Kutinska Petrokemija, jedno od najvećih preostalih industrijskih postrojenja u Hrvatskoj, nalazi se u najvećoj krizi od svog osnutka. Prije nekoliko dana Hrvatska poštanska banka blokirala je (a potom i odblokirala) Petrokemijin račun, zbog kredita poduzetnika Božidara Gorupa, do jučer jednog od najvećih partnera kutinskog poduzeća. Ponovno je svoj glas digao i Stožer za obranu Petrokemije, u kojem glavnu riječ vodi sindikalist Željko Klaus. Njemu i Sindikatu EKN-a zahvaljujući, Petrokemija je krajem devedesetih izbjegla kuponsku privatizaciju, koja je za brojna hrvatska poduzeća značila uništenje. Za Lupigu Klaus govori o sudbini Petrokemije i napadima kojima je izložen.

„Mi smo na neki način bili progonjeni od vlasti, a na drugoj nam je strani sve albume Pankrta financirala ZKP, Založba kaset in plošč RTV Ljubljana, što je zbilja čudno... Danas nitko više ne ulaže na kulturnom i državnom nivou u pop i rock-kulturu“, reći će nam Petar Lovšin, pjevač i frontmen legendarnih Pankrta, prve punk-rock grupe iza Željezne zavjese. U velikom intervjuu, Lovšin, iza kojeg je i karijera prvog slovenskog pornografa, za Lupigu će govoriti o počecima punk scene i Pankrta, o kulturi konzumacije, pornografiji, ali i današnjoj glazbenoj sceni, zaključivši da se jake pjesme više ne „vrte“.

„Projekat EU je, između ostalog, i imperijalni projekat. Zemlje periferije, kakva je Crna Gora, tu su da slušaju. I Crna Gora danas sluša. Što je ipak bolja opcija nego da ratuje sa Zapadom, kao za vrijeme Miloševića“, kaže za Lupigu Andrej Nikolaidis, crnogorsko-bosanski pisac grčkih korijena čiji su novinski eseji izazvali niz prijetnji smrću i sudskih procesa - jedan od poznatijih je izazvan tekstom o Emiru Kusturici naslovljenim „Dželatov šegrt“, dok je tekst „Šminkanje političkog monstruma“ 2012. godine izazvao skandal zbog kojeg je Srbija uputila službeni demarš Crnoj Gori, a pisac zaradio optužbe za terorizam. U tom tekstu se Nikolaidis, naime, založio za klasni, umjesto nacionalni bunt te prokazao genocidnost nastanka Republike Srpske.

Povodom 80. godišnjice rođenja Danila Kiša, jednog od najvećih europskih pisaca minulog stoljeća, donosimo vam dijelove njegovog razgovora s čuvenim njemačkim novinarom i kulturnim radnikom Adelbertom Reifom. Pod naslovom "Ne vjerujem u piščevu fantaziju", čitav razgovor objavljen je u knjizi „Gorki talog iskustva“, u kojoj Kiš, "kroz razgovore i svjedočenja govori o svojim knjigama, o svom životu, o svom iskustvu, o prijateljima, o politici i sudbini, o najvećim izazovima pred kojima su se nalazili njegovi savremenici". Pročitajte što je o religiji, što o svom jevrejskom naslijeđu, a što o ljudima pod diktatorskim režimima govorio Danilo Kiš. Naravno, to nije sve, ali za najavu će, nadamo se, biti dosta.