"Predsjednik Republike brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti". Propisuje to drugi stavak 94. članka Ustava Republike Hrvatske. Upravo ova ustavna odredba poslužila je timu ustavno-pravnih stručnjaka - u sastavu Branko Smerdel (Pravni fakultet u Zagrebu), Arsen Bačić (Pravni fakultet u Splitu), Zvonimir Lauc, Mato Palić (Pravni fakultet u Osijeku) i Sanja Barić (Pravni fakultet u Rijeci) - kao osnova za tvrdnju da predsjednica Kolinda Grabar Kitarović ima pravo raspisati ponovljene parlamentarne izbore bez da prije toga ikome ponudi mandat za sastavljanje Vlade Republike Hrvatske. Znatno drugačije mišljenje imaju naši sugovornici, docent na katedri Ustavnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu Đorđe Gardašević i profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Goran Čular. Drugi stavak 94. članka Ustava RH, upozoravaju Gardašević i Čular, izrazito je opasan utoliko što bi potencijalno mogao čak i ugroziti temelje parlamentarne demokracije u Hrvatskoj.

U zagrebačkoj crkvi Svetog Marka Evanđelista 10. siječnja 2016. godine monsinjor Franjo Prstec služit će misu za Josipa Broza Tita. Misu je 50 kuna platio novinar Indexa Vojislav Mazzocco dugo razmišljajući, kako kaže u tekstu, ''o smislu misa za pokojne''. Kolega Mazzocco ponukan je prekjučerašnjim služenjem mise za ustaškog poglavnika Antu Pavelića, koja se svake godine održava u isusovačkoj bazilici u Palmotićevoj ulici u Zagrebu. Godinama ju je služio pater Vjekoslav Lasić, isusovac koji otvoreno simpatizira Pavelića, poznat po izjavi u kojoj ocjenjuje kako je Ante Pavelić sigurno u raju.

Statistika, ta vražja disciplina koja iz netočnih podataka kvantificira i ogoljuje istinu kaže sljedeće: prema posljednjim podacima za prvo tromjesečje 2015. godine, anketna nezaposlenost mladih iznosi čak 46,8 posto, što znači da je svaka druga mlada osoba nezaposlena. Od ukupnog broja zaposlenih mladih osoba čak 56 posto je u privremenom ili povremenom radnom odnosu te se može reći da je fleksibilizacija radnog zakonodavstva ovdje doživjela puni procvat. Sve to skupa daje jedan jako zanimljiv podatak da je prosječna dob osamostaljivanja (čitaj: iseljenja iz roditeljskog doma i samostalnog ili bračnog ili popularnije izvanbračnog kohabitacijskog življenja) u Hrvatskoj iznosi čak 33 godine. Budući da ovaj tekst nastaje u postbožićno doba, možemo se našaliti da bi Isus mnogo kasnije krenuo širiti svoj nauk, da živi u današnje vrijeme, budući da bi bio na grbači prekarijata obrtnika Josipa i Marije.

Istraživanje je, među ostalim, pokazalo je da je najučestaliji oblik nasilja prema starijima u obitelji psihičko nasilje. Čak 24 posto starijih osoba doživjelo je da članovi njihove obitelji podižu glas na njih bez razloga (sedam posto starijih vikanje je doživjelo nekoliko puta godišnje, a dva posto nekoliko puta mjesečno). Svakodnevno vikanje od strane članova obitelji doživljava 0,9 posto starijih osoba. Oko 16 posto starijih osoba doživjelo je da članovi obitelji nekoliko puta u zadnjih tri do pet godina nisu razgovarali s njima, a gotovo četiri posto njih doživljava prijetnje i zastrašivanja. Oko pet posto starijih osoba doživjelo je da ih ukućani podcjenjuju i ismijavaju, a gotovo osam posto njih doživjelo je vrijeđanje. Nešto je manji udio starijih osoba koje doživljavaju fizičko nasilje, što ne znači da je riječ o manjem problemu.