POLITIČKA BIKIJADA: Buka i nered Željka Komšića

POLITIČKA BIKIJADA: Buka i nered Željka Komšića

Željko Komšić je jednostavno našao rupu u zakonu koja mu omogućava da stvori političko trgovačko društvo bez odgovornosti. Razumljivo je zbog čega ne želi odustati od pravljenja buke i štete. Da se stvari pomaknu s mrtve točke mjesta za njega u politici više ne bi bilo. To ga, dakle, izjednačava s njegovim nacionalističkim kolegama. S nekima od njih, tamo gdje ima interesa, spremno ulazi u koaliciju. A svejedno je uspio uvjeriti dio jednog naroda da je on „heroj radničke klase“ koji raskrinkava korupciju i bori se za jadni, obespravljeni narod. U suštini nije drugo nego karika koja je nedostajala kako bi bosanskohercegovački politički gordijski čvor bio još snažnije zategnut i nerazmrsiv. Sve što radi je samo dolijevanje ulja na vatru i kontraproduktivno za politiku za kakvu se navodno zalaže.
STRATEŠKE POGREŠKE: 69 razloga zbog kojih je trebalo pobjeći odavde

STRATEŠKE POGREŠKE: 69 razloga zbog kojih je trebalo pobjeći odavde

Dakle, odavde je trebalo bježati… 1. Kad je Tita zaboljela noga; 2. Kad su Jovanki promijenili rezidenciju; 3. Kad je Yugo 45 proglašen najgorim autom u Americi; 4. Kad je grupa Indexi promijenila pravac i nakon Negdje na kraju u zatišju prešla na 310 poljubaca; 5. Kad je lijenčina Bregović poveo Bijelo Dugme na radnu akciju; 6. Kad se po kafu, umjesto u granap, moralo ići u Trst; 7. Kad su Fadilu Toskiću nepravedno oduzeli pobjedu na festivalu Vaš šlager sezone, s optužbom da je lažirao glasove, a nije; 8. Kad je počela afera Grobnica za Borisa Davidoviča; 9. Kad je Šešeljčina pogodio Mirka Kovača fotoaparatom u glavu; 10. Kad je Zdravko Čolić rekao da je Ratko Mladić divan komšija; 11. Kad je Slobo rekao: „Niko ne smije da vas tuče“; 12. Kad je Slobo ubio Ivana Stambolića;
EDIN RAMULIĆ: Zašto se na Srđana Puhala stuštila sva sila bošnjačkog nacionalizma

EDIN RAMULIĆ: Zašto se na Srđana Puhala stuštila sva sila bošnjačkog nacionalizma

Na Srđana Puhala se stuštila sva sila bošnjačkog nacionalizma zbog jednog, prije svega razumnog, poziva, da se dokaže da je broj ubijene djece u Sarajevu 1601 ili da se prestane koristiti taj broj. Iako je Jasminko Halilović, osnivač i direktor Muzeja ratnog djetinjstva, o istom problemu pisao još prije deset godina, ništa se u međuvremenu nije desilo osim što je ovih dana taj njegov tekst volšebno iščezao sa jednog sarajevskog portala. I šta ćemo sad? Nastaviti kao srpski nacionalisti guslati o 700 hiljada ubijenih Srba u Jasenovcu ili se prihvatiti posla i utvrditi stvaran i precizan popis žrtava, ne samo djece nego i svih drugih kategorija žrtava? Zabrinjava to što su u napadima na Srđana Puhala najglasniji oni kojima je posao da se bave utvrđivanjem i prezentovanjem činjenica koje niko nikad neće moći dovesti u pitanje jednim tekstom i pitanjem.
UZ RASPAD PRLJAVOG KAZALIŠTA: Boris Dežulović – Prljavo Tjentište

UZ RASPAD PRLJAVOG KAZALIŠTA: Boris Dežulović – Prljavo Tjentište

Tragična je figura taj Houra: on bi htio biti Marko Perković Thompson, kao što je nekoć htio biti Pankrt, ali se boji, jer se tamo puca. I on bi htio, sav u crnom, sa bine viknuti "Za dom!", ali ljutit će se tata i, što je još gore, sponzori. Htio bi istovremeno biti i Edo Maajka, ali ljutit će se župnik. Pa tako, kako sam kaže u onoj imbecilnoj pjesmi, "u sredini sjedi sam, sjeban mali domobran", izabravši biti glasnogovornikom te sjebane, male Hrvatske, onakve kakvom je on zamišlja. Angažirani trubadur iz Dubrave pjeva onda britku i samoubilački hrabru kritiku takve Hrvatske - "Starci čekaju red pred kontejnerima gladni/ guraju se u pučkim kuhinjama" - a njegovi suborci iz Poletove domobranske pukovnije dolje u publici drhte hoće li žandari doći po njihovog heroja prije nego zapjeva i razorni, subverzivni refren "Moj dom je Hrvatska/ ja dižem zastavu do neba".
UZ DAN SLOBODE: Kakav Dan, takva i sloboda

UZ DAN SLOBODE: Kakav Dan, takva i sloboda

Pitanje slobode, ta vječna prethistorijska dilema, danas, kad jedan dio Evrope gori, dok se drugi pretvara da gasi taj požar, stoji nekako ovako: uz najveće tehničke pretpostavke koje je svijet dosad imao, čini se da o njemu dosad znamo najmanje. Tsunami društvenih mreža jednostavno je opustošio dosad poznate oblike medijskih žanrova. Kao da ne postoji sadržaj vijesti, već samo mašinerija za njihovu proizvodnju: oko Ukrajine se, čini se, dogodila namjerna redukcija svijesti u kojoj prihvaćamo da u Kijevu, iz kojeg se prije par dana još moglo doći, i iz njega izaći vlakom, u centru grada rade restorani i barovi, a komunalne službe sade cvijeće na zelenim površinama, dok na predgrađa padaju granate. Što je sasvim oprečno od Mariupola, koji je – uz oprez oko svakoga poređenja – najsličniji hrvatskom Vukovaru u jesen 1991.
SEINFELDIA: Kako je nastajala serija ni o čemu koja je promijenila sve

SEINFELDIA: Kako je nastajala serija ni o čemu koja je promijenila sve

Za fanove „Seinfelda“, kojih i kod nas ima veliki broj, „Seinfeldia“ je slastica kojoj neće odoljeti. Premda su oni, obožavatelji serije, poznati kao tvrdokorni i već znaju mnogo toga o povijesti „Seinfelda“, Armstrong nudi iscrpan i vrlo zanimljiv pogled iza kulisa serije. Osim Larryja i Seinfelda koji su u maloj korejskoj zalogajnici osmislili cijeli projekt, na epizodama „Seinfelda“ radili su i drugi. Cijela vojska scenarista (i pokoja scenaristica) vrijedno su pisali, razrađivali ideje i zaplete, te ih onda predstavljali vodećem dvojcu. Larry David je prvo potrošio sve zanimljive, neobične, bizarne i manje bizarne zgode iz vlastitog života, a onda je i od ostalih scenarista tražio da prije svega posegnu za vlastitim iskustvima. „Seinfeldia“ je priča o nastanku jednog popkulturnog fenomena kakav se ne događa često.
TEORIJE ZAVERE: „I one o Ukrajini i one o kovidu dele isti ljudi“

TEORIJE ZAVERE: „I one o Ukrajini i one o kovidu dele isti ljudi“

Propagandni rat se vodi sa obe strane i takozvano „otimanje“ žrtava zastupljeno je i na ruskoj i na ukrajinskoj strani. Subašić navodi da je njena agencija već raskrinkavala nekoliko tvitova ministarstva spoljnih poslova Rusije kao netačne informacije, ali i da lažne vesti takođe stižu i sa ukrajinske strane. “Dešavalo nam se da istu informaciju Rusi dele sa svojim narativom, a Ukrajinci sa svojim. Taj smo fenomen imali i u ratovima devedesetih – hrvatske i srpske televizije koje prikazuju isti događaj sa različitom pričom u kojoj su žrtve na njihovoj strani“, zaključuje fekt-čekerica agencije Frans pres. U saradnji s podkastom Radio Karantin, koji su u doba pandemije pokrenuli Jelena Visser i Aleksandar Kocić, Lupiga donosi pregled nove emisije koju možete da poslušate na kraju ovog teksta.
DRAGO BOJIĆ: Čija vjera, njegova i država

DRAGO BOJIĆ: Čija vjera, njegova i država

Kad Izetbegović Bosnu i Hercegovinu promatra isključivo kao državu bosansko-hercegovačkih muslimana, on time nedvosmisleno poručuje da ona ne pripada, primjerice, pravoslavcima i katolicima, pripadnicima neke druge religije i građanima koji ne prakticiraju nijednu vjeru. Time Izetbegović potvrđuje ono što se opravdano prigovara politici stranke koju vodi – da želi islamizirati Bosnu i Hercegovinu. Takvu, islamiziranu BiH, doista želi SDA otkako je ta stranka osnovana, ali takvu BiH ne prihvaćaju pripadnici drugih vjera, a ni dio pripadnika bošnjačkog naroda. Takva Bosna i Hercegovina naprosto nije moguća bez etničkog čišćenja i progona ljudi. U mnogim dijelovima Bosne i Hercegovine dogodilo se etničko čišćenje pri čemu su pripadnici drugih vjera i naroda protjerani.
NOVE NOVOSTI NA KIOSCIMA: Grobnica za Sokija Walladija

NOVE NOVOSTI NA KIOSCIMA: Grobnica za Sokija Walladija

„Životna priča Hossaina Sokija Walladija iz Čada samo je jedna od tragičnih migrantskih sudbina, a njegov grob u Skakavcu kraj Karlovca samo jedan od brojnih grobova u Hrvatskoj, na čijem su teritoriju od početka 2017. godine smrtno stradala najmanje 62 migranta“, piše Tamara Opačić u novom broju tjednika Novosti kojeg od danas možete kupiti na svim boljim kioscima. U novom broju ovog tjednika možete čitati i kolumnu Viktora Ivančića o novoj epizodi farse o hrvatskom antifašizmu, „Ognjen Kraus i Miki Maus“, dok Boris Dežulović u „Srpskim poslima“ piše o genocidnosti palanke, a Sinan Gudžević se prisjeća velikog pjesnika Izeta Kike Sarajlića na dvadesetu godišnjicu njegove smrti. Evo što još možete pročitati ovog tjedna u novom broju Novosti …
BORIS DEŽULOVIĆ: Prokleti Rusi

BORIS DEŽULOVIĆ: Prokleti Rusi

Dragi Fejsbuče, odmah da ti kažem: na cijelom okruglom internetu ne postoji apsolutno nijedan jedini jebeni link za koji se ne može reći kako se „vjeruje da je možda djelomično pod nadzorom“. Naravno da postoje oni koji nisu, ali ne i oni za koje se ne bi moglo vjerovati da možda djelomično ipak jesu: vidite kako je divan policijski jezik! Za početak, ako na Facebookovu newsfeedu ispod vijesti ruske državne agencije TASS stoji upozorenje kako je riječ o „medijskom sadržaju pod kontrolom Rusije“ - uz objašnjenje kako „dolazi od izdavača za kojeg Facebook vjeruje da je možda djelomično ili u potpunosti pod kontrolom ruske vlade“ - onda to znači samo jedno: da su vijesti ruske novinske agencije „medijski sadržaj pod kontrolom Facebooka“.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Propagandna mašinerija

    17.04.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Propagandna mašinerija

  2. IMA NADE: Kad riješimo sav ovaj svjetski nered, biće i seksa

    31.03.2025.

    Srđan Puhalo

    IMA NADE: Kad riješimo sav ovaj svjetski nered, biće i seksa

  3. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Generacija koja nije prošla kroz traume devedesetih

    20.03.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Generacija koja nije prošla kroz traume devedesetih

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije