MILE KEKIN PORUČUJE: "Ja nisam vaš, moji su dobili '45-te"

MILE KEKIN PORUČUJE: "Ja nisam vaš, moji su dobili '45-te"

U kratkoj akustičnoj minijaturi snimljenoj u "kućnim uvjetima" i objavljenoj na YouTubeu frontmen Hladnog piva Mile Kekin poslao je novoj vlasti jednostavnu i jasnu poruku što misli o sveprisutnoj ustašizaciji Hrvatske: "Ja nisam vaš, nisam vaš od glave do pete, ja nisam vaš, moji su dobili četrdeset pete. Nisam vaš od glave do pete, nisam vaš cijelim tijelom, vrijeme da se ljudi sjete da je crno crno, a bijelo bijelo. Ja nisam vaš, nisam vaš od glave do pete, i serem vam se na nijanse, znam tko je pred zid vodio đake, nisu sotone punili vagone, već nečiji djedovi i bake. Ja nisam vaš, nisam vaš od glave do pete, nisam vaš, ma nek mi prijete, nisam vaš cijelim bićem, Tako ću učit’ svoje dijete da se takvom ološu ne miče! Ja nisam vaš, nisam vaš od glave do pete, ja nisam vaš, i tako ću i učiti i svoje dijete."
TKO JE UGASIO SVJETLO: Nekad smo žarulje prodavali Zapadu, a sad ih uvozimo godišnje za preko 30 mil. eura

TKO JE UGASIO SVJETLO: Nekad smo žarulje prodavali Zapadu, a sad ih uvozimo godišnje za preko 30 mil. eura

I bi svjetlo... Sve do 2006. godine. Tada su, naime, ugašene proizvodnje u "Tvornici električnih žarulja" (TEŽ) i tvornici svjetiljki i baterija "Croatia-baterije" u Zagrebu. Priča o TEŽ-u je arhetipska privatizacijska priča o propasti industrijskog pogona koji se mogao prilagoditi tržištu i nastaviti poslovati, ali i o izigranim radnicima i državi, te na koncu, o prodaji vrijedne imovine i bogaćenju pojedinaca. Ta tvornica je do 1991. godine svojom proizvodnjom od blizu 10 milijuna žarulja podmirivala 43 posto tržišta bivše Jugoslavije, zemlje od gotovo 24 milijuna stanovnika, a dobrim dijelom je izvozila, pojedinih godina i blizu polovice proizvodnje. Izvozio je TEŽ ne samo na Istok, kako bi netko pomislio, nego naprotiv, uglavnom u Zapadnu Europu. TEŽ-ove žarulje bile su kvalitetne, no to tvornicu i vrijedna radna mjesta nije spasilo. Danas Hrvatska godišnje uvozi žarulja u vrijednosti preko 30 milijuna eura.
ARHIVSKI RAZGOVOR - RAMBO AMADEUS: Pazite kako ovo montirate da se poslije ne bi svi 'vatali za glavu

ARHIVSKI RAZGOVOR - RAMBO AMADEUS: Pazite kako ovo montirate da se poslije ne bi svi 'vatali za glavu

Ramba Amadeusa nema potrebe previše predstavljati. Svjetski mega car desetljećima nas uveseljava, ne samo svojom glazbom, već i uvijek kontroverznim izjavama "bez dlake na jeziku". Jedan od njegovih najzanimljivijih intervjua je ovaj s početka '90-ih, gdje tada 31-godišnji Rambo za emisiju RTS-a "Rokumenti" priča o svojoj karijeri i životu. „Mislim da zauzimam veoma značajno mjesto i da sam jedan od stupova balkanske kulture što će se ispostaviti od danas do sto godina. Nadam se da će omladina 2122. godine u čitankama moći da se sretne s mojim likom i djelom dok mene budu jeli crvi“, kaže Rambo na početku svog monologa u kojem je s gledateljima podijelio svoja razmišljanja o rock'n'rollu, Johnnyju Štuliću, glazbenim utjecajima dajući i odgovor na ključno pitanje - zašto se uopće počeo baviti glazbom.
DOMAĆI NOGOMET: Privatni interesi i biznis umjesto društvene aktivnosti s javnim koristima

DOMAĆI NOGOMET: Privatni interesi i biznis umjesto društvene aktivnosti s javnim koristima

Konkretne brojke kažu slijedeće – u Prvoj HNL klubovi su u gubitku 121 milijun kuna, od čega 90 milijuna otpada na Dinamo. Istovremeno, Dinamo je u posljednjih dvadeset godina uprihodio gotovo 1,5 milijardi kuna. Klub ostvaruje i preko 20 milijuna kuna godišnje od donacija Grada Zagreba, što je dvostruko više od prihoda ostvarenog od prodaje roba i pružanja usluga. Unatoč tome Dinamo je 2014. godine isplatio 6,5 milijuna kuna donacija, a u financijskim je izvještajima zabilježeno i oko deset milijuna kuna potraživanja po zajmovima danim građanima i kućanstvima te pravnim osobama. Jedna izvrsna analiza poslovanja u domaćem nogometu kaže kako je ovaj sport prerastao iz financijski manje važne društvene aktivnosti s očitim javnim koristima u ozbiljnu gospodarsku granu sa zastupljenijim privatnim interesima.
KAKO JE PISAC ZAKUCAO SRPSKOG PREDSJEDNIKA: Filip David, put kojim se ređe ide

KAKO JE PISAC ZAKUCAO SRPSKOG PREDSJEDNIKA: Filip David, put kojim se ređe ide

Srbija je zemlja koju bi poželeo svaki iole ozbiljniji tiranin. Lobotomizirano stanovništvo, novinari bez dostojanstva i intelektualci bez muda. Teško da može bolje. I tako je već desetinama godina. Ako se, kojim slučajem, i nađe neko ko iskoči iz ovog uhodanog sistema, taj biva spaljen na lomači javnosti. U slučaju Filipa Davida ta lomača kao da se tek priprema. On ima višestruku jeres. Em se drznuo na javnom skupu “osramotiti” predsednika, em uz sve to nije ni Srbin. A takvi, jelte, imaju ćutati i biti zadovoljni što dele isti vazduh kao većinski narod, a u Filipovom slučaju što nisu završili kao sunarodnici – u gasnim kamionima. Primajući nagradu na proslavi dana NBS Filip je rekao: “Moram da se ogradim od prisustva Tomislava Nikolića. Poštujući instituciju predsednika, ja od 90-ih ne podržavam njegovu politiku.”
IZBJEGLIČKA STRANA PRIČE:  Što izbjeglice misle o hrvatskim medijima

IZBJEGLIČKA STRANA PRIČE: Što izbjeglice misle o hrvatskim medijima

Dosadašnja iskustva koje su imali s medijima bila su raznolika, no kažu kako su prvotnu nelagodu u razgovoru s medijima prevladali tako da su novinare nastojali približiti ovoj tematici. Neki spominju teške situacije kada mediji preko tebe nastoje doći do trećih osoba (poput poslodavaca i slično) – što je vrlo degradirajuće. Zaključuju kako su migranti i izbjeglice jednako ljudi kao i svi ostali, te upravo oni mogu na neki način biti sukreatori dobrog zajedničkog suživota i modela uključivanja. Jedan od naših sugovornika zaključio je: „Ne volim govoriti o prošlosti jer prošlost boli i ima rane. Mislite li da je stvarno lako stalno govoriti o razlogu zbog kojeg mi je život ugrožen?"
SARAH, MU'AKSA I TAHARUŠ: Novogodišnja večer u Kelnu ili Preboleti Sarah

SARAH, MU'AKSA I TAHARUŠ: Novogodišnja večer u Kelnu ili Preboleti Sarah

Dennisov srednjoškolski drug Sven mi je govorio kako nije dovoljno rijedak slučaj da djeca iz treće generacije turskih imigranata ne uče, i (roditelji im) ne žele da uče njemački jezik. „Postoje čak slučajevi da odgajateljice u vrtićima moraju učiti turski da bi mogle komunicirati s tom djecom“, kaže Sven, koji ne amnestira njemačke vlasti od odgovornosti u tom smislu. On smatra da su dosad na snazi bile dvije pogrešne politike: prva (konzervatvna) je imigrante tretirala kao prostu radnu stoku, koju ne treba integrisati, već držati na distanci (u predgrađima) a onda motivisati da se, nakon što prestane biti radno sposobna, vrati u zemlju porijekla; druga (multikulturalna) je uvažavala svakog člana te radne mase i smatrala da država nema pravo da im nameće kulturni identitet koji nije po njihovoj volji.
ZADNJI DONOSIMO - DAMIR AVDIĆ GRAHA: Kažu, fašizam se vratio...

ZADNJI DONOSIMO - DAMIR AVDIĆ GRAHA: Kažu, fašizam se vratio...

Damir Avdić Graha - Bosanski psiho, Diplomatz i ajatolah rock n' rolla objavio je novi singl, pjesmu "51". Singl ste mogli već čuti, vijest o njemu objavljena je na većini internet portala diljem ex regije, koju danas nazivamo susjedstvom, a nekoć smo je nazivali Jugoslavijom. Svojim stihovima i rifovima Graha ponovo reže, cijepa, tuče i udara, na radost brojnih fanova na prostoru zajedničkog nam jezika. Damir ima 51., miriše mu kafa i dobro je, a "kažu da će rat, da se vraća fašizam, što zvuči kao da je negdje bio, ko da nikad nije gino za zastave koje više ne vijore".
CRTICE IZ (Z)GRADA ZORANA ĆATIĆA: Garant nisu razmišljali o tome

CRTICE IZ (Z)GRADA ZORANA ĆATIĆA: Garant nisu razmišljali o tome

Zoran Ćatić radijski je urednik i voditelj kultne sarajevske radijske emisije Roditeljska pažnja, koja se emitira na eFM Radiju. Autor je alternativnog teksta himne Bosne i Hercegovine i čovjek koji za bolje upućene važi kao jedan od simbola Sarajeva. Radijski Zoka šalje nam crticu iz života (z)grada, povodom Dana nezavisnosti, koji se danas slavi u Bosni i Hercegovini. Iz nje ćete saznati tko i kako slavi Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, a tko opet nije obaviješten o tome da se slavi, zbog čega popodne gubi u automobilu i snatri o domovini u kojoj se jede zlatnom kašikom, baš kako je jednom davno obećano.
RAZGOVOR - FRITZ HARTSCHUH: U školi Adolf Hitler potajno smo svirali jazz

RAZGOVOR - FRITZ HARTSCHUH: U školi Adolf Hitler potajno smo svirali jazz

Mi smo jos krajem 1944. i početkom 1945. godine potajno slušali jednu radio stanicu iz Londona. Tamo je svirala nevjerovatna glazba, Jazz... Kako se samo zvala stanica...? Nije imala neko upadljivo ime, ali glazba je bila fantastična. Dok smo još bili na toj školi u Iglau, skidali smo tu glazbu sa radija i potajno svirali, to je za nas bila sloboda. Kolega iz klase sa mnom je svirao taj jazz, kad je naišao upravitelj škole, koji je po činu, koliko se sjećam, bio Oberbahnnführer. Prišao nam je i rekao: Mladići, to što radite, to je odlično, ali ne smijete to tako glasno! Hahaha... Da, to je bilo olakšanje. I on je, čuo sam, iz Iglaua pobjegao na vrijeme - na motoru. Amerikanci su nam uzeli bicikla, a ja sam se poslije deset dana uspio dovući kući u Heidelberg.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAPEČAĆENI BROJ: Gdje prestaje sjećanje, a počinje tišina

    21.06.2025.

    Srđan Puhalo

    ZAPEČAĆENI BROJ: Gdje prestaje sjećanje, a počinje tišina

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

    13.06.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

  3. U VIHORU MRŽNJE: Za Boška i Admiru Sarajevo suza više nema

    28.05.2025.

    Nedžad Novalić

    U VIHORU MRŽNJE: Za Boška i Admiru Sarajevo suza više nema

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije