Najveća dvorana Filozofskog fakulteta u Zagrebu bila je ispunjena do posljednjeg mjesta na tribini "Velečastivi na Filozofskom: klerikalizacija visokog obrazovanja?" održanoj u utorak navečer. U organizaciji inicijative "Akademska solidarnost" tribina je pobudila veliku pozornost studenata, profesora i građana, koji su sjedili i na podu kako bi čuli o problematici planirane integracije studenata Katoličko bogoslovnog fakulteta u studije na Filozofskom fakultetu koja se pokušava provesti gotovo potajice.

Ispred inicijative "Akademska solidarnost" govorili su Tomislav Pletenac s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, Mate Kapović s Odsjek za lingvistiku te Andrea Horvat iz Studentskog zbora.

Govornici na tribini (FOTO: Facebook/AkademskaSolidarnost)

„U skladu s tržišnim pristupom znanosti, imamo potrebu reagirati na ova događanja. Na strukovnoj razini prepoznajemo znanstveni rad kao nešto što se ipak razlikuje od bogoslovnog djelovanja, što sama bogoslovija kaže, da se tu širi Božja riječ i ona je apologetska, odnosno, prvo se pravda postojanje Boga, a onda se promatra na koje način se to ispoljava u svijetu, dok mi smatramo da znanost mora biti oslobođena od bilo kakvog pravdanja, da mora biti slobodna sve propitivati, da bi kao znanost uopće mogla djelovati“, rekao je moderator tribine Zdravko Popović u uvodnom dijelu. Smatra kako imaju pravo prikazati jednu stranu priče, kao što su napravili i s ovom tribinom, te da svi imaju pravo isto napraviti zbog čega je i pozdravio sve slične tribine koje će možda netko organizirati.

Na tribini su izlagali samo predstavnici "Akademske solidarnosti", koji integraciju ova dva fakulteta smatraju netransparentnom, čak i zavjereničkom. Ovakva tribina je, prema riječima Popovića, organizirana jer se njihova strana priče zatomljuje na sve moguće načine. Čitavu problematiku suradnje između KBF-a i FF-a Mate Kapović podijelio u nekoliko razina, prezentirajući složenost ovog pitanja, no po njemu, najvažnija posljedica svega je sveopća klerikalizacija obrazovanja, pa time i društva.

„Ovo što se događa klerikalizacija je obrazovanja, no smatram da će posljedice biti još veće izvan sustava visokoškolskog obrazovanja“, rekao je Kapović. Naime, nakon što je prije dvije godine osujećen pokušaj da studenti KBF-a mogu studirati na FF-u, ove godine tek nešto izmijenjen ugovor o suradnji opet se našao pred Fakultetskim vijećem, i to ponovno bez ikakve rasprave, gotovo potajice. 

„Mnogo je toga problematično. Od proceduralne razine, gdje se ove godine taj ugovor pokušava progurati s nekim drugim ugovorima, poput onog s PMF-om o studiju zemljopisa, kao da je to isto, teologija i zemljopis, a prije dvije godine ugovor se nalazio pod točkom razno. Zatim, stvara se problem studenata na tržištu rada, gdje ćete imati, ako se ugovor provede, profesore vjeronauka i hrvatskog ili profesore vjeronauka i engleskog. Zašto nije logično da se kombinira s politologijom ili nekim srodnim humanističkim znanostima. Postavlja se pitanje zašto KBF, zašto prvo spajati vjeroučitelje, orguljaše i crkvene birokrate s Filozofskim“, istaknuo je Kapović neke od primjedbi predloženoj suradnji. 

U krcatoj dvorani sjedilo se i po podu (FOTO: Facebook/AkademskaSolidarnost)

Naveo je kako je autoritarni način kojim se suradnja od 2014. godine pokušavala nametnuti nekim odsjecima fakulteta sve samo ne demokratski, te ovu integraciju smatra crkvenom ofenzivom na preostale javne institucije.

„Preko ovih ugovora pokušavaju se usidriti u Sveučilište, uz ofenzivu na drugim razinama, kao što su molitve pred bolnicama, sada rade i napad na sveučilišnu razinu. Pokušavaju postići crkvenu hegemoniju. Prvo preko medija, zatim Sabora, a sada preko Sveučilišta, tako se to radi“, smatra Kapović, dodavši kako ga najviše brine što će biti sa edukacijom u školama, jer ukoliko budu postojali profesori vjeronauka i drugih predmeta, riječ je o drugoj proceduri zapošljavanja nastavnika u školama. 

„Vjeroučitelje ne odabire ravnatelj ili školski odbor, već ih delegira Kaptol. Vjeroučitelji se financiraju iz javnog proračuna, a oni nemaju veze s javnim sektorom niti ih ravnatelji škola mogu smijeniti“, pojašnjava.

Tomislav Pletenac izrazio je nelagodu što u 2016. godini moraju raspravljati o ovakvim stvarima te je komentirao proceduru upisa na KBF, koju smatra diskriminatornom.

„Stvarno ne znam zašto se za upis na KBF i dalje traži krsni list i preporuka lokalnog župnika, to ima diskriminatorni karakter. Ovdje na Filozofskom imamo studij judaistike pa nitko živ nije tražio da studenti budu židovske vjeroispovijesti. Uskoro planiramo otvoriti studij arabistike i nikom ne pada napamet da traži da studenti budu isključivo muslimani“, kaže Pletenac koji se osjeća posebno prozvanim kao antropolog, nakon što je 2012. godine kardinal Josip Bozanić antropologiju proglasio krivom za sve društvene nedaće.

„Čitava situacija nije ni smiješna ni zabavna i mislim da se to sve ne bi skupa dogodilo da se ovi ugovori nisu radili zaplotnjački, bez ikakve rasprave, bez ikakve komunikacije nas i profesora s KBF-a“, objašnjava.

Sam ugovor koji bi KBF i FF trebali potpisati komentirala je i Andrea Horvat ispred Studenskog zbora, istaknuvši brojne povrede procedure studiranja pa bi tako prema tom prijedlogu studenti trebali dobiti diplomu oba fakulteta na temelju 300 ETC bodova što je protuzakonito, odnosno riječ je o dvostruko većem broju bodova nego je pravilnikom Sveučilišta dopušteno. Također je izrazila i zabrinutost što studenti KBF-a postaju dodatnim predmetima konkurentniji na tržištu rada od studenata Filozofskog koji nemaju mogućnost obratnog studiranja.

Publika je rado iznijela svoja razmišljanja (FOTO: Facebook/AkademskaSolidarnost)

„Zabrinjava nas činjenica da već sada kateheti mogu predavati i filozofiju i etiku. Naravno da bi u slučaju da se ovo provede jedan ravnatelj radije uzeo nastavnika koji će uz vjeronauk, etiku i filozofiju, još predavati i engleski jezik“, naglašava Horvat. Osim što bi studenti KBF-a mogli upisivati smjerove na Filozofskom fakultetu, obznanjeno je kako je KBF Ministarstvu obrazovanja podnio zahtjev za otvaranje novog smjera - Religijska pedagogija, koja bi upisne kvote najvjerojatnije dijelila s već postojećim studijem Pedagogije na Filozofskom fakultetu.

„Za ovo sve se definitivno nije znalo na Fakultetskom vijeću, tako da bilo kakve odluke koje su dosad donesene na Fakultetu o ovim ugovorima donesene su bez informacija, bilo da se radi o namjernom stavljanju na dnevni red bez da je prošlo odsjeke, do toga da se ide kontra odluke Vijeća i želi vrednovati nešto s čime se ne slažemo“, kaže.

Čitavu raspravu pažljivo je pratilo nekoliko studenata KBF-a, koji su replicirali na iznijete argumente, no zapravo pokazali su kako miješaju „kruške i jabuke“. Studentica KBF-a, nakon što je naglasila koliko se ponosi time što je katolkinja, rekla je kako KBF nikog ne diskriminira, očito ne znajući što znači pravo na upis na javno visoko učilište svakog građanina Hrvatske bez obzira na vjeroispovijest. Većina KBF-ovaca je nakon što su komentirali izlaganje, napustila dvoranu.

Publika je rado iznijela svoja razmišljanja pa se tako za riječ javila i profesorica filozofije u mirovini.

„Ovdje se događa jedna bitna relativizacija koja u svijetu nigdje ne postoji - relativizacija razlika između znanosti, religije i filozofije. Cijeli svoj radni vijek sam provela u gimnaziji i zadnje godine mog rada u školi su za mene bile loše iskustvo. Iz godine u godinu vidjela sam strašnu rekonzervatizaciju. Primjerice, znalo mi se događati, kada bih najavila temu 'Položaj žena u društvu', u onom tzv. mraku to su bile takve rasprave učenika s kritičkim promišljanjem, a sada mi se događalo da mi čak i odlični učenici odbijaju odgovoriti na pitanja o rodu“, rekla je.

Tribina je protekla u mirnom tonu, a "Akademska solidarnost" planira nove aktivnosti povodom ove teme te su najavili kako će uskoro u javnost izaći s konkretnim akcijama.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Facebook/AkademskaSolidarnost