smo došli do treće slikovnice. Stvar je u tome što mi mislimo da smo puno konzervativniji, nego što to jesmo. Vjerujem da je to zbog toga što u medijima gledate te bombastične naslove, ili priče kao što je spaljivanje gay lutaka u Imotskom prije nekoliko godina, što je danas slučaj koji je na sudu“, kaže s oduševljenjem Daniel Martinović, predsjednik udruge Dugine obitelji, na početku razgovora za Lupigu o nedavnom istraživanju koje su proveli i koje je dalo neočekivano pozitivne rezultate, poput onoga da 71 posto ispitanih uopće nema problem s time da je netko od kolega na poslu LGBTIQ osoba.

„Pripadnike jedne od najugroženijih skupina našeg društva, korisnike i korisnice zajamčene minimalne naknade, država tjera na prisilan rad“, izjavili su u srijedu, 20. prosinca, na Međunarodni dan ljudske solidarnosti, aktivistice Centra za nenasilje, mir i ljudska prava iz Osijeka i zagrebačkog Centra za mirovne studije, koji su na Markovom trgu, pred zgradom Ustavnog suda, održali konferenciju za novinare. Povod ove presice bio je podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o socijalnoj skrbi, koji definira spomenute odnose. Zakon o socijalnoj skrbi još uz to djelomično radno sposobnim i radno sposobnim korisnicima zajamčene minimalne naknade prijeti ukidanjem te pomoći ako se ne odazovu na rad za opće dobro bez naknade – besplatni rad na kojem im nisu garantirana najosnovnija radnička prava, i to od 60 do 90 sati mjesečno.