JEZIVE SNIMKE: Slavljenje fašizma usred Rima

JEZIVE SNIMKE: Slavljenje fašizma usred Rima

Fašistički skup u vojnoj formaciji, ruke ispružene u rimski pozdrav i vojni pokliči iz grla nekoliko stotina neofašista već dva dana predmet su zgražavanja na društvenim mrežama kamo je dospio kratki video opisane scene bez ikakvog pojašnjenja o čemu se radi. Pokliči su odjekivali rimskim kvartom Tuscolano gdje se, u Ulici Acca Larenza, još od 1978. godine svakog 7. siječnja talijanska desnica prisjeća trojice ubijenih kamerata (tako su se talijanski fašisti međusobno nazivali). Osim što je danas na vlasti prijateljski nastrojen „premijer“, ovogodišnja događanja na komemoraciji ni po čemu ostalom nisu specifična. Naime, ista se komemoracija održava već 48. godina te odavna predstavlja manifestaciju na kojoj se utvrđuje zdravstveno stanje radikalne desnice.
BORIS DEŽULOVIĆ: Crveni šejtan

BORIS DEŽULOVIĆ: Crveni šejtan

Postoje djeca koja se boje škole, ništa nova pod kapom nebeskom, ali nitko se škole nije bojao kao mali Mensur Ćeman iz Crvogojna kraj Nesunca. Učeni ljudi što se razumiju u dječje strahove mogli bi o Mensurovim noćnim morama ispisati čitave knjige, a stvar je zapravo bila u tome da je škola za mališana bila zgrada u kojoj crna čudovišta jedu ljude i malu djecu. Čuo je on od starijih, slušao u dugim ljetnim večerima kako muškarci iz sela pripovijedaju mračne priče o staroj školi, i uvijek je na putu do kuće usta suhih od straha široko zaobilazio tu sablasnu ruševinu. U ratu su Hrvati pri povlačenju zapalili pola sela, ali danas, desetak godina kasnije, samo je zgrada škole ostala onakva kakvu je Mensurov amidža Irfan zatekao kad je na čelu Druge Nesunačke ušao u napušteno rodno selo.
TOP 10 FILMOVA 2023. GODINE: Izbor Lupiginog filmskog kritičara

TOP 10 FILMOVA 2023. GODINE: Izbor Lupiginog filmskog kritičara

Iza nas je 2023. godina u kojoj je filmska industrija radila punom parom. Na ovom mjestu donosimo izbor najboljih deset filmova snimljenih prošle godine prema izboru stalnog Lupiginog filmskog kritičara, Marka Stojiljkovića. Da ne odugovlačimo i ne skrivamo – najbolji igrani film po mišljenju našeg kritičara koji je lani pogledao čak 533 filma, pretežito dugometražnih ostvarenja – »Zona interesa« Jonathana Glazera. Što se tiče hrvatskih igranih filmova na prvom je mjestu »Pamtim samo sretne dane« Nevia Marasovića, a u konkurenciji dokumentaraca za Stojiljkovića je najbolji dojam ostavio »Pero« Damjana Kozolea. Na koncu, kao najbolji animirani film 2023. godine naš kritičar izdvojio je »Pelikan Blue« koji potpisuje Laszlo Csaki. Za one koji su se smjestili izvan prve pozicije morat ćete ipak pogledati cijelu listu.
MOJA „BRAĆA“: Kakav si to čovjek ako te smeta što je neki Filipinac, Nepalac ili Indijac proslavio Novu u Hrvatskoj?

MOJA „BRAĆA“: Kakav si to čovjek ako te smeta što je neki Filipinac, Nepalac ili Indijac proslavio Novu u Hrvatskoj?

Pablo, Lorenzo i Anton su moja braća. Isprva ti zvuči čudno kad te netko s Filipina zove bratom. Tako je i meni prije godinu dana kada smo se upoznali bilo čudno zašto baš to „brate“, a onda sam shvatio kako je to interna šala među kolegama u restoranu u kojem radimo. Pablo je čuo kako se Srbi i Bosanci koji rade zajedno s njima u kuhinji pozdravljaju sa „brate“ pa je mislio da je to dio pozdrava pa je tako ostalo. Nama u Splitu ta sintagma je „brale“, ali kako sam jedini djelatnik restorana koji je iz Splita nisam ništa ni pokušavao objašnjavati. To „brate“ ubrzo sam prihvatio kao nešto normalno i simpatično pa smo s tim „brate“ nastavili, eto, hvala nebesima, već drugu sezonu. Nije mi, istinabog, prvih dana bilo jednostavno. Sva trojica natucaju engleski, a od hrvatskog su, otprilike, naučili „pička materina“, "jebiga" i refren Grdovićeve „Dalmatinac sam“.
UMJESTO NAVIJAČKIH PAROLA: Trafostanice koje oduševljavaju

UMJESTO NAVIJAČKIH PAROLA: Trafostanice koje oduševljavaju

Cilj ovakvog društvenog aktivizma je jasan - šarenim koloritom paleta prekriti grafiti uvredljivog sadržaja i poruke govora mržnje u javnom prostoru. Pri tome se daje prostor i prilika domaćim, uglavnom mladim, umjetnicima da svoje radove prezentiraju na vrlo velikoj „pozornici“. Sukus je to akcije koju već četvrtu godinu zaredom provodi Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU), poklanjajući građanima Zagreba umjetničke intervencije na trafostanicama. Ovaj put oslikane su nove tri trafostanice, tijekom listopada i studenog. Inače, glavna vrsta grafita na zagrebačkim trafostanicama su većinom tagovi, psovke, seksualne insinuacije, navijačke parole, ali i simboli te akronimi koji su povezani s nacističkim i fašističkim ideologijama. Prva trafostanica koja je u ovoj rundi doživjela preobražaj ukrašena je ona koja je smještena tik do Laube.
PROJEKT ZA BOLJE SUTRA: Što djeca u školama saznaju o okolišnim problemima?

PROJEKT ZA BOLJE SUTRA: Što djeca u školama saznaju o okolišnim problemima?

„Želimo djecu i mlade osvijestiti i educirati o održivoj i odgovornoj potrošnji, ali i o direktnim i indirektnim utjecajima na okoliš i klimu“, cilj je koji su sebi zadali u Društvu za oblikovanje održivog razvoja (DOOR). Ova udruga, sastavljena od stručnjaka na ovom polju, bavi se promicanjem održivog razvoja na području energetike i već neko vrijeme u više zagrebačkih osnovnih škola provodi projekt „Odgovornom potrošnjom do bolje klime“. Voditelj radionica Matija Eppert s nama podijelio neke jednostavne načine smanjenja potrošnje energije o kojima se govori na tim radionicama: „Korištenje LED rasvjete, gašenje svjetla kada nismo u prostoriji, isključivanje punjača iz struje kad je mobitel napunjen. Također, savjetujemo kako da se češće tuširamo, umjesto kupamo i da zatvaramo vodu za vrijeme pranja ruku ili zuba“.
„ALBERT“ i „PELIKAN“: Bez znanja jednog o drugome dvojica autora grade fikcijske svjetove

„ALBERT“ i „PELIKAN“: Bez znanja jednog o drugome dvojica autora grade fikcijske svjetove

„Albert“, peti roman riječkog pjesnika i prozaika sa zagrebačkom adresom, Ivice Prtenjače, opremljen je novom postavom autonomnih protagonista i kao takav – emancipiran od svojih prethodnika – predstavlja samosvojan literarni svijet. Očito je ipak da lik mladog Alberta pripada koherentnom opusu koji autor dosljedno oblikuje od svog debija. I ovdje nalazimo uobičajene Prtenjačine preokupacije, filozofično zdvajanje nad nestankom humanističkih vrijednosti, inzistiranje na dubinskom poštovanju za drugoga, ali i glad za ljepotom. U „Albertu“ ćemo naći i otprije prepoznatljiv vremensko prostorni okvir, a to je sadašnjost postavljena u kontrapunktu, ili radije u pretapanju urbanog i inzularnog. Prtenjačina gradskost i u „Albertu“ je zagrebačka, melankolična i meka.
SUNČANI KROVOVI: Koliko smo daleko od obećanja gradskih vlasti?

SUNČANI KROVOVI: Koliko smo daleko od obećanja gradskih vlasti?

Šest mjeseci uoči isteka mandata stranke Možemo!, upitali smo REGEA-u koliko je sunčanih krovova instalirano do sada. Ispostavilo se da su kritike dijela opozicije na dobrom tragu što se tiče dosadašnje brzine instalacije, jer je do kraja 2023. godine postavljeno tek pet posto od planiranog, odnosno 2,5 MW. Međutim, u agenciji očekuju preokret u izbornoj godini kao i premašivanje cilja u godini poslije. Naime, Skupština Grada Zagreba 2021. godine donijela je program "Sunčani krovovi" čiji je cilj realizacija oko 50 MW sunčanih elektrana u Zagrebu. U tom trenutku, u cijeloj Hrvatskoj bilo je instalirano tek 150 MW, pa je ova namjera trebala Zagreb lansirati na čelo Hrvatske po korištenju energije Sunca. Također, najavljeno je i kako će u sljedećim fazama biti uključeni i poduzetnički sektor, kao i građani. Zasad stvari idu puževim korakom.
ODGOĐEN NATJEČAJ ZA OBNOVU: Ljudi čije su kuće oštećene u potresu i dalje na čekanju

ODGOĐEN NATJEČAJ ZA OBNOVU: Ljudi čije su kuće oštećene u potresu i dalje na čekanju

Iako je direktor državnog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen u nekoliko navrata najavljivao da će Zagrepčanima čiji su kuće oštećene u potresu do kraja godine biti ponuđeni državni poticaji za energetsku obnovu, to se ipak nije dogodilo. Zadnjeg radnog dana u 2023. godini Fond je objavio da će natječaj za spomenute poticaje, koji mogu ići i do 77.000 eura po kući, biti objavljen najkasnije krajem veljače 2024. godine. Dakle, sigurno još najmanje dva mjeseca. I država i Grad Zagreb naglasak u obnovi od potresa stavili su na škole, fakultete, ustanove i javnu infrastrukturu, a vlasnicima obiteljskih kuća i stanova na neki je način poručeno da će dobiti novac za obnovu, ali da se sami snađu za elaborate i izvođače radova.
ANALIZA: Hoće li u superizbornoj 2024. pobijediti politički trgovci?

ANALIZA: Hoće li u superizbornoj 2024. pobijediti politički trgovci?

Za koju će političku opciju u nacionalnoj areni „superizborna” 2024. godina biti doista – super, a tko će za godinu dana biti u prilici opisati kako je otplesao svoje na festivalima demokracije odnosno biralištima? Favorit za izbornu pobjedu – predviđaju je ankete rađene na malom biračkom uzorku i uzimajući u obzir Hrvatsku kao jednu izbornu jedinicu – po mišljenjima najpopularnijih političkih analitičara je HDZ Andreja Plenkovića. No, ipak je puno prerano da momci na Trgu Žrtava fašizma stavljaju pjenušac na led. Veliki broj neodlučnih birača koji su odlučili izaći na parlamentarne izbore, ali ne kažu za koga će glasati te općenito očekivana veća izlaznost presudit će broj saborskih mandata svih sudionika izborne utrke. HDZ nudi kontinuitet i sigurnost, ne obazirući se na korupcijske afere i brojne skandale u kojima su članovi stranke sudjelovali na svim razinama vlasti.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije