MRAČNE DEVEDESETE: Zagubljene biografije gotovo polovice zastupnika u Saboru RH

MRAČNE DEVEDESETE: Zagubljene biografije gotovo polovice zastupnika u Saboru RH

Jeste li znali da ništa ne znamo o čak 462 zastupnika Hrvatskog sabora u razdoblju od 1990. do 2015. godine – ni godinu rođenja, ni stupanj obrazovanja, zanimanje, stranačku pripadnost – dok je ukupan broj zastupnika o kojima postoje podaci za isto razdoblje tek nešto veći – ukupno 601. Čak 365 zastupnika izabrano je u prvi saziv Sabora, a biografske podatke imamo za samo njih 80. Kako bi ovu činjenicu stavili u kontekst, recimo da je riječ o ekipi koja je postavila temelje samostalne hrvatske države. Primjerice Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća stupio je na snagu 1. svibnja 1991. godine. Zapisnik zajedničke sjednice 16. travnja 1991. godine spominje tek kako je tema Zakona o pretvorbi uvrštena na dnevne redove sjednica triju Vijeća. Društveno-političko vijeće o tome je raspravilo na 11. sjednici 17. i 18. travnja 1991., pa zaključilo da bi o Zakonu trebalo raspraviti na zajedničkoj sjednici – koja, ako je ikada i održana, o njoj nema nikakvog zapisnika.
NOVINARSKA MREŽA: Solidarno uz Unu Hajdari i Dragana Janjića

NOVINARSKA MREŽA: Solidarno uz Unu Hajdari i Dragana Janjića

Kosovska novinarka Una Hajdari, koja za međunarodnu novinarsku organizaciju Reporteri bez granica nadgleda stanje slobode medija u zemljama Zapadnog Balkana, nakon objave šaljivog tvita kojim je komentarisala konferenciju za štampu predsednika Srbije Aleksandra Vučića tokom posete severu Kosova, odmah je napadnuta u prorežimskom tabloidu „Informer“ i na nizu ultradesničarkih sajtova, koji su objavili njenu fotografiju nazivajući je mrziteljkom svega srpskog i Vučića. Nakon objave huškačkog članka, Una je preko društvenih mreža dobila niz uvreda i ozbiljnih pretnji. Ovakav odnos prema našim kolegama je apsolutno neprihvatljiv i predstavlja ozbiljnu pretnju slobodi govora. Država podstiče atmosferu u kojoj je verbalno ili fizičko nasilje dozvoljeno nad svakim ko na bilo koji način, pa makar i benignom šalom, izražava stav drugačiji od poželjnog.
ČUJTE I POČUJTE: Imamo konačnu cifru Lupigine crowdfunding kampanje!

ČUJTE I POČUJTE: Imamo konačnu cifru Lupigine crowdfunding kampanje!

Dragi naši, napokon smo podvukli crtu i, četiri dana nakon što je Lupigina crowdfunding kampanja okončana, imamo konačnu cifru. Takvu podršku uistinu nismo očekivali, jer ovime je ispunjen ne samo prvi zacrtani cilj, čak ne ni drugi, nego smo išli preko toga. Dosegli smo iznos koji nismo mogli ni sanjati i sada opušteniji možemo prionuti poslu, a u samom finišu kampanje na žiro račun Lupige "sjeo" je neočekivano veliki broj uplata. Ova sredstva sigurno će nam dostajati za cijelu 2018. godinu i dio 2019. godine. Na Indiegogo platformi Lupigu je podržalo 698 osoba. Njih 472 „pokupilo“ i neki perk zajedno s uplatom, dok ih je 226 odlučilo samo donirati – perk im nije bio bitan. Izravno na žiro račun uplatilo je vas 445. Zajedno je to 1.143 vas koji ste podržali Lupigu, vas zbog kojih će Lupiga i ove godine postojati u punom obimu. Dakle, čujte i počujte ...
PODRIVANJE VLASTITOG AUTORITETA: Što je papa Franjo radio u Čileu?

PODRIVANJE VLASTITOG AUTORITETA: Što je papa Franjo radio u Čileu?

Posjet svakog pape području Latinske Amerike uvijek je izazivao veliku pažnju svjetske javnosti jer ti posjeti imaju vrlo veliko značenje. Zašto je papa ovaj put odabrao Čile i Peru? U ovoj priči Čile izaziva daleko veću pažnju od Perua jer u zadnjih 30 godina ima najnegativnija kretanja i tendencije u odnosu na interese Katoličke crkve u cijeloj Latinskoj Americi. Naime, u Čileu se lani katoličkim vjernicima izjasnilo samo 44 posto stanovništva. U tridesetak godina u Čileu, koji tresu strašne afere vezane za seksualno zlostavljanje djece u crkvi i zataškavanje tih slučajeva, “nestalo” je čak 30 posto katolika. Stoga je papa u Čile otišao u misiju spašavanja Crkve, no neki njegovi najvažniji potezi za boravka u toj zemlji, tamošnju će Crkvu, čini se ostaviti u gorem stanju nego ju je papa zatekao, pogotovo sudeći po glasnim i žestokim istupima, ne samo običnog naroda, već i klera.
KRŠĆANSTVO I NACIONALIZAM - IMA LI BOG NACIJU? (II. dio): Časno je u ovom vremenu biti "izdajnikom"

KRŠĆANSTVO I NACIONALIZAM - IMA LI BOG NACIJU? (II. dio): Časno je u ovom vremenu biti "izdajnikom"

"Mogao bih za daidže kazati – možda ne znaju ljudi – da su u tursko vrijeme franjevce zvali ujacima, zbog skrivanja pred progonom, a danas ih hrvatski nacionalisti pogrdno nazivaju 'daidžama' (turski ujak), kao suradnike i plaćenike muslimana, 'zelenima'. Mislim da je časno nositi to ime. Časno je u ovom vremenu biti takvom vrstom izdajnika. Dio ljudi iz moje zajednice u trenutku progona Bošnjaka, muslimana, zauzeli su se za njih. Bili su 'politički Bošnjaci', poput pokojnog Luke Markešića, pokojnog Petra Anđelovića, poput jednog zatajnog franjevca Stjepana Duvnjaka u Kraljevoj Sutjesci i nekolicine anonimnih, jer ne sačinjavaju zajednicu samo Ivan Šarčević i ovi što su u medijima. Časno je biti izdajnikom zato što nisu pristali ni na taj projekt Bosne bez Hrvata", dio je razgovora Predraga Lucića i fra Ivana Šarčevića, s tribine pod nazivom "Ima li Bog naciju?", održane 2014. godine na Filozofskom fakultetu u Rijeci.
CRNO-BIJELE VRADŽBINE: Kako sam prestao vjerovati televizorima u boji

CRNO-BIJELE VRADŽBINE: Kako sam prestao vjerovati televizorima u boji

Bio je travanj 1980. godine i Hajduk je igrao na Bežigradu. Ivan Pudar je branio čuda, Boro Primorac i Frfa Mužinić držali Hajduk na nula – nula, a tada je Borislav Đorđević zabio u devedesetoj za ključnu pobjedu u gostima. Posumnjao sam, po prvi put u moj televizor u boji, pogotovo kad sam čuo onaj djedov nekontrolirani uzvik „goool“, a ja ga nisam vidio u boravku. Sve sumnje raspršile se na Grbavici, na kojoj je Željo vodio sa jedan nula do devedesete. Na dodavanje Cukrova Ivanu Gudelju, Zoran Vujović je centrirao savršenu parabolu u šesnaesterac Želje, a Mišo Krstićević je letom preko protivničkih igrača glavom pospremio u desni donji kut vratnice. Ni taj gol nisam vidio, ali pogađate - čuo sam iz sobe ono poznato „gooool“ i zauvijek sebi obećao da ću televizor u boji, barem što se tiče Hajduka, zauvijek zaboraviti.
LUPIGA U AHMIĆIMA: Kolinda je došla 'nako. Došla je kao turist, došla je kao - nitko

LUPIGA U AHMIĆIMA: Kolinda je došla 'nako. Došla je kao turist, došla je kao - nitko

Dva dana nakon hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, u selo Ahmići, nadomak Vitezu, stigla je i Lupiga. Od stanovnika Ahmića željeli smo iz prve ruke doznati kako su doživjeli posjet Kolinde Grabar Kitarović. U selu koje su pripadnici Hrvatskog vijeća obrane 16. aprila 1993. godine temeljito spalili i pritom ubili 116 civila, ne poštedjevši čak niti žene i djecu, ratne rane jedva da su naoko vidljive. Kad spomenemo posjetu Kolinde Grabar Kitarović i upitamo ga što o tome misli, Midhat Berbić, predsjednik mjesne zajednice bez zadrške odgovori: "Zato što je to klasičan primjer cinizma. Ona je cijelu prošlu godinu provela lobirajući da se na Haaškom sudu oslobode ljudi optuženi za ratne zločine. Vidite, te ljude, zapovjednike Herceg-Bosne, zločincima nisu proglasili Ahmići. Njih je svjetski sud proglasio zločincima. Zato posjetu predsjednice Hrvatske smatramo ciničnom. Pričate jedno, radite drugo, a možemo samo zamislit' što mislite. Mislim da je ona svjesna svojih postupaka. Zato je tako i došla. To nije korektno. Ovdje pričate da vam je žao, a poslije tvrdite da su ti osuđeni bili u pravu."
ŠEĆER NA KRAJU – NOVI VIDEO SPOT: Lupiga zahvaljuje - Ima nas, ima nas, ima nas!

ŠEĆER NA KRAJU – NOVI VIDEO SPOT: Lupiga zahvaljuje - Ima nas, ima nas, ima nas!

Dragi naši, nema načina da vam zahvalimo za svu ovu podršku koju ste nam iskazali u minulom razdoblju. Neće to uspjeti učiniti ni naš video kojeg smo pripremili za kraj kampanje kao ni svi oni ljudi koji su vas protekli 31 dan svakodnevno pozivali da učinite što i oni – podržite Lupigu u njenoj crowdfunding kampanji. Nismo mislili da smo sami, kao što kaže naslovna numera u spotu koju su nam velikodušno ustupili Goblini, ali uistinu nismo ni znali koliko nas ima. Mjesec dana Lupiga je bila u kampanji. Bili su to dani stresa, kaosa, ali i zadovoljstva i ponosa. Kampanju smo vodili srčano i nimalo fokusirano, ali opet nigdje nismo pogriješili. Sve je ispalo kako je trebalo. Zahvaljujući vama! U svemu tome patilo je ono čime se primarno bavimo – novinarstvo .Kampanja nam je neočekivano pojela sve vrijeme, ali isplatilo se. Osim sredstava, dali ste nam snagu i volju za rad i već je sada jasno - 2018. godine Lupiga će izgledati bolje nego ikada.
HVALA VAM LJUDI: U kampanji nismo dobili samo novac. Dobili smo krila

HVALA VAM LJUDI: U kampanji nismo dobili samo novac. Dobili smo krila

Dragi čitatelji i čitateljice, simpatizeri i simpatizerke, prijatelji i prijateljice, crowdfunding kampanja našeg portala danas je završena. U mjesec dana njezinog trajanja prikupili smo novac za rad u tekućoj godini. Točan iznos prikupljenog novca objavit ćemo nakon što podvučemo crtu pod račun protekloga mjeseca. Okvirno možemo reći da je u kampanji putem svih kanala donacija prikupljeno, nadamo se, blizu 40.000 dolara. Ono što želimo naglasiti jeste da su vaše donacije, riječi podrške i solidarni, drugarski angažman u našoj kampanji pretvorili borbu za opstanak u festival optimizma. Bez lažne skromnosti možemo reći: Lupiga nikad nije bila jača, naša redakcija odavno nije imala ovoliko elana i volje za rad. U kampanji nismo dobili samo novac. Dobili smo krila. Nemoguće je poimence nabrojati sve ljude koji su nam pomogli, nemoguće je zahvaliti svakom ponaosob. Zato zahvaljujemo svima, bez razlike, kako onima koji su bili u mogućnosti financijski nas podržati, tako i onima koji su nam uputili poruke podrške i ohrabrenja.
HVALA NA VAŠIM SNIMKAMA PODRŠKE: Evo tko je sve podržao Lupigu u mjesec dana amaterske kampanje

HVALA NA VAŠIM SNIMKAMA PODRŠKE: Evo tko je sve podržao Lupigu u mjesec dana amaterske kampanje

Svaki dan nova video snimka podrške naših prijatelja – to je bio plan u amaterskoj strategiji kampanje koju smo na kraju, preplavljeni valom vaše podrške – vodili srcem i ponekad nepromišljeno, a najčešće nimalo strateški. Redom - Viktor Ivančić, Damir Imamović, Lana Barić, Rüdiger Rossig, Drago Bojić, Danka Derifaj, Ne da(vi)mo Beograd, Damir Urban i Luka Toman, Igor Mirković, Boris Dežulović, Danijela Majstorović i Zoran Vučkovac skupa s matičarom, Rambo Amadeus, Damir Avdić Graha, Frenkie, Boris T. Matić, Kruno Lokotar, Borjan Jovanovski, Dinko Gruhonjić, Jelena Miloš, Ida Prester, Helena Popović, Edo Maajka, Nataša Magdalenić Bantić i Silvija Šeparović, Mile Kekin, Damir Martinović Mrle, Siniša Labrović, Ana Brakus, Hana Ćurak, Marčelo, Maja Sever, Vili Matula, Marko Tomaš, Sejo Sexon, Nikola Biliškov, Anas Maghrebi, Nerzuk Ćurak, Centar za mirovne studije, Filip Šovagović, Dragan Bursać i Zelena akcija.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

    26.11.2024.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

  2. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije