PREGLASANI ABORIDŽINI: Endemski rasizam bjelačke većine

PREGLASANI ABORIDŽINI: Endemski rasizam bjelačke većine

Nakon više od dva stoljeća kolonizacije, preseljavanja i istrebljivanja domorodačkog stanovništva, Australci su odlučivali o malom koraku za poboljšanje položaja ove populacije, barem na papiru. No, australski referendum bio je još jedan od onih na kojima je većina odlučila reći „NE“ manjini. Na referendumsko pitanje negativno je odgovorilo 60 posto glasača. "Bjelačka većina je domorodačkoj manjini odbila i tako mali ustupak. Da je referendum i uspio, to nikako ne bi ugrozilo bjelačka prava", zaključuje jedan od najkreativnijih australskih intelektualaca Botsman. No, ono što je mnogo veći problem jest endemski rasizam prema aboridžinskim zajednicama, dezinformacije i poluinformacije te strah smatra Sophie Chao, antropologinja sa Sveučilišta u Sydneyu.
FLASTER NA OTVORENU RANU: Spomenik „Izbrisanima“ kao pranje imidža ljubljanskih vlasti

FLASTER NA OTVORENU RANU: Spomenik „Izbrisanima“ kao pranje imidža ljubljanskih vlasti

Ljubljana ima spomenik Izbrisanima1. Konačno, može se reći. Posebno stoga što svima nije ispravljena nepravda. No, spomenik stoji i, barem simbolično, lijepi flaster na otvorenu ranu. Kako smo slušali na otvorenju Novog Roga2, toj palači kreativnosti, umjetnosti, zanata, inženjerstva i što li je još, gdje su se po volji kiše zatekli organizatori. Ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković u svom si je stilu dozvolio neukusan i posve neprimjeren obračun s bivšim korisnicima Roga, također i sa Izbrisanima. Za ne povjerovati, čak i s nevladinim organizacijama, točnije s Amnesty International. Moraš biti posebno cijepljen od osjećaja i savjesti da tako uzurpiraš svečano otvaranje obilježja koje upozorava na birokratski genocid, a kako bi se obračunao s protivnicima. Otišao je a da nije ni čuo svjedočanstva Izbrisanih koja su čitali gimnazijalci
UŠKOPLJAVANJE MEDIJA: Premijeru, čemu onda novinarstvo?

UŠKOPLJAVANJE MEDIJA: Premijeru, čemu onda novinarstvo?

Hrvatskim novinarima i medijima zbog novog pokušaja političkog uškopljavanja opet se loše piše. A onda se slabo piše i javnosti. Ono što je najavljeno u veljači, i na što smo već pomalo zaboravili u kasnijim mjesecima, pa i vjerovali da se od toga ipak odustalo, proteklih dana počelo se ostvarivati. Naime, sredinom veljače premijer Andrej Plenković je nakon sjednice šireg Predsjedništva HDZ-a obznanio da će Vlada krenuti u izmjene Zakona o kaznenom postupku i Kaznenog zakona „kako se ne bi događalo da informacije iz spisa izlaze van i čine političke probleme, jer će to biti kazneno djelo“. Premijerova ondašnja najava kažnjavanja curenja informacija iz istraga uslijedila je nakon što su mediji objavili prepisku između optuženica Josipe Rimac i Gabrijele Žalac, nekadašnje Plenkovićeve ministrice.
UZ VANDALIZIRANJE SPOMENIKA MILJENKU SMOJI: Budale nisu znale ni odabrati pravu boju – crvenu!

UZ VANDALIZIRANJE SPOMENIKA MILJENKU SMOJI: Budale nisu znale ni odabrati pravu boju – crvenu!

Onoga koji je sinoć tek otkriveni spomenik Miljenku Smoji zalio plavom bojom i na njega okačio Partizanov šal niti malo ne krivim i to iz dva razloga. Prvi je očigledan, budala je budala i tu nema pomoći, a da je ovo budala monumentalnih razmjera govori nam boja kojom je zasut u bronci izliveni Miljenko Smoje. Da sam ja recimo ta budala niti malo ne bih dvojio kojom ću bojom zasuti blagopočivajućeg Miljenka Smoju. Kao simbola slobodarskog i antifašističkog Splita od kojeg je, kao što znate, preostala šaka ljudi koje ni na prste jedne ruke izbrojati ne možete, Miljenka Smoju zasuo bih crvenom bojom. Dakle, bojom koja bi tom i takvom drugačijem Splitu u kojem, nažalost, još uvijek živim, pokazala što mislim o spomeniku na Matejušci i onom kome je u čast podignut. Čvrsto vjerujem da je stari novinarski bard živ i da vidi svoj spomenik kako bi pomislio baš isto.
POZIV NA DRUŽENJE: Ljetne vožnje su gotove, ali to ne mora biti kraj bicikliranju za ovu godinu

POZIV NA DRUŽENJE: Ljetne vožnje su gotove, ali to ne mora biti kraj bicikliranju za ovu godinu

"Do 1949. godine, oko 55 posto građana Kopenhagena vozilo je bicikle. Do 1969. godine, taj je broj pao na oko 20 posto jer su ceste konstanto proširivane kako bi primile sve veći broj automobila. Najgore od svega jest što su prakse koje prometni inženjeri koriste danas gotovo identične onima koje su se koristile tijekom pedesetih godina prošlog stoljeća", tvrdi Colville-Andersen pitajući se kako bi se osjećali kada bi se, recimo, i medicina danas služila metodama i saznanjima iz tog doba. Kako bi i Zagreb barem malo više nalikovao Kopenhagenu ili Amsterdamu, dođite ovoga petka na ugao Preradovićeve i Masarykove te se sa prijateljima na dva kotača uputite na kratku rutu centrom koja će završiti na Trgu hrvatskih velikana gdje je predviđeno druženje.
KOMENTAR NA ISTUPANJE ŽIDOVSKE OPĆINE IZ ANTIFAŠISTIČKE LIGE: „Zaboga, ljudi, sjednite i razgovarajte“

KOMENTAR NA ISTUPANJE ŽIDOVSKE OPĆINE IZ ANTIFAŠISTIČKE LIGE: „Zaboga, ljudi, sjednite i razgovarajte“

Ako itko u ovoj zemlji ima moralno pravo zahtijevati da se o Izraelu piše s razumijevanjem, to je Židovska općina Zagreb (ŽOZ). Ako itko u ovoj zemlji ima moralno pravo kritizirati izraelsko bombardiranje Gaze, to je predsjednik Antifašističke lige (AFL) Zoran Pusić. I zato je odluka o istupanju ŽOZ-a iz Antifašističke lige, objavljena u četvrtak, 26. listopada, najtužniji javni događaj u Hrvatskoj koji je nastao kao posljedica strašne eskalacija na Bliskom istoku, koja već dvadeset dana neprestance odnosi ljudske živote. Već sad, samo koji sat nakon što je odluka ŽOZ-a objavljena, nagomilalo se više interpretacija oba teksta, odluke ŽOZ-a, i mišljenja “za” i “protiv”. U ovome se tekstu, međutim, tim razlozima nećemo baviti: svaki je od njih točan i istodobno vjerojatno nepotpun.
SRPSKA REČ ZA SRPSKI SVET: „Ovo su moji prijedlozi za doprinos srpskom jeziku“

SRPSKA REČ ZA SRPSKI SVET: „Ovo su moji prijedlozi za doprinos srpskom jeziku“

Neki dan sam naletio na tekst pod naslovom „NIJE SUSRAMLJE Izabrana je najljepša nova srpska riječ“ u kojem se kaže: „Duhoklonuće je riječ koja je pobijedila na takmičenju za najljepšu novu srpsku riječ koje je organizovao sajt 'Mala biblioteka' iz Londona. Ova zamjenjuje tuđicu depresija."Ponukan ovim konkursom odlučio sam da dam svoj doprinos razvoju srpskog jezika, a samim tim i srpske kulture i identiteta. Ovo su neki od mojih prijedloga: A kapela pjevanje - grlopjev; Impotencija - kitoklonuće, kurcoklonuće; Apstinencija u seksu - nejebica; Onanija - rukopomazanje; Inflacija - cjenoskok; Deflacija – cjenopad; Voajerizam - gledojeb; Flešbek - prošlovrat; Horor - strahogled ... Još uvijek nisam uspio da smislim srpske riječi za link, blog i plejmejker, ali radim na tome i ne odustajem.
HEROJI HALIJARDA: Rehabilitacija četničkog pokreta kroz propagandni film

HEROJI HALIJARDA: Rehabilitacija četničkog pokreta kroz propagandni film

Danas, gotovo da se može tvrditi da je u svakoj od bivših jugoslovenskih republika istorijski revizionizam jedna od glavnih ideoloških alatki u rukama političkih elita. Potrebno je satanizovati socijalističko nasljeđe kako bi se opravdala nesposobnost političara u obezbjeđivanju pristojnog života običnim građanima. Dok se ti isti građani trve oko identitetskih tema, elita pod krinkom rodoljublja osigurava oduzimanje zajedničkih dobara zarad privatizacije. U poslednjem revizionističko-propagandnom filmskom ostvarenju Radoša Bajića, "Heroji Halijarda", proces rehabilitacije kroz relativizaciju istorijskih činjenica dostiže svoj vrhunac. Dakle, za Bajića su četnici suparnici Nijemaca, jedini spasioci Saveznika i isključivo oni brane Srbiju od prodora komunista. Realnost je, međutim, uveliko drugačija.
ZA DRUŠTVENO ODGOVORNO NOVINARSTVO: U tijeku su prijave za regionalnu nagradu „Srđan Aleksić“

ZA DRUŠTVENO ODGOVORNO NOVINARSTVO: U tijeku su prijave za regionalnu nagradu „Srđan Aleksić“

Ime Srđana Aleksića u godinama iza rata, kada se regijom počela širiti priča o njegovom humanom činu u zlom vremenu ludila i mržnje, postalo je simbol ljudskosti i hrabrosti. Stoga smo iznimno ponosni da Lupiga drugu godinu za redom sudjeluje u organizaciji regionalne novinarske nagrade „Srđan Aleksić“. Kao i prošle godine nagrada se dodjeljuje, novinarkama, novinarima i medijima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije te Crne Gore. I to u tri kategorije - Za novinarsku hrabrost i izuzetnost; Za doprinos zajednici i Za medije. Dodjelu, uz našu Udrugu za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije „Lupiga – svijet kroz obične oči“, organiziraju Helsinški parlament građana Banja Luka, Mreža za izgradnju mira koja broji 197 članica, Nezavisno društvo novinara Vojvodine iz Novog Sada te Institut za medije Crne Gore.
"(NE)VIDLJIVE ŽENE": Kako umjetnice doživljavaju vlastitu (ne)vidljivost

"(NE)VIDLJIVE ŽENE": Kako umjetnice doživljavaju vlastitu (ne)vidljivost

Izložbenim programom jedanaest umjetnica i umjetnika ovog tjedna je u zagrebačkoj Galeriji Događanja otvoren 21. Festival prvih koji se bavi temom „(Ne)vidljive žene“. Do subote će se u Galeriji Događanja, Centru KNAP i Kulturno informativnom centru u Zagrebu besplatno moći vidjeti kako umjetnice doživljavaju vlastitu (ne)vidljivost te se educirati o feminizmu kroz koncerte, filmove i predavanja. Čast da otvori Festival pripala je ravnateljici centra KNAP Anji Planinčić te producentici Festivala Ani Janjatović-Zorica. Obje su naglasile povijest festivala i tradiciju promicanja alternativnih umjetničkih izričaja te rad mladih umjetnika. Prvoga dana imali smo priliku upoznati umjetnice i umjetnike koji su predstavili svoje radove te životna iskustva umjetnika koji su ih nagnali da interpretiraju žensko pitanje u video formi, AI grafici, intervencijama, fotografiji i skulpturi.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. TAPKANJE U MJESTU: Srebrenica i neki beskrajno fini ljudi

    11.05.2024.

    Brano Mandić

    TAPKANJE U MJESTU: Srebrenica i neki beskrajno fini ljudi

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Naši životi nisu vaše ratno polje

    04.05.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Naši životi nisu vaše ratno polje

  3. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Novi Sad

    26.04.2024.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Novi Sad

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije