Skupina mladih, naime, ne odudara od prosjeka koji se kreće oko dvije tisuće iseljenih ljudi, gledano po godištu rođenja. 

"Naglašavamo da status prebivališta prijavom privremenog odlaska reguliraju osobe koje već duže rade u inozemstvu (kao i članovi njihovih obitelji), a ne samo oni koji sada prvi puta odlaze", napominje MUP u svom odgovoru, koji se tiče ljudi što su izabrali regulirati svoj status u inozemstvu. To, pak, nije pravilo kod iseljenja.

Podaci koje su nam ustupili - a odnose se na ukupan broj prijava odlaska od kraja 2012. godine do danas te broj onih koji su lani zatražili reguliranje odlaska u inozemstvo - govore o tome da je 2,23 posto građana Hrvatske prijavilo svoj odlazak iz države u zadnje dvije godine. Pridružili smo im broj stanovnika županija za koje su dotične PU nadležne, kako bi se bolje razumjelo stanje s iseljavanjem, kao i udio koji broj iseljenih u 2014. godini čini u ukupnom broju stanovnika županije. 

Što se to događa za Zadrom i okolicom?

Najveći broj iseljenika odjavilo je svoje boravište u policijskoj upravi nadležnoj za Grad Zagreb i okolicu, što je i logično s obzirom da na tom području živi četvrtina ukupnog broja stanovnika Hrvatske, točnije njih 1,1 milijun. 

Postotak emigracije u stanovništvu odnosi se samo na 2014. godinu (INFOGRAFIKA: Lovro Krnić/Lupiga.Com)

"U 2013. iz inozemstva se doselilo 49,0% hrvatskih državljana i 51,0% stranaca, a odselilo se 87,8% hrvatskih državljana i 11,7% stranaca (za 0,5% osoba državljanstvo je nepoznato). Od ukupnog broja doseljenih osoba u Republiku Hrvatsku, 47,2% osoba doselilo se iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja odseljenih osoba iz Republike Hrvatske, najviše osoba odselilo se u Bosnu i Hercegovinu (26,8%) te u Srbiju (26,2%)", navode sredinom srpnja 2014. godine u priopćenju "Migracija stanovništva RH u 2013."

Najzadovoljniji su - Dubrovčani

Najzadovoljniji svojim mjestom pod suncem očigledno su stanovnici Dubrovačko neretvanske županije, iz koje se "odjavilo" samo 0,41 posto stanovnika, a slijedi ih Koprivničko-križevačka s 0,7 posto. 

Ako se pogledaju podaci za prošle dvije godine, po postotku iseljenog stanovništva najgore stoje Ličko-senjska (4,34), Zadarska (4,33) i Vukovarsko-srijemska (4,31), dok je na samom pragu iseljenja četiri posto stanovništva i Šibensko-kninska. S obzirom da su čak tri od četiri najugroženije županije primorske, očigledno je da turizam, bez industrije, nije u stanju riješiti egzistencijalne probleme domaćih ljudi. Ove brojke također mogu objasniti i dio smanjenja broja nezaposlenih, budući da je broj zaposlenih u Hrvatskoj na rekordnom dnu. 

MINISTRE BAUK, HVALITE SE KOLIKO HOĆETE: Hrvatska probila novi, jezivi prag po pitanju zapošljavanja

KVAKA 28: Kako srezati nezaposlenost bez zapošljavanja? Vlada zna!

'Nema karakteristične dobne skupine'

Zatražili smo i dodatno pojašnjenje ovih podataka, no MUP nam zasad nije odgovorio. Prvenstveno nas je zanimao broj ljudi koji su po prvi puta zatražili napuštanje zemlje, ali i njihova dob. Ministarstvo policije zasad napominje tek da "nema karakteristične dobne skupine" ljudi koja napušta zemlju. 

(IZVOR: MUP, Popis stanovništva 2011.)

"Većina osoba koje su prijavile privremeni odlazak je rođena između 1949. i 1985. godine te je broj osoba po godištima unutar te skupine prilično ravnomjerno raspoređen, od oko 1.500 do 2.300. Najviše osoba, preko 2.000 po godištu su rođeni u rasponu od 1966. – 1976. pa se ne ubrajaju u skupinu mladih osoba", navodi MUP u svojoj napomeni uz ove podatke. 

Treba reći i da je ova dobna skupina - osoba između 39 i 49 godina - nagrizena dugotrajnom nezaposlenošću, ali i ona koja psihološki najteže podnosi nezaposlenost. Treba napomenuti i da je prosječna starost stanovništva u Hrvatskoj oko 42 godine. Hrvatska negativan imigracijski saldo - više iseljenika već useljenika - bilježi još od 2009. godine, kada počinje gospodarska kriza. 

Scena s vinkovačkog kolodvora (FOTO: Lupiga.Com)

No, sljedeće je pitanje i koliko su realne ove MUP-ove brojke. Naime, prebivalište i boravište su vječna muka policije - građani se jednostavno ne osjećaju obveznim prijaviti gdje točno žive, ni pod prijetnjom sankcijama, čak ni kada se sele unutar Hrvatske što nije naročit birokratski problem. Da je to tako, provjerili smo jednostavnim upitom dviju osoba koje su otišle na rad u inozemstvo, točnije u Njemačku. Obje su nam odgovorile da nisu obavile taj mrski posao. 

"Što njih briga gdje ću ja?", pitala nas je 36-godišnja I.B.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Neki novi klinci".