20 GODINA OD MASAKRA: "Tu smo gdje jesmo, Srbi, Hrvati i Bošnjaci, jedni s drugima ili jedni pored drugih, kakogod"

20 GODINA OD MASAKRA: "Tu smo gdje jesmo, Srbi, Hrvati i Bošnjaci, jedni s drugima ili jedni pored drugih, kakogod"

„Žao mi je godina, tri-četiri su mi prošle u ratu, pa još dvadeset u toj agoniji, u toj potrazi za pravdom, a mogao sam sigurno i ljepše provesti te godine, vani negdje, ne u Bosni...“, govori Hasan Nuhanović, čovjek koji je preživio masakr u Srebrenici gdje je izgubio oca, majku i brata. Od tada se bavi dokazivanjem suodgovornosti UN-a i njihova holandskog bataljuna za strašni zločin u Srebrenici, jula 1995. godine, u kojemu je srpska vojska ubila više od osam tisuća Bošnjaka, uglavnom civila, žena, djece... Reći će: „nije se Holanđane ticalo ako nas poubijaju, neka nas ubiju, samo dalje od njihovih očiju“. U razgovoru je vrlo suzdržan u izražavanju emocija koje se odnose na njegovu izgubljenu porodicu, ali vrlo jasan u propitkivanju odgovornosti, kako međunarodnih institucija, tako i ovdašnje javnosti, posebno medija, prema ratnim stradanjima Bošnjaka u istočnoj Bosni.
BORBENA SINDIKALISTICA DITE: „Kako smo vratili tvornicu? Znali smo da nam vlasti neće pomoći, morali smo se samoorganizirati!“

BORBENA SINDIKALISTICA DITE: „Kako smo vratili tvornicu? Znali smo da nam vlasti neće pomoći, morali smo se samoorganizirati!“

„Put nam je bio jako trnovit, pun prepreka i zamki, ali nismo zbog toga odustali. Danas smo svjesni da smo na kraju tunela. Teško je opisati stanje u tvornici. Svi su sretni i puni elana, svi užurbano rade, a uskoro će nam trebati i dodatna radna snaga“, govori za Lupigu Emina Busuladžić, borbena sindikalistica iz tuzlanske Fabrike deterdženata Dita, nakon što je prošlog tjedna u ovoj tvornici ponovno pokrenuta proizvodnja. Radnici Dite godinama su, bez plaća i doprinosa, danonoćno pružali aktivni otpor fizičkom uništenju tvorničkog postrojenja, a upravo je Dita početkom veljače 2014. godine postala jedno od poprišta radničke pobune koja se iz Tuzle proširila diljem BiH. Među ostalim, Busuladžić za Lupigu govori kako je tekla njihova borba i koja je perspektiva Dite.
HEINER FLASSBECK: Potrebna nam je revolucija u Njemačkoj

HEINER FLASSBECK: Potrebna nam je revolucija u Njemačkoj

"Njemačka vlada ne sluša ljude poput gospodina Sinna. Svima je jasno da se radi o zbunjenom ekonomistu koji neprestano daje različite, počesto kontradiktorne analize i savjete. To je čovjek koji je prije deset godina rekao da je Njemačka na putu da postane 'pazarska' privreda koja se samo bavi trgovinom bez proizvodnje", ispričao je za Lupiga.Com donedavni glavni ekonomist UN-ovog tijela za ekonomski razvoj, trgovinu i investicije (UNCTAD) Heiner Flassbeck. Hrvatskoj preporučuje deprecijaciju kune, a razrješenje ekonomske krize u Europskoj uniji vidi u zaokretu njemačke ekonomske politike.
INTERVJU - UMBERTO ECO: Velike laži stvaraju povijest

INTERVJU - UMBERTO ECO: Velike laži stvaraju povijest

„Danas su bolji komunikacijski kanali, pa imamo veće i brže širenje laži. Prije su falsifikatori morali pronaći određenu vrstu urednika. Danas, pak, svaki antimuslimanski lažljivac ili svaki antisemitski imbecil može objaviti svoje zavjere na Internetu“, kaže Umberto Eco, talijanski književnik i filozof, koji se u svom novom romanu „Numero Zero“ bavi istinama i lažima masovnih medija. U intervjuu za francuski Le Monde Eco objašnjava zašto je nužno da se rehabilitira kritičko razmišljanje u novinarstvu i proširi njegov spektar. „U novinama bi trebali imati jednu do dvije stranice za kritiziranje internetskih stranica, gdje bi se prokazivali lažljivi portali i oni kojima čitatelji mogu vjerovati“, predlaže Eco.
MIJAT STANIĆ: Podizanje optužnice protiv Kalmete je zakašnjelo zveckanje sitnišem

MIJAT STANIĆ: Podizanje optužnice protiv Kalmete je zakašnjelo zveckanje sitnišem

"Nisam zadovoljan sa sporošću nadležnih institucija, kao što nisam zadovoljan što je samo ovaj slučaj u pitanju. Spora pravda je nepravda, a zahvaljujući neučinkovitosti i sporosti Državnog odvjetništva i USKOK-a, barem sam 50 puta sjeo kao optuženik na desetak sudova, gdje su protiv mene tužbe podnosili Kalmeta i njegovi suradnici, upravo zato jer sam govorio o pljački stoljeća", kaže za Lupigu Mijat Stanić povodom podizanja optužnice protiv Božidara Kalmete, izražavajući pritom bojazan da će se država zaustaviti na ovome slučaju, premda je, tvrdi, riječ o manjem dijelu kriminalnih aktivnosti koje su se u prometnom resoru događale za vrijeme mandata Božidara Kalmete.
DOKTOR ZA RAJU: Nele Karajlić se pokušao trajno ispisati iz raje, on je i papak i raja

DOKTOR ZA RAJU: Nele Karajlić se pokušao trajno ispisati iz raje, on je i papak i raja

„Stalno se u Bosni i Hercegovini spominje taj čuveni komšiluk i ta famozna raja, a s druge strane ljudi zaboravljaju da su i komšiluk i raja uvijek ekscentrično podijeljeni“, kaže u razgovoru za Lupigu sarajevski „doktor za raju“, Nebojša Šavija Valha, objašnjavajući kako se u ovom slučaju radi i o mitologizaciji koja se raširila nakon raspada Jugoslavije i rata u BiH, a s ciljem da se napravi jasan odmak između „raje“ s jedne strane i onih „papaka koji pucaju s brda“, s druge. Doktorom za raju Šaviju su prozvali čim se doznalo da je napravio vrlo ozbiljan doktorat na temu raje. Objasnit će nam i kako su New Primitives, Nadrealisti i Audicija utjecali na cijelu priču o raji, a govoreći o Neletu Karajliću zaključit će da se Nele ispisao iz raje. U dva sata razgovora sa Šavijom riječ raja čuli smo nebrojeno mnogo puta, raja bi rekla - vjerojatno dovoljno za sljedeća dva života.
MIŠO HRNJAK, BASIST LEGENDARNE AZRE: „Johnny je otišao, a ja sam ostao na ulici - polujebena zvijezda bez dinara u džepu“

MIŠO HRNJAK, BASIST LEGENDARNE AZRE: „Johnny je otišao, a ja sam ostao na ulici - polujebena zvijezda bez dinara u džepu“

„Johnny i ja smo se znali posvađati na pas mater, nikad na šake. To su bile neke polemike, gdje se ne bih složio s njim, gdje bih ja njega odjebao. Ili bi on rekao 'Šta ti znaš, Miki... šuti i dudlaj!', ali se nas dva nikad nismo zakačili. Zadnji put sam ga vidio 1985. godine kad sam otišao poslom u Holandiju, ali sam ga potražio u Utrechtu i našao ga. Nakon toga se nismo ni čuli ni vidjeli“, govori u velikom intervjuu za Lupigu Mišo Hrnjak, basist legendarne Azre, kojeg već generacije muzičara poznaju po melodioznom stilu sviranja. Gotovo 30 godina živi u Mađarskoj, bavi se muzikoterapijom i stolarijom i potpuno je isključen iz zbivanja koja su ovdje postala svakodnevica. U zagrebu je kako bi predstavio svoju knjigu „Srce od zlata“ i odsvirao koncert s Borisom Leinerom, još jednim članom Azre.
LUPIGA S PREDSTAVNIKOM PODEMOSA: „Cijela Hrvatska može stati u prazne španjolske stanove, a ipak ne prestaju deložirati ljude“

LUPIGA S PREDSTAVNIKOM PODEMOSA: „Cijela Hrvatska može stati u prazne španjolske stanove, a ipak ne prestaju deložirati ljude“

„Dođemo li na vlast, radit ćemo na ukidanju mjera štednje, stopiranju privatizacije javnih poduzeća, preispitivanju legalnosti dugova međunarodnim financijerima, kao i na zaustavljanju masovnih deložacija“, najavljuje Antonio Sanchez iz španjolskog Podemosa u intervjuu za Lupigu. Ova sve popularnija politička stranka trenutno provodi opširne pripreme za španjolske izbore u studenom. Pobjeda koju priželjkuju ovisit će, međutim, o rezultatima pregovora koje Siriza vodi s Europskom komisijom, čiji bi priželjkivani ishod mogao biti početak radikalnih društvenih promjena u Europi, konstatira Sanchez, koji tvrdi da ih se u Španjolskoj pošto poto želi prikazati teroristima.
ZAŠTO NAPADAM OVAJ POREDAK: „Svakih pet sekundi od gladi umre jedno dijete, a možemo hraniti 12 milijardi ljudi“

ZAŠTO NAPADAM OVAJ POREDAK: „Svakih pet sekundi od gladi umre jedno dijete, a možemo hraniti 12 milijardi ljudi“

„Prema izvješću Oxfama, jedan posto svjetske populacije drži u rukama istu količinu bogatstva kao 99 posto stanovnika. S druge strane, u 122 takozvane zemlje u razvoju svakih pet sekundi od gladi umire jedno dijete, što je svakodnevni masakr. Sve se to događa iako je UN-ovo globalno izvješće o hrani potvrdilo da bi postojeća poljoprivredna proizvodnja mogla prehraniti 12 milijardi ljudi, što je znatno više od postojeće populacije. Sve to su posljedice globalne diktature financijskoga kapitala. To je kanibalistički svjetski poredak kojeg napadam“, govori ugledni švicarski sociolog Jean Ziegler. Gotovo cijelo desetljeće obnašao je i dužnost posebnog izvjestitelja UN-a o pravu na hranu, a danas nade polaže u nove društvene pokrete koji se bore protiv sistema što uzrokuje radikalnu društvenu nejednakost.
JASNA BABIĆ O UBOJSTVU VINKA ŽULJEVIĆA KLICE: Smjena generacija nastupila je i u hrvatskom podzemlju

JASNA BABIĆ O UBOJSTVU VINKA ŽULJEVIĆA KLICE: Smjena generacija nastupila je i u hrvatskom podzemlju

Na groblju Markovo polje u srijedu popodne pokopan je Vinko Žuljević Klica, umirovljeni časnik HVO-a kojeg se cijelo jedno desetljeće smatralo jednom od najznačajnijih figura zagrebačkog podzemlja. Tu njegovu ulogu policija i pravosuđe nikad nisu potvrdili. Klica je likvidiran u dobro pripremljenoj akciji, egzekutori su ga presreli na motociklima i hladnokrvno ga ispisali iz živih. Vinko Žuljević Klica bio je i jedan od glavnih junaka knjige "Zagrebačka mafija", koju je prije više od deset godina objavila Jasna Babić. S ovom velikom hrvatskom novinarkom razgovarali smo o ubojstvu Vinka Žuljevića, odnosu institucija prema organiziranom kriminalu i povezanosti politike i organiziranog kriminala u Hrvatskoj.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Novi Sad

    26.04.2024.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Novi Sad

  2. UKLANJANJE OPASNOSTI: Zašto šapićima smetaju Tito i Jugoslavija

    19.04.2024.

    Srđan Puhalo

    UKLANJANJE OPASNOSTI: Zašto šapićima smetaju Tito i Jugoslavija

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

    09.04.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije