"Ne postoji politička volja da se slučajevi napada na novinare riješe"

ritn by: P.V. | 11.12.2017.

Nakon što se u eteru svoje televizijske kuće, N1 televizije, drznula gošće u svojoj emisiji pitati legitimno pitanje – treba li pravomoćno osuđenim generalima oduzeti odličja - novinarka Nataša Božić Šarić suočila se s bujicom uvreda i prijetnji smrću. „Evo, na Dan ljudskih prava prijetnja odsijecanjem glave jer sam u #TNT postavila novinarsko pitanje. Prijavljeno @mup_rh ! Ako se ne može prijetiti @AndrejPlenkovic a onda valjda ne može ni novinarima“, napisala je novinarka na svom Twitteru, objavivši dio uvreda i prijetnji koje su joj poslane. Danas se tim povodom oglasilo i Hrvatsko novinarsko društvo, koje je najoštrije osudilo uvrede i prijetnje smrću upućene Nataši Božić Šarić te zatražilo od nadležnih tijela da hitno pronađu i kazne autora prijetnje. HND je u posljednjih nekoliko godina zabilježio 40 slučajeva prijetnji i napada od kojih je samo nekoliko slučajeva sankcionirano ili su sudski procesi u tijeku

„Evo, na Dan ljudskih prava prijetnja odsijecanjem glave jer sam u #TNT postavila novinarsko pitanje. Prijavljeno @mup_rh ! Ako se ne može prijetiti @AndrejPlenkovic a onda valjda ne može ni novinarima“, napisala je novinarka na svom Twitteru, objavivši dio uvreda i prijetnji koje su joj poslane.

Danas se tim povodom oglasilo i Hrvatsko novinarsko društvo, koje je najoštrije osudilo uvrede i prijetnje smrću upućene Nataši Božić Šarić te zatražilo od nadležnih tijela da hitno pronađu i kazne autora prijetnje.

Nataša Božić
Dio poruka koje je dobila novinarka Božić Šarić (SCREENSHOT: Twitter)

„Riječ je o nastavku niza pritisaka na novinare u Hrvatskoj koji uključuju prijetnje smrću, fizičke napade pa i pokušaje ubojstva. HND je u posljednjih nekoliko godina zabilježio 40 slučajeva prijetnji i napada od kojih je samo nekoliko slučajeva sankcionirano ili su sudski procesi u tijeku. Riječ je uglavnom o slučajevima u kojima napadači nisu krili identitet. U svim ostalim slučajevima HND ni napadnuti novinari osobno ne dobivaju nikakve informacije o tijeku istraga pa čak niti jesu li u nekim slučajevima istrage uopće pokrenute“, stoji u reakciji HND-a, koji je o svemu obavijestio i međunarodne novinarske asocijacije te organizacije koje se bave zaštitom medijskih sloboda, a upravo u medijskim slobodama Hrvatska stoji izuzetno nisko. Prema podacima Svjetskog indeksa slobode medija, nedavno objavljenima, Hrvatska se nalazi na 74. mjestu, iza Bosne i Hercegovine i Srbije.

„Još jednom ponavljamo, a činit ćemo to i ubuduće, da ne postoji politička volja da se slučajevi napada na novinare riješe. Štoviše, dio političara svojim postupcima dodatno vrijeđa novinare i odobrava napade na novinare što je jasna poruka nadležnim institucijama da se ne treba ozbiljno baviti zaštitom novinara“, zaključuju u HND-u.

Primjere, što se nas tiče, ne treba daleko tražiti. Sam hrvatski premijer, Andrej Plenković, redovno omalovažava novinare koji postavljaju kritička pitanja, posebice upravo novinare N1 televizije. Hrvoja Krešića tako je ovo ljeto javno nazvao „odvjetnikom jedne stranke“, a prije toga mu je, također na postavljeno pitanje, o proračunu, rekao da se kandidira na izborima pa neka sam slaže proračun. Neki dan je novinarki Mireli Bačić na pitanje o promjeni stava o presudi haškoj šestorci, rekao da se zapita kakvo je djelovanje to njeno pitanje, nadovezavši se tako na svoju, sad već slavnu, tezu o hibridnom medijskom djelovanju. Vrijedi primijetiti da je upravo velikim dijelom premijer, kao i cijeli politički vrh, odgovoran za društvenu klimu koja je nastala nakon posljednje haaške presude, reagirajući tako što je presudu nazivao nepravednom i spominjao duboku moralnu nepravdu prema šestorici osuđenih Hrvata iz BiH.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: N1

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"

Do sada komentara: 2

Komentiraj

Pravilnik o odlikovanjima i priznanjima prije više od 7 godina

Članak 16.

Državno povjereništvo će za nositelje odlikovanja ili priznanja, koji su pravomoćno osuđeni na bezuvjetnu kaznu zatvora od najmanje tri godine, predložiti oduzimanje odlikovanja ili priznanja.

Odjel će najmanje jedanput godišnje od Ministarstva pravosuđa zatražiti podatke o osobama iz stavka 1. ovoga članka.

Poticaj za oduzimanje mogu u pisanom obliku podnositi osobe i tijela iz članka 28. Zakona.

Poticaj iz prethodnog stavka mora sadržavati sljedeće podatke: ime i prezime odnosno naziv podnositelja poticaja, prebivalište ili sjedište podnositelja, navođenje imena i prezimena te ime roditelja osobe na koju se poticaj odnosi uz ispis osobnih podataka, navođenje naziva odlikovanja ili priznanja za koje se podnosi poticaj te razlozi oduzimanja odlikovanja ili priznanja.
kazneni zakon prije više od 7 godina

Kazneni zakon: Članak 139

Prijetnja
Članak 139.

(1) Tko drugome ozbiljno prijeti kakvim zlom da bi ga ustrašio ili uznemirio,

kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Tko drugome ozbiljno prijeti da će njega ili njemu blisku osobu usmrtiti, teško tjelesno ozlijediti, oteti, ili mu oduzeti slobodu, ili nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom, ionizirajućim zračenjem, oružjem, opasnim oruđem ili drugim opasnim sredstvom, ili uništiti društveni položaj ili materijalni opstanak,

kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

(3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. počinjeno prema službenoj ili odgovornoj osobi u vezi s njezinim radom ili položajem ili prema novinaru u vezi s njegovim poslom, ili prema većem broju ljudi, ili ako je prouzročilo veću uznemirenost stanovništva, ili ako je osoba kojoj se prijeti dulje vrijeme stavljena u težak položaj,

počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(4) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka progoni se po privatnoj tužbi, a kazneno djelo iz stavka 2. ovoga članka progoni se po prijedlogu, osim ako je djelo iz stavka 1. ili 2. počinjeno iz mržnje, prema djetetu ili osobi s invaliditetom ili članu obitelji.

.