Rambo Amadeus novogodišnju je čestitku iskoristio kako bi ponudio svoje rješenje na sveopću kuknjavu koja nas okružuje. Lupigin stari znanac i "svjetski megacar", kaže kako 2016. godinu započinje pun elana i ideja, ima vrlo jednostavno rješenje - poklonite svoje povjerenje tek dvojici ljudi. Ukoliko s dvojicom sredite odnose, a za taj proces, odnosno odluke, treba tri dana, a oni taj lanac prenesu dalje, prema Rambovoj računici, u samo 72 dana preko 16 milijuna ljudi uspostavilo bi kvalitetne odnose. „Praktično čitav region bi se za 72 dana pretvorio u kvalitetno društvo, puno uzajamnog povjerenja. A za tri mjeseca, čitav svijet bi postao kul. Tako kaže matematika“, tvrdi Rambo u svojoj novogodišnjoj poslanici. A kako odabrati s kim prvo poboljšati odnos? Prema njemu, važno je da ste za prvu osobu koju odaberete uvjereni kako je bolja, pametnija i sposobnija od vas.

Slučaj vršnjačkog nasilja nad učenikom jedne zagrebačke osnovne škole, Enisom Omerovićem zbog njegove romske pripadnosti, podsjetilo nas je još jednom kakav je odnos našeg društva prema Romima i drugim nacionalnim manjinama. Iako predrasude i stereotipi između pripadnika različitih etničkih skupina predstavljaju slabo istraživano područje, dostupne analize ukazuju da etničke predrasude češće izražavaju politički više desno orijentirani građani, većeg stupnja religioznosti, koji svoju nacionalnu pripadnost pripisuju odrednicama vezanima uz srodstvo, i u manjem su kontaktu s pripadnicima etničkih manjina te rjeđe primjećuju različite vrste etničke diskriminacije. Pripadnici etničke većine također najviše potiču nacionalnu isključivost, najviše izražavaju emotivnu vezanost uz vlastitu naciju te u najvećem prosječnom udjelu percipiraju pripadnike nacionalnih manjina kao prijetnju.

''Transrodna osoba je osoba koja je rođena s obilježjima jednog spola, ali se ne osjeća tako. I ne želi da je se tako doživljava'' – tumači nam 23-godišnja Luna Sardelić, sakrivajući dobar dio lica pramenovima duge plave kose koja joj pada preko očiju. ''Imam sreće što imam nježne crte lica'' – smiješeći se pojašnjava kako ljudi oko nje uopće ne ''kuže'' da je transrodna osoba, što je dobro, jer većina ljudi jako malo zna o trans osobama i često ih tretira kao da uopće nisu ljudska bića, a kamoli da ih se poštuje onakvima kakvi jesu. A u društvenom ozračju rastuće isključivosti, kako Hrvatsku 2015. godine karakteriziraju organizacije za ljudska prava, itekako nije lako biti ''drugačiji''. Kada su pitanju prava transrodnih osoba državna tijela rade premalo ili bolje rečeno nikako, kaže nam Arian Kajtezović iz Trans Aida, udruge koja se bori za prava transrodnih osoba.

Fenomen konzervativnosti među mlađom hrvatskom populacijom ne predstavlja nikakvo iznenađenje za dr. sc. Dinku Čorkalo Biruški, predstojnicu Katedre za socijalnu psihologiju na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Vrijednosni stavovi mladih, kaže Čorkalo Biruški u razgovoru za Lupigu, samo su odraz stanja u društvu. "Mi naravno od mladih očekujemo da budu buntovniji kada im društvo daje elemente i pruža priliku da budu buntovni. Međutim cijelo društvo je okrenuto prema konzervativnom kraju. Cijelo se društvo od devedesetih počelo konzervativirati i to je na mlade ostavilo snažan utjecaj, jer drugih utjecaja nisu imali. Taj je utjecaj prisutan u školi, dolazi izrazito od Crkve, iz različitih društvenih segmenata mladi dobivaju dosta konzistentnu poruku: a to je jedan dosta konzervativniji svjetonazor nego što bismo očekivali od mladih ljudi", tvrdi Čorkalo Biruški.

Nogometni klub Zagreb 041 najljepša je prošlogodišnja priča zagrebačkog sporta. Ideju za njegovo osnivanje dala je grupa navijača Nogometnog kluba Zagreb, nezadovoljna prilikama u svom klubu i prvoj nogometnoj ligi općenito. Navijačima su se priključili različiti pobornici: aktivisti antifašističkih i sindikalnih udruga, tražitelji azila, simpatizeri dobrih ideja, punkeri, lumpenproleteri... Osnivačka skupština kluba Zagreb 041 održana je 1. prosinca 2014. godine, a u ovoj godini na isteku klub je odigrao svoju prvu polusezonu u najnižoj, sedmoj ligi. Igralo se za raju, ali nije se zanemarivala ni taktika pa je Zagreb 041 završio na respektabilnom petom mjestu. Klupska vrhuška za proljeće obećava: bit ćemo barem treći. O Zagrebu 041 razgovaramo s jednim od njegovih najzaslužnijih osnivača Zlatkom Nikolićem Zlajdom.

Da se nešto važno događa s hrvatskim filmom, jasno je već neko vrijeme. Možda i dalje ne puni masovno domaće kino dvorane, ali svakako osvaja nagrade prestižnih svjetskih festivala u Berlinu, Cannesu i Veneciji, sudjeluje u regionalnim i međunarodnim koprodukcijama i zapažen je među festivalskom publikom. Što se zapravo događa i koji su razlozi promjena, razgovarali smo s mladim snagama hrvatske kinematografije, redateljima i redateljicama koji iza sebe imaju nagrađivane kratkometražne igrane filmove i koji tek započinju svoju dugometražnu priču - Ivanom Sikavicom, Jasnom Nanut, Jurom Pavlovićem i Barbarom Vekić. "Ne bih rekao da postoji smjena generacija jer redatelji koji snimaju filmove zadnjih desetak godina to rade i dalje, a neki sudeći po festivalima, rade to vrlo uspješno", kaže Sikavica, uz naglasak da je svakako došlo do pojave neke nove grupe ljudi što je vidljivo na natječajima za produkciju dugometražnih filmova gdje se pojavljuju neka nova imena.