ZRCALO SVIJETA U MALOM: Trijumf mladalačkog elana i mjesto preispitivanja

ZRCALO SVIJETA U MALOM: Trijumf mladalačkog elana i mjesto preispitivanja

Mladi kazalištarci ne pristaju na strahote i zlo svijeta u kome žive, oni su protiv svih predrasuda, mržnje, diktature i zlostavljanja, rata i podjela, oni žele neki novi, čovjeka dostojniji svijet, teatar je mjesto na kojem to izgovaraju, jasno, beskompromisno i bespogovorno. Vidjeli smo to u više od četrdeset predstava iz 12 zemalja u regiji, ali i širom kazališnog globusa – od Irana i Izraela do Južne Koreje i Litve. Kestenburg je takvo jedno mjesto. Pokrenut je u Banjoj Luci prije dvije godine, ime je dobio po kestenu, simbolu grada na Vrbasu i on postupno postaje ono što je i organizator, Studentsko pozorište iz Banje Luke i njegov prvi čovjek, ujedno i direktor festivala, Aleksandar Pejaković, i želio: međunarodna platforma entuzijasta i zaljubljenika u studentski teatar, mjesto trijumfa mladalačkog elana, ali i preispitivanja u studentskom kazalištu, središte traganja i promišljanja, provokacije i izazova u kazalištu u kojem se sve dovodi u pitanje.
ISTINSKI DOMOLJUBI BRUNE ESIH: Mrzi Tita, krade i ne plaća porez

ISTINSKI DOMOLJUBI BRUNE ESIH: Mrzi Tita, krade i ne plaća porez

„Uzornom“ građaninu, Nevenu Brajkoviću, vlasniku kafića „Zašto ne“ u zagrebačkoj Frankopanskoj ulici policija je jutros pokucala na vrata, nakon što se dan ranije pred fotografom Hine pohvalio da je sa zgrade na Trgu maršala Tita sam uklonio ploču s imenom trga i odnio je u svoj kafić. O razgovoru s policijom javnost je informirao putem svog Facebook profila, a kasnije je sve potvrdio i medijima. Policija kaže kako još uvijek utvrđuje sve okolnosti, da su o svemu obavijestili Grad te da će nakon završetka izvida o svemu će biti obaviješteno i Općinsko državno odvjetništvo. Kakva kazna očekuje osobu koja smatra da ima pravo sama skidati gradske ploče, dakle otuđivati nečiju imovinu, i to činiti usred bijela dana, a pri tome to ni ne skrivati, za sada nije poznato. Inače, Brajković se na lokalnim izborima našao na listi stranke Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića, a upravo je ta stranka formiranje Skupštine uvjetovala preimenovanjem Trga maršala Tita.
CHARLOTTESVILLE - RASA I TEROR: "Iskreno, mnogi će ljudi umrijeti dok mi završimo s poslom"

CHARLOTTESVILLE - RASA I TEROR: "Iskreno, mnogi će ljudi umrijeti dok mi završimo s poslom"

"Nismo nenasilni - pobit ćemo ove ljude ako moramo... Činjenica da nitko nije umro na našoj strani - to su poeni za nas. Činjenica da nitko od naših nikoga nije ubio bez razloga - to je plus za nas", govori Christopher Cantwell iz pokreta Unite the Right (Ujedinimo desnicu), jedva prikriveno zgroženoj novinarki Vicea, nakon što joj je pokazao arsenal oružja, jer on se "svaki dan sprema sve više za nasilje" - ide u teretanu i nosi pištolj. Kada ga ona pita nije li Heather Heyer (32) u Charlottesville ubijena bez da je to isprovocirala, odgovara joj bez razmišljanja. On nedvosmisleno najavljuje: "Mnogi će ljudi umrijeti prije nego završimo... Ovi ljudi žele nasilje i desnica samo odgovara na zahtjeve tržišta." Na samom se maršu pojavio i Robert Ray iz grozomornog Daily Stormera, poručujući kako će se boriti protiv židovskih komunista i kriminalnih "nigera", odnosno "antibijele, antiameričke prljavštine".
ZA DRAMU KOJA JE PREDVIDJELA BUDUĆNOST: Predrag Lucić nagrađen „Juditom“

ZA DRAMU KOJA JE PREDVIDJELA BUDUĆNOST: Predrag Lucić nagrađen „Juditom“

Poznati splitski književnik i novinar, Predrag Lucić, dobitnik je nagrade Judita na ovogodišnjem, 63. Splitskom ljetu. Predstava „Aziz ili svadba koja je spasila Zapad“, odigrana u parku vile Dalmacija, po njegovom tekstu napisanom još 2006. godine, izazvala je veliki interes javnosti i naišla na izuzetno dobar prijem kod kritike. Osim što je tekst otkrio začuđujuće vizionarske sposobnosti Predraga Lucića, ona je ujedno pokazala i koliko je domaća kazališna scena ostala siromašnija zbog činjenice da se Lucić još ranije nije upustio u kazališne vode. „Novinar, pisac i redatelj Predrag Lucić ovim je tekstom, nastalim još 2006. godine, u žanru tragikomične alegorije osvijetlio mračne zakutke ljudskih duša u kojima strah od onog nepoznatog rađa zlo. Tekst je protokom vremena dobio, nažalost, na aktualnosti“, stoji u obrazloženju nagrade dodijeljene „Azizu“.
PORUKA KOJA JE IZAZVALA NIZ POZITIVNIH REAKCIJA: „Neka tebi kušin bude stina, pizda ti materina“

PORUKA KOJA JE IZAZVALA NIZ POZITIVNIH REAKCIJA: „Neka tebi kušin bude stina, pizda ti materina“

„Neka tebi kušin bude stina, pizda ti materina“, poruka je koja će ostati iza Almissa Open Art festivala koji se zadnja četiri dana održavao u Omišu. U gradu poznatom po festivalu dalmatinskih klapa, klapsko pjevanje je nakratko zamijenilo klapsko „kričanje“. Dvominutna video snimka nastupa Porno Suicida i klape Utvare, izazvala je niz reakcija na društvenim mrežama, s obzirom na otrježnjujući tekst pjesme koja kritizira hrvatsku društvenu stvarnost. Organizatori festivala napominju da ne žele biti jedna od sastavnica klasične turističko-kulturne ponude koja participira u proizvodnji ljetnog privida blagostanja, pa zato ovogodišnja koncepcija nalaže ulaženje u javni prostor bez precizne najave, izlaženje na trgove i ulice, ne kako bi se zabavila publika, nego kako bi se izazvala reakcija i pokrenula promjena.
„AZIZ“ PREDRAGA LUCIĆA: Drama svih nas, danas i ovdje

„AZIZ“ PREDRAGA LUCIĆA: Drama svih nas, danas i ovdje

„Kazalište je, uz crkvu, valjda jedina kuća u kojoj je šaptanje prešutni običaj. A šapuće se da obred, slučajno, ne bi bio poremećen“ - tako je, u uvodniku festivalskih novina što su se zvale Summer Times tog, 33. Splitskog ljeta godine 1987. pisao Predrag Lucić. Jedan je to od njegovih prvih autorskih zapisa, ono što nazivamo „rani radovi“ tada mladog novinara. Točno tri desetljeća kasnije Lucić se vraća na 63. Splitsko ljeto, ali ovaj put kao dramski pisac. Ovdje se, u vili Dalmacija, praizvodi njegov dramski predložak pod nazivom „Aziz ili svadba koja je spasila Zapad“, tekst napisan još 2009. godine. No, ne vraća se kao šapat već kao gromka, zaglušna i beskompromisna osuda jednog fenomena u današnjem, ne samo ovdašnjem društvu. Sve zajedno s prepoznatljivim, neizbrisivim pečatom Lucićeva humora, satirične žaoke, ironije i parodiranja.
SLUČAJNA DRŽAVA: Kako to da „Za dom spremni“ ne može u Metković, a može u Jasenovac

SLUČAJNA DRŽAVA: Kako to da „Za dom spremni“ ne može u Metković, a može u Jasenovac

Državni aparat kojem je na čelu Andrej Plenković odnosi se prema pozdravu "Za dom spremni" - od slučaja do slučaja. Sad više niti u HDZ-u ne dvoje da je to, ako se uzvikuje, ustaški pozdrav. Nedavno je Kninu, prilikom proslave "Oluje", policija podnosila prekršajne prijave protiv ratnih veterana HOS-a, koji su se derali "Za dom spremni". Jednak su kriterij isti dan navečer primijenili u Slunju, pa je prijavu zaradio i Josip Perković Thompson. Ali, kad je u pitanju grb HOS-a, makar je njegov sastavni dio natpis "Za dom spremni", Plenkovićeva stranka ima teško objašnjiv pristup. Za ploču koja je postavljena nedaleko ustaškog logora Jasenovac s istim tim grbom Plenković tvrdi da je sasvim legalna, jer je na njoj grb jedne registrirane udruge. Puno puta je Plenković ponovio da vlast nema zakonsko uporište za uklanjanje sporne spomen ploče, da bi ista ta vlast ovih dana promptno reagirala kada se identičan grb ukazao u Metkoviću.
OSUDA BEZ OSUDE: Trump kritiziran jer nije jasno osudio divljanje bijelih supremacista

OSUDA BEZ OSUDE: Trump kritiziran jer nije jasno osudio divljanje bijelih supremacista

Skup pokreta američke krajnje desnice, koji je izmaknuo kontroli i prerastao u nasilje u Charlottesvilleu gdje je jedna osoba poginula, a desetci su ozlijeđeni, izazvao je val kritika na račun američkog predsjednika Donalda Trumpa koji se nije jasno odredio prema tim događajima. Trumpa kritiziraju i ljevica i desnica jer smatraju da je predugo čekao da se oglasi o nasilju, a kada je to učinio, nije izrijekom osudio pokret bjelačke supremacije, piše agencija Reuters. Na novinarski upit Trump nije htio izričito osuditi pokrete krajnje desnice koji su ga dijelom poduprli u izbornoj kampanji. I bivši predsjednik Barack Obama izašao je iz svoje skrovitosti pozivajući se na Nelsona Mandelu koji je rekao kako se "nitko ne rađa mrzeći drugog zbog boje kože, podrijetla ili vjere". Nasilje u Charlottesvilleu u subotu najnoviji je u nizu sukoba koji izbijaju između pripadnika krajnje desnice od kojih se neki svrstavaju u Trumpove pobornike i njegovih protivnika.
UOČI 40 GODINA OD ODLASKA „KRALJA“: Bi li Svijet bez Elvisa Presleya bio isti?

UOČI 40 GODINA OD ODLASKA „KRALJA“: Bi li Svijet bez Elvisa Presleya bio isti?

Neokrunjeni kralj rock'n'rolla, Elvis Aaron Presley (8. siječnja 1935.-16. kolovoza 1977.) legenda je postao još za života, potukavši sve rekorde: u samo dvadesetak godina objavio je 97 ploča, te na vrhovima top lista proveo čak 996 tjedana. U javnosti je počeo pjevati s 13 godina na crkvenim svečanostima i srednjoškolskim priredbama u Memphisu. Školu je napustio s 18 godina, pa neko vrijeme radio kao portir u kinu i vozač kamiona, snujući glazbenu karijeru. Prvu pjesmu snimio je, kako je kasnije tvrdio, kao rođendanski dar majci – njegov prvi singl objavljen je u srpnju 1954., čime je i započela njegova glazbena karijera, s producentom Samom Phillipsom pod etiketom Sun Recordsa. "Netko je napisao da je sve počelo kada je jedan mladić ukrao glazbu roditeljima i predao je djeci, aludirajući, naravno, na epifaniju rock-demiurga Elvisa Presleya", govori producent i glazbeni urednik Siniša Škarica, jedan od začetnika rock'n'rolla u Hrvatskoj.
MJERA VELEGRADSKOG MILOSRĐA: Sudbina slavnog perača prozora Giovannija

MJERA VELEGRADSKOG MILOSRĐA: Sudbina slavnog perača prozora Giovannija

Malo je stanovnika Zagreba koji ne poznaju ovu zagrebačku legendu. Bilo da je prao izloge ili začudnom vještinom tehnicirao s loptom, glumio pilota s raybanicama na nosu – on je uvijek uživao u pažnji svoje publike i svakako nastojao da ju pridobije. Živio je Giovanni nekoliko života mijenjajući uloge prema raspoloženju i kostimu koji je izabrao za taj dan. Posljednjih nekoliko godina zaglavio je u jednoj – preživljavanju. „Ja sam cijeli život živio s mamom. Ona je primala mirovinu, pa s mojom mirovinom, i više sam radio. Bio sam mlađi. I nije bilo toliko zatvorenih lokala“, započinje danas svoju priču slavni Giovanni. Najgore mu je, kaže, biti sam i zato ga smeta što se više ne može uparaditi kao nekad kad je šmirao gradom. Sad nema novaca niti za obrijati se, ošišati, kupiti osnovne higijenske potrepštine. „Svaki dan dođem u Zagreb, kaj budem doma, tamo sam sam, a samoća me ubija psihički“, povjerava nam se Giovanni.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

    26.11.2024.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

  2. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije