NAKON JUNAČKOG NASRTAJA NA „SRPSKI“ GOLF: „Možda nije daleko dan kada meta više neće biti vozila već ljudi“

NAKON JUNAČKOG NASRTAJA NA „SRPSKI“ GOLF: „Možda nije daleko dan kada meta više neće biti vozila već ljudi“

„Ohrabreni su rastućim trendom u našem društvu kojim određene skupine pokušavaju etablirati nešto što bi odavno trebalo biti iza nas - ustaške i nacionalističke vrednote. Tome svi zajedno moramo hitno stati na kraj jer možda nije daleko dan kada meta više neće biti vozila već ljudi“, poručio je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel reagirajući na incident u kojem su nepoznati vandali, noć uoči obljetnice „Oluje“, u Rijeci junački nasrnuli na stari golf Mile Opačića, predsjednika Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Rijeke i vijećnika u Gradskom vijeću. Bijeli golf išaran je prigodnim, svečarskim porukama poput „čedo majku mu“ i nezaobilaznog slova U. Na haubi, vozačkim vratima i vjetrobranskom staklu ispisana su i četiri slova S. Na ovaj događaj reagirala je i Lista za Rijeku najoštrije osuđujući ovaj incident i napominjući da se ovakvi ispadi nigdje ne smiju tolerirati.
IN MEMORIAM RAMÓN XIRAU: Tvrdio je malo, a pitao puno

IN MEMORIAM RAMÓN XIRAU: Tvrdio je malo, a pitao puno

Dobio je bezbroj meksičkih i međunarodnih odlikovanja, priznanja, titula i nagrada, sveučilišnih počasnih doktorata i povelja. Zaista bi bilo bespredmetno sada ih sve nabrajati. Možda je dovoljno kazati da je bio “dvostruki vitez” Francuske (Chevalier des Arts et des Letres i Chevalier de l’Ordre du merite), da je bio član francuske Legion d’Honneur, da mu je talijanska vlada dodijelila titulu Comendador, španjolska vlada La Orden Isabel la Catolica, Medalla Gran Cruz del Merito Civil, a njegovi katalonci Creau de Sant Jordi, da je primio odlikovanja meksičkog Senata, zatim La Medalla de Bellas Artes ... Možda najveći živi meksički povjesničar, Enrique Krauze, smatra kako Xiraua cijeli njegov život određuje jedna njegova bitna karakteristika koju zaista imaju rijetki. Naime, Ramón Xirau “tvrdi malo, a pita puno”.
FELJTON - HRVATSKA ŠTAMPA 80-IH I DANAS: „Istinski želim propast nekim medijskim industrijama“

FELJTON - HRVATSKA ŠTAMPA 80-IH I DANAS: „Istinski želim propast nekim medijskim industrijama“

„Vi danas u Hrvatskoj imate pet ili šest dnevnih listova. Kada biste ih naslagali na stol i pokrili glave tih listova, ne bi znali uočiti razliku između jednog ili drugog zato što nijedan od njih nema ni mrvicu teksta na naslovnoj strani. Naše bi novine – i to sve – htjele u isto vrijeme biti i kritično-analitičke i tabloidne. Dakle, svaka od tih novina bi, kao, htjela da zadovolji ukuse čitavog društva, da pokriva cijeli spektar i to im se obija o glavu“, kaže Viktor Ivančić u posljednjem nastavku našeg feljtona o hrvatskom tiskanom novinarstvu osamdesetih godina. Osim njega, Jasna Babić, Marinko Čulić i Vlado Rajić, govore o propasti javnih glasila u Hrvatskoj i odgovaraju na pitanja zašto je ideja objektivnog novinarstva idiotska te zašto dobar dio današnjeg novinarstva zaslužuje propast, zašto novinarstvo više nema utjecaja na javnost, zašto je priča da je internet uništio novine – glupost te zašto će se današnje novinarstvo nastaviti urušavati.
MAKEDONSKO-GRČKA „LJUBAV BEZ GRANICA“: Odnos ispunjen balkanskim inatom

MAKEDONSKO-GRČKA „LJUBAV BEZ GRANICA“: Odnos ispunjen balkanskim inatom

Ovih se dana po tko zna koji put dogodio sportski incident, ovog puta na Europskom rukometnom prvenstvu za djevojke mlađe od 17 godina, koji se održavao u Skoplju. Grčka momčad je i prije početka susreta odbila igrati s domaćinom jer je na majicama nekoliko osoba iz stručnog stožera pisalo „Macedonia“. Delegati su grčki stručni tim nagovorili da se djevojčice vrate u dvoranu, ali su potom nakon samo 32 sekunde utakmice ponovno napustile teren i više se na njega nisu vraćale. Na kraju su ceh platile djevojčice jer je disciplinska komisija izbacila grčku momčad s natjecanja. Zašto su Grci toliko alergični kada vide ime „Macedonia“ van svojih granica? Svojevremeno je grčka vlada zahtijevala da Makedonija u svom Ustavu izričito napomene kako nema nikakvih teritorijalnih pretenzija prema Grčkoj što je Makedonija i prihvatila, ali to na koncu nije donijelo značajniju promjenu u dugogodišnjem sporu između ove dvije države.
PREDMET ISMIJAVANJA: Desničari zamijenili prazna sjedala u autobusu sa ženama u burkama

PREDMET ISMIJAVANJA: Desničari zamijenili prazna sjedala u autobusu sa ženama u burkama

Norveška desničarska Facebook grupa „Fedrelandet viktigst“ („Domovina je najvažnija“) ovih je dana postala predmetom ismijavanja diljem svijeta. Sve je počelo kada je jedan član grupe, inače zatvorene za javnost, Johan Slattavik, u grupi podijelio fotografiju s pitanjem što ljudi misle o ovome. Fotografija je izazvala niz antiimigrantskih i islamofobnih komentara, s obzirom da je dobar dio članova grupe na fotografiji vidjelo žene koje u autobusu sjede u burkama. „To bi trebalo zabraniti“; „Zastrašujuće“, „Nikad ne znate tko se skriva ispod toga, možda teroristi s oružjem“; „Mičite to iz naše države“; samo su neke od reakcija korisnika. Međutim, na fotografiji su se zapravo nalazila prazna sjedala u autobusu, što su usred žestoke diskusije primijetili neki korisnici, a potom je priča „napustila“ Facebook grupu i počela zauzimati novinske stranice svjetskih medija poput Washington Posta, Independenta, The Guardiana, Bilda, The Suna …
NACIONALNA UGROZA: Zbog transparenta „Vratite Italiji Istru i Dalmaciju“ prijavljen za veleizdaju

NACIONALNA UGROZA: Zbog transparenta „Vratite Italiji Istru i Dalmaciju“ prijavljen za veleizdaju

Pero Mrnarević, mladić kojeg su televizijske kamere i fotoaparati ovjekovječili 22. lipnja, tijekom zagrebačkih prosvjeda protiv preimenovanja Trga maršala Tita, dok u rukama drži transparent na kojem je stajala sarkastična poruka, danas je dobio poziv iz Državnog odvjetništva. Naime, Mrnarevića je za veleizdaju kazneno prijavio izvjesni Mate Knezović, i to upravo zbog transparenta koji je Mrnarević nosio tijekom prosvjeda, a na kojem je stajalo „Vratite Italiji Istru i Dalmaciju“. „Nije potrebna nikakva posebna inteligencija da se shvati poruka mog transparenta. Gospodo 'domoljubi', ako Antu Pavelića smatrate patriotom, iako je ‘nezavisnost’ svoje ‘države’ platio Benitu Mussoliniju spomenutim krajevima, a Josipa Broza Tita, koji je Hrvatskoj i Sloveniji priključio te dijelove, veleizdajnikom, onda budite dosljedni. Ako ne želite Tita, onda se odrecite Sotone i svih njegovih djela“, kaže nam u razgovoru prijavljeni Mrnarević.
IZJAVA TJEDNA: „Thompsonovo djelo je neprocjenjivo, on odgaja naraštaje u čestitosti“

IZJAVA TJEDNA: „Thompsonovo djelo je neprocjenjivo, on odgaja naraštaje u čestitosti“

„Čitam napise po portalima, novinama, društvenim mrežama o tome koliko košta nastup Marka Perkovića Thompsona. Koliko god da košta, nije preskup. Njegova umjetnost, njegovi nastupi, njegovo djelo u cjelini je neprocjenjivo (…) Njegov rad, njegove pjesme i njegova umjetnost imaju i kulturno-obrazovnu vrijednost. On odgaja naraštaje u zdravom domoljublju i čestitosti (…) On popularizira čestitost, hrabrost, ljubav, odanost – sve ono što mnogi njegovi kritičari pljuju, a rado bi u svome društvu imali ljude upravo s takvim vrlinama“, novinarska perjanica državne televizije, Karolina Vidović Krišto, o Marku Perkoviću Thompsonu.
IN MEMORIAM - LOVRE REIĆ 1920.-2017.: Pekarov sin koji je tražio kruha i rada

IN MEMORIAM - LOVRE REIĆ 1920.-2017.: Pekarov sin koji je tražio kruha i rada

"Probudili me psi, dva njemačka psa oko mene, vidim siluete desetak vojnika, pričaju njemački. Psi skaču, osjetili su da je neko živ. I vojnici počnu probadat bajunetima tijela mojih drugova. A ja imam još jednu bombu i razmišljam šta da učinim, jer se ovaj već nageo s bajunetom da probode ove iznad mene." Bio je to trenutak u kojem se obični ljudi opraštaju od života, pa bi režiser ove serije na ovom mjestu mogao ubaciti niz nepovezanih kadrova sa sličicama iz Lovrinog dotadašnjeg života: idilično djetinjstvo u bogatoj kući, presudni sendvič sa slaninom i gladni pogled vršnjaka Luke Siriščevića, mahanje parolom "Kruha i rada!" na demonstracijama protiv kralja Aleksandra, boravak u zatvoru, polaganje antifašističke zakletve na Marjanu, neuspjeli atentat na fašističkog guvernera Bastianinija, hapšenje čitave obitelji pred njegovim očima...
FILIPINSKA VEZA: Čemu služe žene, sirotinja i Davor Štern

FILIPINSKA VEZA: Čemu služe žene, sirotinja i Davor Štern

"Kažu da za ljubav ne postoje granice, da ona ne pita za rasu, vjeru i nacionalnost", govori nam se odmah na početku, ravno u glavu. Pohvalno: božemoj, pa nismo mi ovdje rasisti! Samo nam je do jednoga stalo: prelaženje na Filipinke svoj rezon nalazi u tome što one, u odnosu na Hrvatice – tako već dosta razmažene, ogrezle u fazu dekadencije ženske karijere, u kojoj sve nešto izmišljaju i svašta više ne bi što im je dužnost – komparativno još uvijek "na prvome mjestu cijene svoga muškarca", drže ih ''kao kap vode na dlanu", te "patrijarhalnog su odgoja, drže do tradicije", naravno vjerne i, s osobitim naglaskom, "posebno pedantne pri kuhanju". To je ta granica tamo gdje nema nikakvih granica: ona propisuje, pod mus, da žena treba biti patrijarhalnog odgoja i vjerna po komandi, dobro i pokorno, vrijedno i skromno služiti svoga muškarca te ne inzistirati na predugom lancu iz kuhinje.
BERLIN, LJETO 1945. GODINE, U BOJI: Pogledajte rijetke snimke sablasnog grada

BERLIN, LJETO 1945. GODINE, U BOJI: Pogledajte rijetke snimke sablasnog grada

Na vrata berlinskog Reichstaga rat je zakucao sredinom travnja 1945. godine. Već mjesecima, nakon što je oslobođena Varšava, a potom i Beč, sovjetske snage nezaustavljivo su napredovale prema Berlinu kojeg je spremno branilo pola milijuna njemačkih vojnika. Konačno, 2. svibnja 1945. godine Sovjeti su podigli svoju zastavu na ruševni Reichstag. Tri dana kasnije nacistička Njemačka kapitulirala je, a samo dva mjeseca poslije toga, u srpnju 1945. godine, snimljeni su ovi impresivni kadrovi. U sedmominutnom videu, uistinu rijetkih snimaka, u boji, najbolje se vidi koliko je žestoka bila borba za Berlin i kako se tih dana živjelo na gradskim ulicama. Današnje gradske turističke atrakcije, poput Brandenburških vrata ili Reichstaga, bile su nagorene i u izuzetno lošem stanju, Sovjeti su po gradu već postavili putokaze na ruskom, a na Pariser Platzu našlo se mjesta i za veliki pano u Staljinovu čast iza kojeg se smjestila hrpa izgorjelih automobila.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

    26.11.2024.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

  2. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije