RAZGOVOR - ZORAN MARINOVIĆ, RATNI FOTOREPORTER: Vidio sam apokalipsu i rukovao se s vragom

RAZGOVOR - ZORAN MARINOVIĆ, RATNI FOTOREPORTER: Vidio sam apokalipsu i rukovao se s vragom

"Nedavno sam se susreo s tri klinca, osamnaestogodišnjaka iz Francuske, koji su došli biti ratni izvjestitelji iz iračkog Sinjara. Kad smo došli u Sinjar mrtvi su još ležali po cesti. Bili su to manje-više ISIL-ovci. Na njima muhe, milijun muha, moraš se zamotati oko glave da ne osjetiš smrad. Malome koji je radio za Vice urednik je rekao: kakvi mrtvi, nama treba krv! Granica se samo pomiče. Nije dosta. Jedna talijanska reporterka napisala je o tome briljantnu reportažu s naslovom: "Francesca, twittaj nam o svom zarobljeništvu". To je to - Francesca, twittaj nam o svom zarobljeništvu. Uredništva traže krv. Foto aparat ili kamera moraju biti u istoj razini s puškom. Nikog više ne zanimaju ruševine. Ako nekoga i zanimaju, to će uzeti od agencije. Jutros imate Reutersove fotografije iz Aleppa za 25 dolara."
RAZGOVOR - CANE, PARTIBREJKERS: Razlog za sreću tražimo u tuđem smeću

RAZGOVOR - CANE, PARTIBREJKERS: Razlog za sreću tražimo u tuđem smeću

Do razgovora sa Zoranom Kostićem Canetom došlo je na Božić prošle godine, prilikom posjeta Pesničenju i manifestaciji održanoj u prostoru Kulturnog centra Rex uoči Nove godine, a povodom solidnog plasmana „Sirotinjskog carstva“, posljednjeg albuma Partibrejkersa na brojnim listama domaćih albuma. Djelo koje produkcijski predstavlja jednu tranziciju u karijeri i cjelokupnom opusu, zapelo je mnogima za uho i dobar je povod za razgovor. Razgovarali smo u subotu popodne, dan uoči Canetovog dolaska u Beograd gdje se održao koncert Električnog orgazma, dakle, telefonom iz Zrenjanina. Imidž tvrdo-kuhanog frontmena kakovog poznajemo i s omota ploča i medijske slike, nije popustio niti trenutka.
MIRA BIĆANIĆ, PROFESORICA PRAVOSLAVNE GIMNAZIJE U ZAGREBU: Đake nam kamenuju zatucani vršnjaci

MIRA BIĆANIĆ, PROFESORICA PRAVOSLAVNE GIMNAZIJE U ZAGREBU: Đake nam kamenuju zatucani vršnjaci

Učenike i učenice Srpske pravoslavne opšte gimnazije Kantakuzina Katarina Branković u Zagrebu vršnjaci iz susjedne strukovne škole kamenuju, verbalno ih provociraju i maltretiraju. Opisani incidenti događaju se od kad je Srpska pravoslavna gimnazija preselila u novu zgradu na Svetom Duhu. O ovim incidentima javnost je prvi put imala priliku čuti koncem prošle godine, kad je zabilježen posljednji slučaj kamenovanja. Nije to bio prvi takav napad. Za dosadašnje incidente javnost nije imala priliku čuti, jer uprava Srpske pravoslavne škole iz razumljivih razloga nije željela takvu vrstu pozornosti. O radu ove škole, o njezinom osnivanju i načinu djelovanja te o napadima kojima su izloženi njezini đaci razgovarali smo sa profesoricom Mirom Bićanić, koja u Srpskoj pravoslavnoj gimnaziji radi od njezinog osnivanja.
MLADI ANSAMBL - JEBOTON: Kako se 'pokanadila' hrvatska alternativna scena

MLADI ANSAMBL - JEBOTON: Kako se 'pokanadila' hrvatska alternativna scena

U trenucima kada rješenje za hrvatsku političku krizu dolazi iz Kanade, a sve je glasniji i govor o uvođenju kanadskog zdravstvenog modela, čini se da se „pokanadila“ i alternativa, barem ako govorimo o djelovanju indie-rock ansambala poput „Broken Social Scene“ osnovanog u Torontu krajem devedesetih, a koji broji i do 20 ljudi. Svakako, govorimo o grupi domaćih bendova koja posljednjih pet godina djeluje kroz ansambl „JeboTon“, s nekih 20 članova, a u toj je brojci i prosjek starosti prosječnog člana. Ime je došlo od popularne domaće poštapalice. Svoje pjesme rearanžiraju kako bi kroz „JeboTon“ postigli zvuk malog orkestra koji uspješno priređuje i katalizira pučko-ulične i studentske fešte po gradskim trgovima. „Antidepresiv“, „Hren“, „Spremište“, „Porto Morto“, „Druker i Trophy Jump“, te „Teglica i komandos“, neka su od tih imena. Utješno, oni koji još nisu „irskirali“ (zbrisali u Irsku), uvijek se mogu „pokanaditi“. S Lupigom su o djelovanju kolektiva popričali njegovi članovi, suosnivač Filip Berlengi, gitarist i vokal benda „Antidepresiv“ i Roko Crnić, kontrabasist i vokal benda „Porto Morto“.
RANE INTERVENCIJE U DJETINJSTVU: Osuđeni smo na izdržljivosti i snalažljivosti odgajateljica u vrtićima

RANE INTERVENCIJE U DJETINJSTVU: Osuđeni smo na izdržljivosti i snalažljivosti odgajateljica u vrtićima

"Brojnim je istraživanjima potvrđeno da rana detekcija i stručna podrška u vidu ranih intervencija djeci s rizicima za probleme u ponašanju omogućuje optimalizaciju sazrijevanja, socijalizacije i razvoju njihovih punih potencijala što upućuje na nužnost sustavnog djelovanja. Potrebno je utvrditi model stručne pomoći za djecu bez administrativne kategorizacije jer se trenutačno za njih ne provodi sustavna procjena i ne izdaje institucionalno i administrativno rješenje“, objašnjava Nataša Vlah, socijalna pedagoginja i docentica na riječkom Učiteljskom fakultetu. Kad je riječ o sustavnoj prevenciji, kaže pedagoginja, treba naglasiti da se tu ne radi samo o djeci u gradskim nego i o djeci smještenoj u privatne vrtiće koji imaju još manje stručnih suradnika kompetentnih za ranu intervenciju od gradskog vrtića, kao i djeci koja nisu uključena ni u koji oblik institucionalne ili izvaninstitucionalne brige i skrbi, a pripadaju u marginalizirane i deprivirane društvene grupe poput djece iz romske zajednice ili djece nezaposlenih roditelja koji ne mogu dobiti mjesto u vrtićima.
PUČKA PRAVOBRANITELJICA: Žica uopće nije usmjerena prema izbjeglicama

PUČKA PRAVOBRANITELJICA: Žica uopće nije usmjerena prema izbjeglicama

"Tretirati ljude kao nezakonite migrante, pa čak i koristiti ovaj pojam, jako je loše jer ljudi ne mogu biti nezakoniti, nezakoniti mogu biti samo njihovi postupci. Dizanje žice na granici Mađarske, Srbije, Hrvatske i Slovenije je protivno svim mogućim standardima i elementima zaštite ljudskog dostojanstva i uvjerena sam da se radi o direktnoj povredi Opće deklaracije o ljudskim pravima. Pri tome, zaista se nameće pitanje protiv koga se ta žica uistinu diže. U situaciji u kojoj se transfer izbjeglica iz jedne u drugu zemlju provodi organizirano, redovito, u smislu da ih dnevno vlakovima prolazi i do pet ili više tisuća i bez ikakvih zastoja, moj je dojam da žica nije uopće usmjerena prema izbjeglicama", kaže u velikom intervjuu za Lupigu pučka pravobraniteljica Lora Vidović.
MLADI INTERVJUIRAJU: Milan Radanović - "Kolaboracija je zločin - dan okupacije značio je smrt stotina, pa i hiljada ljudi"

MLADI INTERVJUIRAJU: Milan Radanović - "Kolaboracija je zločin - dan okupacije značio je smrt stotina, pa i hiljada ljudi"

"Nema sumnje da je kolaboracija zločin. Politička i vojna kolaboracija podrazumeva doprinos u stvaranju ambijenta koji odgovara okupatoru u cilju što dužeg zadržavanja na okupiranom području. Svaki dan produžetka okupacije na tlu Jugoslavije podrazumevao je smrt više stotina, ponekad i nekoliko hiljada civila i pripadnika pokreta otpora, ubijenih od strane okupatora i kolaboracionista. Osim toga, produžetak okupacije sa sobom je donosio razaranje materijalnih dobara. Ne treba napominjati kolike su bile posledice takvog razaranja u jednoj siromašnoj zemlji kakva je bila Jugoslavija", kaže povjesničar Milan Radanović, autor jedne od najznačajnijih povijesnih studija novijeg datuma u Srbiji, "Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji".
DARKWOOD DUB - VUČA: "Danas je svugde isto – vlada neukus“

DARKWOOD DUB - VUČA: "Danas je svugde isto – vlada neukus“

"Devedesete su dovele do produbljivanja klasnog jaza i do polarizacije na svim nivoima. Pravi rokenrol je nastavio da živi u beogradskim katakombama i lagumima, iako je izgubio značaj i ulogu koju je imao u našem društvu osamdesetih", kaže u razgovoru za Lupigu Dejan Vučetić Vuča, frontmen beogradskog Darkwood Duba. U svojoj povijesti regionalne koncertne atrakcije rastegnutoj na više od dvadeset godina, beogradska grupa Darkwood Dub objavila je šest albuma i stvarala autorsku glazbu za brojne kazališne predstave. Istovremeno je kameleonski prolazila kroz razne glazbene žanrove, ostajući nadarenim svjedocima bahatog vremena kojeg su itekako znali prokomentirati kao punokrvni rock n' roll bend koji je infuziju clubbinga prepoznao kao dobrodošlu. Govoreći o mnogim temama Vuča će, među ostalim, primijetiti: „Uloga umetnika je da ukaže na neke probleme u društvu, ukoliko misli da ima šta da kaže“.
JASENKA GRUJIĆ: Redukcijom prava na pobačaj najviše će biti pogođene mlade siromašne žene

JASENKA GRUJIĆ: Redukcijom prava na pobačaj najviše će biti pogođene mlade siromašne žene

"Crkva ne uzima u obzir mnogobrojne biološke činjenice pa tako niti činjenicu da se svako oplođeno jajašce uopće ne razvije u dijete. Spontano se pobaci oko 50 posto svih začetih plodova, 20 posto dijagnosticiranih trudnoća završi spontanim pobačajem, a neke trudnoće mogu rezultirati stvaranjem zloćudnih tumora. Kako je okrutan taj Bog – i religiozni bi to morali primijetiti", kaže u intervjuu za Lupigu ginekologinja Jasenka Grujić, članica Inicijative liječnika za reguliranje prava na priziv savjesti u medicini, pokrenute uslijed masovnog prizivanja savjesti liječnika ginekologa zbog religijskih uvjerenja i pod utjecajem Katoličke crkve. Ustvrdit će kako se redukcijama reproduktivnih prava žena, naročito zabranom pobačaja na zahtjev, ništa dobroga neće postići, osim da će ilegalnih pobačaja biti više, a cijena će im se povećavati. Mlade i siromašne žene bit će time najviše pogođene.
NEIDENTIFICIRANI: Film koji Srbija ne želi vidjeti

NEIDENTIFICIRANI: Film koji Srbija ne želi vidjeti

„Zoran Rašković, pripadnik vojne jedinice 'Šakali' koji se pokajao, pričao nam je kako je jednog dana otišao kod monaha u manastir i rekao mu da je tog dana u borbi ubio neprijatelja. Opisao mu je to vrlo detaljno, i to poprilično brutalno, govoreći 'raspolovio sam ga', a monah mu je odgovorio da ubojstvo samo po sebi jeste veliki grijeh, ali da ako ubijaš za državu onda se monasi sa Svete Gore mole za tebe i da nije grijeh ubiti za državu“, govori Nemanja Babić u intervjuu za Lupigu. Nemanja Babić redatelj je filma „Neidentificirani“. Filma koji u Srbiji nitko ne želi prikazati. „Neidentificirani“, novinarsko-istraživački dokumentarac, govori o brutalnim zločinima nad civilima albanske narodnosti u selima nedaleko Peći iz proljeća 1999. godine. S Babićem smo razgovarali nakon zagrebačke premijere i odgledanih četrdeset minuta filma prepunog potresnih i zdravom razumu nezamislivih scena.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

    28.03.2024.

    Srđan Puhalo

    IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

  2. VIRTUALNA STVARNOST: Doba loših imitacija, kopija i surogata

    18.03.2024.

    Predrag Finci

    VIRTUALNA STVARNOST: Doba loših imitacija, kopija i surogata

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Za Osmi mart, kupi mi, mama, jedan mali rat

    05.03.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Za Osmi mart, kupi mi, mama, jedan mali rat

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije