PATRIJARHAT NA BALKANSKI NAČIN

Ovdje se ubija svaki pokušaj osamostaljenja suvremene žene

ritn by: Sonja Stojadinović | 05.03.2016.
PATRIJARHAT NA BALKANSKI NAČIN: 'Ovdje se ubija svaki pokušaj osamostaljenja suvremene žene'
„Patrijarhat ima duboke korijene na Balkanu. Ubija se svaki pokušaj osamostaljenja i jačanja suvremene žene u Makedoniji, čak i u najurbanijim dijelovima zemlje. Muški „mindset“ se primjenjuje kao način discipliniranja, kako bi se vječno ostalo ispod nivoa dostojanstva i životnog mira. bore se kako bi se dokazale u svojim karijerama, kako bi ekonomski same osigurale sve što je neophodno, trude se ispuniti ustanovljenje norme koje se lijepe ženama (domaćica, dobra majka, poštena, mirna, tiha, čista, nevina …), jer u suprotnome im se loše piše, i njima i njihovim najmilijima“, kaže u razgovoru za Lupigu Doroti Pačkova, makedonska slikarica, aktivistica i borkinja za ženska prava. Uz sve to Pačkova je i pokretačica te administratorica Facebook grupe „One can“ koja okuplja samohrane majke za međusobnu pomoć i podršku, a pritom je i sama samohrana majka.

Doroti Pačkova je makedonska slikarica, aktivistica i borkinja za ženska prava. Uz sve to Pačkova je i pokretačica te administratorica Facebook grupe „One can“ koja okuplja samohrane majke za međusobnu pomoć i podršku, a pritom je i sama samohrana majka. Ona, kao i veliki broj majki u Makedoniji, nezavisno od razloga zbog kojeg su postale samohrani roditelji, najbolje znaju kako je biti takav roditelj u makedonskom društvu. I otac i majka i prijatelj i zaštitnik i jedini izvor i prihoda i sigurnosti.

Doroti Pačkova
"Pronaći balans na Balkanu teško je za svakog čovjeka, a kamoli ne za samohrane majke" - Doroti Pačkova (FOTO: Privatni album)

Prošle godine ste pokrenuli grupu za podršku „One can“, koliko je grupa pomogla Vama i drugim samohranim majkama koje su članice?

- Grass roots pokret mi je najomiljenija definicija za „One can“. Osjećaj pripadnosti je vrlo važan za svakoga čovjeka. Biti okružen ženama koje vode slične bitke korisno je svakoj od tih ženetina (jakih žena), kako ih volim nazivati. U ovu samoorganiziranu grupu učlanjuju se samohrane majke i sve žene koje su „pogođene“ tom kategorijom, rodno su senzibilizirane ili su stručne suradnice. Svaka članica ove grupe jednako je važna. Pomažemo jedna drugoj kako znamo i možemo i svi podatci su dostupni svim članicama. Aktivna članica je ona koja interaktivno sudjeluje u procesu stvaranja i izgradnje grupe te doprinosi njenom prosperitetu. Ne traži se nikakav izvještaj o radu i odnosi se baziraju na uzajamnom povjerenju. Participativno se organiziramo, sve članice se pita pri donošenju odluka i zajednički biramo sve buduće korake. 

Koji je najveći problem s kojim se suočavaju samohrani roditelji?

- Nema najvećeg problema, ali postoji bezbroj stvari koje onemogućuju obiteljima s jednim roditeljem da u Makedoniji normalno funkcioniraju. Počevši od zakonskih i pravnih okvira, tu je nedostatak adekvatnih zakona za specifične potrebe takvih obitelji, institucionalni izostanak podrške, problemi sa stanovanjem, radnička prava samohranih majki, obrazovna prava djece takvih roditelja, pa sve do kulturoloških percepcija zajednice prema samohranim roditeljima te popriličnog broja predrasuda s kojima „bičuju“ i naše najbliže, kako majke tako i njihovu djecu. 

Kakva je spolna razlika u društvu kada se govori o samo jednom roditelju koji brine o djeci?

- Na našem podneblju samohrano roditeljstvo, bez razlike iz kojeg i kakvog konteksta potječe ova pozicija, u skoro svim slučajevima, podrazumijeva se da je u rukama žene, odnosno majke. U mnogo slučajeva, kada je dijete ostalo s ocem, evidentno je da on u najvećoj mjeri obveze prebacuje na najbližu žensku rodbinu – svoju majku, sestru ili slično. 

S kakvim administrativnim preprekama se bore samohrane majke u pogledu zdravstvenog osiguranja ili pristupa radnom mjestu?

- Prema specifičnom načinu življenja obitelji s jednim roditeljem, neophodno je kreirati institucionalne i pravne mehanizme koji bi doprinijeli da takve obitelji mogu ostvariti svoja osnovna ljudska prava i potrebe. Zdravstveno osiguranje je nekako regulirano, ali jedan od krucijalnih problema je zapošljavanje. Ekonomski teror, ekonomsko nasilje koje sistem vrši nad jednom samohranom majkom u ovoj zemlji je nezamisliv. Prioritetna zapošljavanja su znanstvena fantastika, a skraćeno radno vrijeme, vrijeme za bolovanje ili odmor su kategorije koje nitko ne uzima u obzir.

Doroti Pachkova
"Mali milijun puta sam diskriminaciju osjetila na svojoj koži" (FOTO: Privatni album)

Postoji li pritisak od strane društva nad samohranim majkama? Stigma, podcjenjivanje?

- Patrijarhat ima duboke korijene na Balkanu. Ubija se svaki pokušaj osamostaljenja i jačanja suvremene žene u Makedoniji, čak i u najurbanijim dijelovima zemlje. Muški „mindset“ se primjenjuje kao način discipliniranja, kako bi se vječno ostalo ispod nivoa dostojanstva i životnog mira. Koliko je za žene problem, toliko je problem i za muškarce. Represija i pritisak koje konzervativizam nalaže preko svojih moćnih alatki u formi seksizma, mizoginije, hiperkontrole, ukalupljivanja, stigmatiziranja i odbacivanja svake različitosti, pogađa oba spola i ne dozvoljava im da uživaju u blagodatima postojanja, niti da se razvijaju u zdrave pojedince koji bi se zalagali za dobro svojih potomaka i za opće dobro. 

Jeste li se nekada u životu osjetili diskriminirani zbog činjenice da ste samohrana majka ili ste bili stigmatizirani u društvu na neki način?

- Otprilike mali milijun puta sam to osjetila na svojoj koži. Osjećam i znam da ću to osjećati i u budućnosti. To su lanci ovog našeg društvenog truleža, u najrazličitijim formama. Od otvorenih stavova koji šamaraju jako i direktno, preko suptilnih i zakulisnih taktika, pa sve do nesvjesnih matrica uspostavljenih i naučenih načina za ispravljanje, odnosno odgajanje. 

Koliko je moguć balans između posla i brige oko obitelji samohranih roditelja?

- Svako živo stvorenje u sebi nosi balans, želju za životom i kreativnost za nošenje s kompliciranim situacijama. U našem kontekstu, svaka samohrana majka je čudo samo po sebi. Upoznala sam toliko mnogo žena koje ne podliježu pod svim smradom i jadom, ali još više samohranih majki koje gube glavu zbog svakodnevnih obaveza, bore se kako bi se dokazale u svojim karijerama, kako bi ekonomski same osigurale sve što je neophodno, trude se ispuniti ustanovljenje norme koje se lijepe ženama (domaćica, dobra majka, poštena, mirna, tiha, čista, nevina …), jer u suprotnome im se loše piše, i njima i njihovim najmilijima. Pronaći balans na Balkanu teško je za svakog čovjeka, a kamoli ne za samohrane majke. 

Kakve društvene promjene su potrebne da bi se poboljšao položaj samohranih majki?

- U Makedoniji su novi rodno balansirani zakoni neprimjenljivi u praksi, prvo zbog rupa i neusuglašenosti u podzakonskim okvirima, a i zbog kulturoloških i patrijarhalnih dogmatiziranja koja ne daju prostor za razvoj rodno senzibilnih diskursa. Primarne bitke koje vodimo povezane su s nedostatkom institucionalne podrške u formi zbrinjavanja djece u takvim obiteljima, s nemogućnošću žena da izađu na tržište rada, s problemima sa stanovanjem, s prevencijom obiteljskog nasilja, s psihoterapeutskom podrškom, s ponudom obrazovanja, s dostupnosti pravnih savjeta i usluga te, na koncu, s prisutnosti u političkom i općenito društvenom životu te nedostatkom skloništa i sigurnih kuća. Autocenzura, nametnuta grižnja savjesti, odsustvo resursa za edukaciju i jačanje svjesnosti i izostanak brojnih drugih osnovnih ljudskih prava ono je što je svakodnevica samohranih majki u Makedoniji.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Privatni album

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Umjesto da slavimo proljeće, evo nas u zamci

    04.04.2020.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Umjesto da slavimo proljeće, evo nas u zamci

  2. NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Izoliran sam, ali svojevoljno!

    01.04.2020.

    Igor Mandić

    NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Izoliran sam, ali svojevoljno!

  3. NOSITI MASKE ILI NE: Krizni stožer u epizodi dogmatske obrane početnih pozicija

    26.03.2020.

    Nataša Škaričić

    NOSITI MASKE ILI NE: Krizni stožer u epizodi dogmatske obrane početnih pozicija

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije