„Danas su bolji komunikacijski kanali, pa imamo veće i brže širenje laži. Prije su falsifikatori morali pronaći određenu vrstu urednika. Danas, pak, svaki antimuslimanski lažljivac ili svaki antisemitski imbecil može objaviti svoje zavjere na Internetu“, kaže Umberto Eco, talijanski književnik i filozof, koji se u svom novom romanu „Numero Zero“ bavi istinama i lažima masovnih medija. U intervjuu za francuski Le Monde Eco objašnjava zašto je nužno da se rehabilitira kritičko razmišljanje u novinarstvu i proširi njegov spektar. „U novinama bi trebali imati jednu do dvije stranice za kritiziranje internetskih stranica, gdje bi se prokazivali lažljivi portali i oni kojima čitatelji mogu vjerovati“, predlaže Eco.

"Nisam zadovoljan sa sporošću nadležnih institucija, kao što nisam zadovoljan što je samo ovaj slučaj u pitanju. Spora pravda je nepravda, a zahvaljujući neučinkovitosti i sporosti Državnog odvjetništva i USKOK-a, barem sam 50 puta sjeo kao optuženik na desetak sudova, gdje su protiv mene tužbe podnosili Kalmeta i njegovi suradnici, upravo zato jer sam govorio o pljački stoljeća", kaže za Lupigu Mijat Stanić povodom podizanja optužnice protiv Božidara Kalmete, izražavajući pritom bojazan da će se država zaustaviti na ovome slučaju, premda je, tvrdi, riječ o manjem dijelu kriminalnih aktivnosti koje su se u prometnom resoru događale za vrijeme mandata Božidara Kalmete.

„Stalno se u Bosni i Hercegovini spominje taj čuveni komšiluk i ta famozna raja, a s druge strane ljudi zaboravljaju da su i komšiluk i raja uvijek ekscentrično podijeljeni“, kaže u razgovoru za Lupigu sarajevski „doktor za raju“, Nebojša Šavija Valha, objašnjavajući kako se u ovom slučaju radi i o mitologizaciji koja se raširila nakon raspada Jugoslavije i rata u BiH, a s ciljem da se napravi jasan odmak između „raje“ s jedne strane i onih „papaka koji pucaju s brda“, s druge. Doktorom za raju Šaviju su prozvali čim se doznalo da je napravio vrlo ozbiljan doktorat na temu raje. Objasnit će nam i kako su New Primitives, Nadrealisti i Audicija utjecali na cijelu priču o raji, a govoreći o Neletu Karajliću zaključit će da se Nele ispisao iz raje. U dva sata razgovora sa Šavijom riječ raja čuli smo nebrojeno mnogo puta, raja bi rekla - vjerojatno dovoljno za sljedeća dva života.

„Johnny i ja smo se znali posvađati na pas mater, nikad na šake. To su bile neke polemike, gdje se ne bih složio s njim, gdje bih ja njega odjebao. Ili bi on rekao 'Šta ti znaš, Miki... šuti i dudlaj!', ali se nas dva nikad nismo zakačili. Zadnji put sam ga vidio 1985. godine kad sam otišao poslom u Holandiju, ali sam ga potražio u Utrechtu i našao ga. Nakon toga se nismo ni čuli ni vidjeli“, govori u velikom intervjuu za Lupigu Mišo Hrnjak, basist legendarne Azre, kojeg već generacije muzičara poznaju po melodioznom stilu sviranja. Gotovo 30 godina živi u Mađarskoj, bavi se muzikoterapijom i stolarijom i potpuno je isključen iz zbivanja koja su ovdje postala svakodnevica. U zagrebu je kako bi predstavio svoju knjigu „Srce od zlata“ i odsvirao koncert s Borisom Leinerom, još jednim članom Azre.