„Kvaliteta novinarskog sadržaja je pala, a pored toga imamo i problem govora mržnje, koji se sve više javlja. Naprosto, postoje neki mediji koji se ni ne mogu nazvati medijima i tamo ima opasnih naplavina mržnje, a gotovo nitko ih ne prijavljuje“, kaže u razgovoru za Lupigu predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, Zdenko Duka, koji će nakon gotovo osam godina otići s čela društva, a tko će ga naslijediti znat će se sutra nakon Izborne skupštine. Stoga smo iskoristili priliku „odraditi“ s Dukom „odjavni“ intervju, u kojem će on upozoriti kako pravi vlasnici nekih hrvatskih medija još uvijek nisu poznati te će primijetiti da je slučaj gdje je odvjetnik koji zastupa optuženog visoko pozicioniranog političara, ujedno i vlasnik utjecajnog medija, bjelodan sukob interesa.

Kontroverzni TTIP, skraćenica iza koje se krije Transatlantski trgovinski sporazum između SAD-a i Europske unije, još uvijek je u fokusu javnosti, a cijeli sporazum nerijetko se naziva „dogovorom o kojem ovisi naša budućnost“. Stoga su prije desetak dana redakcije portala Lupiga.Com i Forum.tm, svoje čitatelje pozvali da pitaju sve što ih zanima o TTIP-u. Od vaših pristiglih pitanja odabrali smo njih deset i postavili ih europarlamentarcu Davoru Škrlecu, jednom od rijetkih domaćih političara koji je pokazao konkretniji interes za ovu temu i koji je uspio dobiti dozvolu pristupa sigurnoj sobi u Bruxellesu u kojoj su pohranjeni pregovarački dokumenti. Evo što je odgovorio na vaša pitanja.

„Očigledno je propadanje ove civilizacije, svijeta kakvog poznajemo. Nema ništa od ove šuplje priče da treba raditi na sebi. Jebiga, dok ti radiš na sebi, oni rade na tebi. Ne može profit biti važniji od ljudskog života“, nimalo uzrujano, ispijajući prvu jutarnju kavu na sarajevskoj obali, govori nam Dino Šaran, frontmen benda Letu Štuke. Razgovor koji smo sa Šaranom poveli oko rada na novom albumu benda otišao je u sasvim drugom smjeru ulazeći u razne sfere života. Tako će naš sugovornik otkriti da ga je priča o sarajevskoj duši oduvijek živcirala i zaključiti da nam alternative, barem za sada, nema, ali da će se ubrzo zasigurno dogoditi nešto vrlo veliko, nešto što će iz temelja promijeniti svijet. „Možeš zapaliti gradove, porazbijati sve izloge, ali džaba“, uvjeren je.

„Za jedne, pripadnost hrvatskoj naciji glavni je povod obračunu nakon Bleiburga. Za druge, čije stavove i ja dijelim, neosporan je čitav niz grubih kršenja ljudskih prava, ali povod tim događajima nije 'hrvatstvo' nego osveta za zločine koji su činjeni od 1941. do 1945. godine“, reći će Hrvoje Klasić, profesor suvremene hrvatske i svjetske povijesti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, zaključujući kako su u ime osvete, ali i u ime komunističke revolucije učinjeni brojni zločini. Prvi dio razgovora s Klasićem objavljen na Lupigi izazvao je veliku pozornost, stoga vas upućujemo da nipošto ne propustite ni drugi, ujedno i posljednji dio ovog velikog intervjua.

Mario Iveković predsjednik je Novog sindikata, jednog od malobrojnih sindikata kojima pristaje pridjev – borbeni. Sindikalnim radom bavi se 21 godinu. Počeo je u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske, gdje je dobio otkaz jer je sindikalnu borbu shvaćao drugačije nego čelnici ove sindikalne središnjice. Iveković ne djeluje isključivo u uredu, nego radi na terenu, među radnicima. Novi sindikat ne libi se štrajka ili blokade tvornice. U javnosti će ostati zapamćen pokušaj obrane Tvornice duhana Zagreb, kad je na radnike nasrnula specijalna policija ili akcija u tvornici Jedinstvo, kad su radnici zabetonirali strojeve koje je vlasnik pokušao prodati kao staro željezo.

Tito, Tuđman, II. Svjetski rat, Domovinski rat, partizani, ustaše, četnici - samo izaberite temu pa će vam šatoraši, političari, ražalovani špijuni, suci i slični "stručnjaci" sve objasniti. Oni pišu "novu povijest", nude vlastite verzije događaja i "neupitne istine" o svemu navedenom. U isto vrijeme, malo se koji stručnjak - naime, povjesničar - pripušta u javni prostor da kaže pokoju riječ. Kad do toga i dođe, takav obično na reveru nosi hrvatsku zastavicu, kao svojevrsni brend njegovog stručnog polazišta. Hrvoje Klasić, profesor povijesti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, nije jedan od njih. Svojim čitateljima nudimo opsežan, dvodijelni razgovor s povjesničarom o društvenim temama od povijesnog značaja.