FESTIVALSKI ŽIVOT: Kako sam „preživeo“ Motovun u 10 koraka

FESTIVALSKI ŽIVOT: Kako sam „preživeo“ Motovun u 10 koraka

Motovun nije samo filmski festival, iako tamo zaista možete pogledati “brdo filmova” kako se hvale organizatori. Motovun je pre svega žurka. Bude po nekoliko svirki po danu i noći, ne sumnjam da je zabava dobra i u kampu i možete se lepo provesti, a da ne pogledate nijedan film. I ta zabava traje zaista od sumraka do svitanja, bez prekida. Motovun je i “mamipara”, ali nije ni bezobraznija ni perfidnija “mamipara” od bilo kojeg drugog turističkog mesta. Motovun ima svoje turiste, nevezano za festival, pa je simpatično gledati kako se smenjuju “dnevne” ture sredovečnih izletnika sa “noćnim” turama kojima dominira omladina. Shodno tome su usklađene i cene: ko hoće suvenire, tartufe i bisku, to će i platiti. Za ostale postoje štandovi sa fast foodom i osveženjem, čak i jedna prodavnica u kojoj je stalno gužva. Sve je malo skuplje nego u nekom većem gradu i to je faktor sa kojim treba računati: upravo zato što je malo, a ne mnogo skuplje, lako je raspustiti se.
KO TO MOŽE PLATIT': Iako sunce prži i svibanj je, u pohodu na najviši vrh Velebita hodamo po nanosima snijega

KO TO MOŽE PLATIT': Iako sunce prži i svibanj je, u pohodu na najviši vrh Velebita hodamo po nanosima snijega

Konačno sam tu, na vrhu planine koju s divljenjem gledam od djetinjstva. Sjećam se kako smo svakog ljeta u crvenoj Zastavi zavojitim serpentinama prelazili preko Velebita na putu za more. Strah od visine nestao bi čim bismo došli do prve okuke iza koje bismo brat i ja ugledali more i to popratili glasnim uzvicima kao da smo otkrili Ameriku. I sad je tu, kao na dlanu, bliska, pripitomljena golema planina. Vjetar ovdje gadno puše jer ipak je ovo točka na kojoj se susreću dvije različite klime, sredozemna i planinska. Za uspon nam je trebalo pet sati, a do planinskog skloništa Struge još je dva sata hoda pa se nismo dulje zadržavali. Većim dijelom hodamo po nanosima snijega koji su negdje duboki i više od trideset centimetara. Iako sunce prži i mjesec je svibanj, snijeg je na sjevernim padinama iznad 1.500 metara uobičajen za ovo doba godine.
MUK 115.000 SVJEDOKA: Vidio sam Sotonu - zove se AC/DC

MUK 115.000 SVJEDOKA: Vidio sam Sotonu - zove se AC/DC

Slušajući reakciju nepregledne mase na ledini u srcu Austrije, na čijim su glavama titrali plastični rogovi, jedan kolega je zlobno konstatirao: ovako šutljive većine u ovim krajevima nije bilo zadnjih 70 godina. U tom je trenutku trajala kratka pauza između dvije pjesme, negdje u sredini dvosatnog seta australskih rock velikana. Prijatelj se nadao da je razlog za relativni muk 115.000 svjedoka zapravo šokiranost onime što je dopiralo sa šezdesetmetarske bine: jedna od najboljih živih izvedbi koje je ovaj bend isporučio zadnjih godina. Bio je to i službeno najposjećeniji koncertni događaj u povijesti Austrije - punokrvni i neposustali rock'n'roll, čiji je tempo diktirao djed u osnovnoškolskoj uniformi. Ako nije neumjesno parafrazirati jednog poznatog hrvatskog muzičkog kritičara: vidio sam Sotonu - zove se AC/DC.
LUPIGA U SELU KOJE JE PRIJE 71 GODINU PRESTALO DISATI: Lipa pamti, pamtimo li mi?

LUPIGA U SELU KOJE JE PRIJE 71 GODINU PRESTALO DISATI: Lipa pamti, pamtimo li mi?

Zbog velikog broja ubijene djece, i činjenice da su svi stambeni objekti porušeni u krvavom pohodu SS-ovaca i četnika, Lipa je uz Lidice u Češkoj i Oradour sur Glane u Francuskoj, zabilježena u knjizi Organizacije ujedinjenih naroda kao jedno od tri mjesta koja su potpuno uništena za vrijeme Drugog svjetskog rata. Danas u centru Lipe o toj tragediji svjedoči nekoliko ruševina i spomenika, rasutih na uzvisini s koje se prostire pogled na ostatak sela. Smještena 28 kilometara od Rijeke, na staroj cesti koja spaja Rijeku s Trstom i Ljubljanom, Lipa se danas po malo čemu razlikuje od okolnih naselja koje obilježava pitoreskna pučka arhitektura. Da nije posebnoga dana, malo što bi sugeriralo da je prije sedam desetljeća ovo mjesto prestalo disati.
JASENOVAC, 70. GODIŠNJICA (FOTO): Živio hrvatski antifašizam, živjela moderna i humana Hrvatska!

JASENOVAC, 70. GODIŠNJICA (FOTO): Živio hrvatski antifašizam, živjela moderna i humana Hrvatska!

Bili smo u Jasenovcu, na obilježavanju 70. godišnjice juriša logoraša u slobodu. Bili smo na polju na kojem je svaka stopa natopljena ljudskom krvlju. U proboj je krenulo njih šest stotina. Oko 90 ih je ostalo živih. Bili smo u Jasenovcu, na strašnom mjestu ustaških zločina, da odamo počast mrtvima i da poručimo živima da ćemo se boriti kako se fašizam u ovoj zemlji nikad ne bi ponovio. Premijer Zoran Milanović napokon je održao govor kakav priliči državniku. I on i drugi govornici upozoravali su na fašizaciju društva. Predsjednica države u Jasenovcu na komemoraciji nije bila. Na spomen njezinog imena čuo se glas negodovanja. Predsjednica nije došla, ona će se svojim simpatizerima obratiti na Bleiburgu.
LUPIGA U RODNOM SELU BRANKA ĆOPIĆA: Pustoš u bašti sljezove boje

LUPIGA U RODNOM SELU BRANKA ĆOPIĆA: Pustoš u bašti sljezove boje

„Evo, tu je rođen Branko Ćopić“, pokazuju nam mještani Hašana, podgrmečkog sela, hrpu kamenja za koju se teško može i pretpostaviti da je nekada bila uobličena u nešto što je ljudskih ruku djelo. Nema tamo već dugo ni sljeza ni bašte, kao što ni u obližnjoj školi nema magareće klupe, izgorjela je, kažu, u ratu. Tik uz hrpu kamenja nalazi se druga kuća, odnosno ono što je od nje ostalo - tek dva zida - gdje su seljani, valjda, od srama, okačili tablu s natpisom „Kuća Branka Ćopića“. Svi ovdje znaju za deda Radu, mačka Tošu, psa Žuću, poljara Lijana ili strica Nidžu, a selo, kažu, ni asfalta ne bi vidjelo da im nije Ćopića. Kako je nekada izgledala kuća s baštom sljezove boje govore nam požutjele fotografije koje domaćini iznose pred nas.
NAJTRUSNIJA ZEMLJA SVIJETA: Kad nas trese 6 po Richteru, samo nastavimo spavati

NAJTRUSNIJA ZEMLJA SVIJETA: Kad nas trese 6 po Richteru, samo nastavimo spavati

Možda će vam ovo zvučati kao glupost, ali Čile je poput pravog otoka, praktički potpuno izoliran od ostatka svijeta. Sa zapada ga okružuje nepregledna masa najvećeg oceana globusa, sa sjevera jedna od najsuših pustinja svijeta Atacama, s istoka gorostasne Ande, čiji se vrhovi penju preko šest tisuća metara, a s juga okrutno hladni pojas patagonijskih glečera. Unatoč tome, Čile danas više sliči nekoj europskoj zemlji nego ijedna druga država Južne Amerike, a jedan od razloga leži u tome što u ovoj tlocrtno vrlo neobičnoj zemlji (4.300 km duga, 350 km široka), danas živi svega pet posto domorodaca Mapuche. I ovaj mali broj što ih je ostao mogu ponajviše zahvaliti izvjesnom Lautaru.
MRCINA OD OSAM MILIJUNA: Grad koji ne voli Banksyja

MRCINA OD OSAM MILIJUNA: Grad koji ne voli Banksyja

Tayrona je bez imalo sumnje perjanica turističke ponude Kolumbije. Ovaj mali nacionalni park na sjeveroistoku karipske obale doslovno buja životom, a osim što je iza 17 sati strogo zabranjeno kretati se unutrašnjošću zbog jaguara, zmija i zubatih majmuna, u samom središtu parka još se mogu pronaći autohtone domorodačke plemenske zajednice. Inače, u Tayronu nije dozvoljeno ući bez oštrih smjernica predstavljenih u 30-minutnom video uratku, a ako se pitate zašto, samo ću vam reći kako vjerojatno ne postoji nacionalni park na svijetu u kojem je više osoba izgubilo život. Najopasniji čak i nisu kontakti s impozantnim životinjskim svijetom, već nepregledni pješčani sprudovi na njegovoj obali. Dozvolite da pojasnim.
MOLITVOM PROTIV POBAČAJA: "To rade samo bogataši"

MOLITVOM PROTIV POBAČAJA: "To rade samo bogataši"

"Mi smo tu svojom voljom, nitko nas ne financira", tvrde volonteri Inicijative 40 dana Molitve za život, koji cijelu Korizmu namjeravaju moliti ispred zagrebačke bolnice Sestara milosrdnica, a već su odradili više od trećine "posla". Ljudi raznih dobnih skupina, socijalnog statusa i zanimanja, svakodnevno se okupljaju na platou ispred bolnice u ovom korizmenom razdoblju. Dok jedni drže transparente s porukama punih pozitive - "Da, životu", "Molitvom spasimo život", "Trudna si? Ne boj se", "Dragocjena si" i slično - drugi, pognutih glava i skupljenih ruku, tiho mole za one koji su se odlučili na taj "nezamislivi užas", prema riječima jedne od volonterki s kojom smo razgovarali.
GRAD NAJVIŠEG MORTALITETA TURISTA: Kako su nas opljačkali u Kolumbiji

GRAD NAJVIŠEG MORTALITETA TURISTA: Kako su nas opljačkali u Kolumbiji

"Šta sad 'oćeš", okrećem se prema Sanji nezadovoljan što me dira po ramenima u prvim trenucima ugodnog sunčanja. "O čemu ti", odgovara mi ona. Nervozno otvaram oči i poviše sebe ugledam snažnu crnoputu ženu kako mi obrađuje vrat. "Tako si krut i napet", propiskutala je milujući me jednako vješto prstima i uglađenim riječima. Onih nekoliko sekundi premišljanja, u kojima se ugoda žestoko hrvala s razumom, bilo je dovoljno da dotrči njena kćer, iščupa mi noge iz vrelog pijeska, ubaci ih u vjedro i navlažene stane masirati. Stao sam se opravdavati kako moja bijela put nije rezultat nestašluka norveške kraljevske obitelji, a njihova rođakinja već se prikrala Sanji s leđa i počela joj raditi pletenice. Ne znam ni kako smo se izvukli iz ovog maserskog pakla...

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. MALO VS. NIŠTA: Pustite me da budem licemjerka koja ne može spasiti svijet

    06.05.2019.

    Boba Đuderija

    MALO VS. NIŠTA: Pustite me da budem licemjerka koja ne može spasiti svijet

  2. TVIT ZA ŽIŽEKA I PETERSONA: Ne, ne možemo lijepo razgovarati

    30.04.2019.

    Nataša Škaričić

    TVIT ZA ŽIŽEKA I PETERSONA: Ne, ne možemo lijepo razgovarati

  3. DAN SPASENJA: Suze Sheryl Crow i glas Johnnyja Casha

    30.04.2019.

    Ahmed Burić

    DAN SPASENJA: Suze Sheryl Crow i glas Johnnyja Casha

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije