SVE ŠTO STE ŽELJELI ZNATI O TTIP-U: Prava građana stavljaju se u podređen položaj, a jačaju se prava korporacija

SVE ŠTO STE ŽELJELI ZNATI O TTIP-U: Prava građana stavljaju se u podređen položaj, a jačaju se prava korporacija

Kontroverzni TTIP, skraćenica iza koje se krije Transatlantski trgovinski sporazum između SAD-a i Europske unije, još uvijek je u fokusu javnosti, a cijeli sporazum nerijetko se naziva „dogovorom o kojem ovisi naša budućnost“. Stoga su prije desetak dana redakcije portala Lupiga.Com i Forum.tm, svoje čitatelje pozvali da pitaju sve što ih zanima o TTIP-u. Od vaših pristiglih pitanja odabrali smo njih deset i postavili ih europarlamentarcu Davoru Škrlecu, jednom od rijetkih domaćih političara koji je pokazao konkretniji interes za ovu temu i koji je uspio dobiti dozvolu pristupa sigurnoj sobi u Bruxellesu u kojoj su pohranjeni pregovarački dokumenti. Evo što je odgovorio na vaša pitanja.
INTERVJU - DINO ŠARAN: "Mi smo ovdje samo jedna mala i sasvim nebitna vukojebina"

INTERVJU - DINO ŠARAN: "Mi smo ovdje samo jedna mala i sasvim nebitna vukojebina"

„Očigledno je propadanje ove civilizacije, svijeta kakvog poznajemo. Nema ništa od ove šuplje priče da treba raditi na sebi. Jebiga, dok ti radiš na sebi, oni rade na tebi. Ne može profit biti važniji od ljudskog života“, nimalo uzrujano, ispijajući prvu jutarnju kavu na sarajevskoj obali, govori nam Dino Šaran, frontmen benda Letu Štuke. Razgovor koji smo sa Šaranom poveli oko rada na novom albumu benda otišao je u sasvim drugom smjeru ulazeći u razne sfere života. Tako će naš sugovornik otkriti da ga je priča o sarajevskoj duši oduvijek živcirala i zaključiti da nam alternative, barem za sada, nema, ali da će se ubrzo zasigurno dogoditi nešto vrlo veliko, nešto što će iz temelja promijeniti svijet. „Možeš zapaliti gradove, porazbijati sve izloge, ali džaba“, uvjeren je.
RAZGOVOR S HRVOJEM KLASIĆEM (II. DIO): „Neosporno je - u ime osvete, ali i u ime komunističke revolucije učinjeni su brojni zločini“

RAZGOVOR S HRVOJEM KLASIĆEM (II. DIO): „Neosporno je - u ime osvete, ali i u ime komunističke revolucije učinjeni su brojni zločini“

„Za jedne, pripadnost hrvatskoj naciji glavni je povod obračunu nakon Bleiburga. Za druge, čije stavove i ja dijelim, neosporan je čitav niz grubih kršenja ljudskih prava, ali povod tim događajima nije 'hrvatstvo' nego osveta za zločine koji su činjeni od 1941. do 1945. godine“, reći će Hrvoje Klasić, profesor suvremene hrvatske i svjetske povijesti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, zaključujući kako su u ime osvete, ali i u ime komunističke revolucije učinjeni brojni zločini. Prvi dio razgovora s Klasićem objavljen na Lupigi izazvao je veliku pozornost, stoga vas upućujemo da nipošto ne propustite ni drugi, ujedno i posljednji dio ovog velikog intervjua.
RAZGOVOR S MARIOM IVEKOVIĆEM: Banke su planski uništavale hrvatska poduzeća

RAZGOVOR S MARIOM IVEKOVIĆEM: Banke su planski uništavale hrvatska poduzeća

Mario Iveković predsjednik je Novog sindikata, jednog od malobrojnih sindikata kojima pristaje pridjev – borbeni. Sindikalnim radom bavi se 21 godinu. Počeo je u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske, gdje je dobio otkaz jer je sindikalnu borbu shvaćao drugačije nego čelnici ove sindikalne središnjice. Iveković ne djeluje isključivo u uredu, nego radi na terenu, među radnicima. Novi sindikat ne libi se štrajka ili blokade tvornice. U javnosti će ostati zapamćen pokušaj obrane Tvornice duhana Zagreb, kad je na radnike nasrnula specijalna policija ili akcija u tvornici Jedinstvo, kad su radnici zabetonirali strojeve koje je vlasnik pokušao prodati kao staro željezo.
RAZGOVOR S HRVOJEM KLASIĆEM (I. DIO): Hoćemo li djecu učiti i da su ubijani srpski civili?

RAZGOVOR S HRVOJEM KLASIĆEM (I. DIO): Hoćemo li djecu učiti i da su ubijani srpski civili?

Tito, Tuđman, II. Svjetski rat, Domovinski rat, partizani, ustaše, četnici - samo izaberite temu pa će vam šatoraši, političari, ražalovani špijuni, suci i slični "stručnjaci" sve objasniti. Oni pišu "novu povijest", nude vlastite verzije događaja i "neupitne istine" o svemu navedenom. U isto vrijeme, malo se koji stručnjak - naime, povjesničar - pripušta u javni prostor da kaže pokoju riječ. Kad do toga i dođe, takav obično na reveru nosi hrvatsku zastavicu, kao svojevrsni brend njegovog stručnog polazišta. Hrvoje Klasić, profesor povijesti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, nije jedan od njih. Svojim čitateljima nudimo opsežan, dvodijelni razgovor s povjesničarom o društvenim temama od povijesnog značaja.
RAZGOVOR S LJUBIŠOM SAMARDŽIĆEM: Pustite me da sanjam i da volim ljude

RAZGOVOR S LJUBIŠOM SAMARDŽIĆEM: Pustite me da sanjam i da volim ljude

Ljubiša Samardžić jedan je od glumaca koji su s neopisivom lakoćom osvajali i još uvijek osvajaju srca ljubitelja filma s govornog područja jezika kojim govorimo i kojeg razumijemo. Mnogi će se složiti da je u pitanju jedan od najvećih iz plejade glumaca koji su obilježili odrastanje starijih generacija našeg čitateljstva. U razgovoru s našim beogradskim suradnikom Samardžić za Lupigu govori o minulim vremenima i filmovima te o brojnim drugim zanimljivim temama. Obzirom na aktualne najave o remakeu filma Valter brani Sarajevo, u kojem je Samardžić odigrao zapaženu ulogu, razgovor započinjemo upravo navedenom temom.
TASSOS SMETOPOULOS: Roditelji daju djecu na izrabljivanje da prehrane obitelj

TASSOS SMETOPOULOS: Roditelji daju djecu na izrabljivanje da prehrane obitelj

Grčka zbog nepostizanja dogovora s Trojkom pleše po rubu bankrota - na naplatu joj dolazi 460 milijuna eura duga, o čemu ovisi isplata plaća i mirovina u toj zemlji. Mnogi pesimisti Hrvatskoj najavljuju "grčki scenarij", koji je na tisuće ljudi potjerao na ulice ostavivši ih bez krova nad glavom. Tim povodom donosimo vam razgovor sa Tassosom Smetopoulosom iz organizacije Emphasis Foundation, koja pomaže ljudima na socijalnom dnu. Aktivna je od lipnja 2013. godine i rade sa svima koji su u "uličnom" stanju - ovisnici, beskućnici te djeca koja rade. "Mi idemo njima, ne čekamo da nam priđu. Svakog dana smo na ulici", kaže nam Smetopoulos. Iz razgovora s njim i s obzirom na iskustva zagrebačkog Dnevnog boravka za beskućnike, može se zaključiti da je gradovima krizom pogođenih zemalja zajedničko što neobjašnjivo ne nalaze prostor za ove ljude.
INTERVJU JOHN RESTAKIS: "Ne treba samo otpisati dug, već i uhapsiti one što su nas zadužili"

INTERVJU JOHN RESTAKIS: "Ne treba samo otpisati dug, već i uhapsiti one što su nas zadužili"

U Zagrebu je održana 2. konferencija pod nazivom „Dobra ekonomija“, na kojoj je gostovao Kanađanin John Restakis, autor knjige "Humanizing the Economy" i dobar poznavatelj zadružnog oblika privređivanja. Konferencija je usmjerena prema alternativnim ekonomskim oblicima, projektima socijalne ekonomije i društvenog razvoja koji omogućuju pravednije tržišne odnose i ravnopravniju raspodjelu bogatstva. Organizirali su je Zelena mreža aktivističkih grupa i Zadruga za dobru ekonomiju. Osim niza domaćih primjera dobre prakse, poput grupa solidarne razmjene, udruženja ekoloških proizvođača hrane i primjera socijalnog poduzetništva, na konferenciji je sudjelovalo niz stranih gostiju.
OSNIVAČ 'NAJBOLJE JUGOSLOVENSKE GRUPE SVIH VREMENA': 'Svi se snebivaju kad treba da navedu glavnog uzora'

OSNIVAČ 'NAJBOLJE JUGOSLOVENSKE GRUPE SVIH VREMENA': 'Svi se snebivaju kad treba da navedu glavnog uzora'

„Kod dosta grupa su prepoznatljivi uticaji Discipline kičme, muzički ili tekstualni. Imaš sad i bas+bubanj postave, no svi se nešto snebivaju kad treba da navedu glavnog uzora. Da nisam aktivan, verovatno bi bilo drugačije“, otvoreno govori Dušan Kojić Koja, osnivač Discipline kičme, u razgovoru za Lupigu. I nakon više od 35 godina bogate karijere na pozornici i dalje Koja zrači žestokom energijom. Nečija autorska muzika, tvrdi, ne može biti državno dobro, a na „slučaj Montažstroj“ koji ga je „prozvao“ zbog zaštite svojih autorskih prava što je rezultiralo otkazivanjem performansa „Mali čovjek želi preko crte“, ironično će dometnuti - „baš sam zabrinut, mnogo mi je teško zbog toga“.
RAZGOVOR S ARTANOM SADIKUOM: Rast BDP-a platili smo masovnom bijedom

RAZGOVOR S ARTANOM SADIKUOM: Rast BDP-a platili smo masovnom bijedom

„Makedonija tone u kaos. Državnim instutucijama nitko ne vjeruje, strani mediji zemlju otvoreno nazivaju diktaturom, a analitičari 'propalom državom'“, govori za Lupigu Artan Sadiku s nezavisnog Instututa društvenih i humanističkih znanosti iz Skoplja. Teoretičar i aktivist pokreta Solidarnost objašnjava da bi situacija mogla postati opasnom ukoliko vladajući VMRO-DPMNE započne potpirivati međuetničke tenzije ne bi li se skrenuo pozornost sa skandala neviđenih razmjera. Od veljače ove godine opozicijski SDSM objavio je ogromnu količinu snimki tajno snimljenih razgovora koje teško kompromitiraju premijera Nikolu Gruevskog i njegov VMRO-DPMNE.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Tko se boji roda još?

    09.07.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Tko se boji roda još?

  2. NEO-NAZI AUTOMOBILIST: Preko društvenih mreža do EU parlamenta

    09.07.2024.

    Sofija Kordić

    NEO-NAZI AUTOMOBILIST: Preko društvenih mreža do EU parlamenta

  3. NAPOKON DOSADNO I VESELO: Izgleda da se Sarajevo naviklo na Paradu ponosa

    24.06.2024.

    Srđan Puhalo

    NAPOKON DOSADNO I VESELO: Izgleda da se Sarajevo naviklo na Paradu ponosa

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije