„Jasno se pokazalo da politika u prosvjedima u Savskoj ima svoje prste. I zbog toga mi je žao dobrih ljudi koje poznajem kao, primjerice, Đure Glogoškog s kojim sam u vrlo dobrim odnosima“, ocijenit će saborska zastupnica Jadranka Kosor u velikom razgovoru za Lupigu, zaključivši da će prosvjed trajati sve do parlamentarnih izbora. Bivša premijerka iz HDZ-a, u čijem je vodstvu bila dugi niz godina, izbačena je prije točno dvije godine, a priznat će da neke posljedice isključenja još uvijek osjeća. Za Lupigu će govoriti o Ivi Sanaderu, Stjepanu Mesiću, „izdaji“ kolega, političkim planovima, ali i objasniti kako se nosila s pričom da je Srpkinja i da ju je odgojio četnički vojvoda.

Kutinska Petrokemija, jedno od najvećih preostalih industrijskih postrojenja u Hrvatskoj, nalazi se u najvećoj krizi od svog osnutka. Prije nekoliko dana Hrvatska poštanska banka blokirala je (a potom i odblokirala) Petrokemijin račun, zbog kredita poduzetnika Božidara Gorupa, do jučer jednog od najvećih partnera kutinskog poduzeća. Ponovno je svoj glas digao i Stožer za obranu Petrokemije, u kojem glavnu riječ vodi sindikalist Željko Klaus. Njemu i Sindikatu EKN-a zahvaljujući, Petrokemija je krajem devedesetih izbjegla kuponsku privatizaciju, koja je za brojna hrvatska poduzeća značila uništenje. Za Lupigu Klaus govori o sudbini Petrokemije i napadima kojima je izložen.

„Mi smo na neki način bili progonjeni od vlasti, a na drugoj nam je strani sve albume Pankrta financirala ZKP, Založba kaset in plošč RTV Ljubljana, što je zbilja čudno... Danas nitko više ne ulaže na kulturnom i državnom nivou u pop i rock-kulturu“, reći će nam Petar Lovšin, pjevač i frontmen legendarnih Pankrta, prve punk-rock grupe iza Željezne zavjese. U velikom intervjuu, Lovšin, iza kojeg je i karijera prvog slovenskog pornografa, za Lupigu će govoriti o počecima punk scene i Pankrta, o kulturi konzumacije, pornografiji, ali i današnjoj glazbenoj sceni, zaključivši da se jake pjesme više ne „vrte“.

„Projekat EU je, između ostalog, i imperijalni projekat. Zemlje periferije, kakva je Crna Gora, tu su da slušaju. I Crna Gora danas sluša. Što je ipak bolja opcija nego da ratuje sa Zapadom, kao za vrijeme Miloševića“, kaže za Lupigu Andrej Nikolaidis, crnogorsko-bosanski pisac grčkih korijena čiji su novinski eseji izazvali niz prijetnji smrću i sudskih procesa - jedan od poznatijih je izazvan tekstom o Emiru Kusturici naslovljenim „Dželatov šegrt“, dok je tekst „Šminkanje političkog monstruma“ 2012. godine izazvao skandal zbog kojeg je Srbija uputila službeni demarš Crnoj Gori, a pisac zaradio optužbe za terorizam. U tom tekstu se Nikolaidis, naime, založio za klasni, umjesto nacionalni bunt te prokazao genocidnost nastanka Republike Srpske.