POLITIČKI PRETRES – VIŠESLAV RAOS

„Bez HDZ-a ni SDP ne zna mobilizirati glasače“

ritn by: Melisa Skender | 14.07.2016.
POLITIČKI PRETRES – VIŠESLAV RAOS: „Bez HDZ-a ni SDP ne zna mobilizirati glasače“
„Ova vlada nije počivala na nekim sadržajnim dogovorima, gdje je njihov program rada? Program Mosta svodi se na 30 slajdova u PowerPointu i uopće je nejasno kako su na toj osnovi mogli ući u bilo kakve pregovore“, kaže Višeslav Raos politički analitičar i viši asistent zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti. S Raosom domaću političku scenu pretresamo u njegovom kabinetu gdje je smješten i nedavno osnovani Centar za empirijska politološka istraživanja koji upravo radi na bazi podataka hrvatskih političara od prvog do najnovijeg saborskog saziva. Kada ga pitamo što se iz takve analize može zaključiti o različitim politikama stanaka, reći će to da hrvatske stranke nisu profilirane. „Bez HDZ-a ni SDP ne zna mobilizirati glasače, a s ovakvim HDZ-om dovoljno je biračima pokazati – a vidi ove, mi smo loši ali smo ipak puno bolji“, objašnjava.

„Sabor se i službeno raspušta 15. srpnja što će tehničkoj Vladi vjerojatno biti alibi da se nastavi kretati u čudnim granicama svojih ovlasti“, kaže Višeslav Raos, politički analitičar i viši asistent zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti. Razgovor smo vodili prije nego li je ova Vlada u ostavci u proračunu pronašla 225 milijuna kuna za isplatu regresa državnim službenicima, novac za 1.000 eura po novorođenčetu, imenovala nove voditelje kurikularne reforme obrazovanja, raspisala natječaj za imenovanje glavnog tajnika Ministarstva pravosuđa… 

Raos smatra kako postupanje ove vlade s do sad najkraćim mandatom neće imati dugoročnih posljedica jer pretpostavlja kako će iduća većinu toga demontirati. Možda se to sada činiti dobra vijest, no ono na što upozorava naš sugovornik činjenica je kako „iznova“ kreće svaka hrvatska vlada.

„Svaki put kad se promijeni vlast preduboko se zadire u ministarstva. Nisu to čak ni smjene nego se stalno prčka, na svim razinama; reorganizira se svako ministarstvo, same stranke stalno prčkaju po svojim statutima, poslovnik Sabora se mijenja skoro svaki saziv Sabora, Zakon o vladi radikalno uvijek drugačije izgleda nego kod prethodne Vlade, dakle to je to prčkanje. Ne može se dogovoriti neki minimalni okvir koji je svima prihvatljiv“, objašnjava Raos s kojim razgovaramo u njegovom kabinetu gdje je smješten i nedavno osnovani Centar za empirijska politološka istraživanja koji upravo radi na bazi podataka hrvatskih političara od prvog do najnovijeg saborskog saziva.

Višeslav Raos
"Autentične lijeve ideje ipak jesu diskreditirane činjenicom da smo bili socijalistička zemlja pa kad je to jednom propalo puno je teže za tu ideju ponovo mobilizirati" (FOTO: Lupiga.Com)

Kažete da je Centar za empirijska politološka istraživanja u bazu koju pripremate ubacio i sve izborne programe stranaka kodirane po različitim temama. Što se iz takve analize može zaključiti o različitim politikama stanaka?

- Naše stranke nisu profilirane. Još 2000. godine je SDP-ova Željka Antunović rekla kako SDP ima javne politike, a HDZ ima samo jednu politiku i to je ta, državotvorna. Ni kod SDP-a se međutim ne primjećuje jasno profilirana obrazovna politika, na primjer. Sad je jasno da SDP nije klasična socijalno demokratska stranka, a vjerojatno to nikada nije ni bio. Laburisti su pokušali biti radnička stranka, ali za to je obično potrebno radništvo, za početak. Pored toga, a druga je stvar autentične lijeve ideje ipak jesu diskreditirane činjenicom da smo bili socijalistička zemlja pa kad je to jednom propalo puno je teže za tu ideju ponovo mobilizirati i veće su šanse ako netko želi autentičnu lijevu ideju da ide s novom ljevicom koja se ne bavi toliko radništvom i ekonomskim idejama nego manjinama, osobnom emancipacijom, osobnim slobodama. 

Koliko su pritisci Europske unije i međunarodne zajednice doprinijeli padu ove Vlade, i zašto takav pristup nije bio jednako učinkovit u Mađarskoj i Poljskoj?

- Kod nas je to išlo obrnutim redom. Poljska i Mađarska aktivno propituju konsenzus oko nekih pitanja unutar EU, dok se naša Vlada više iščuđavala zbog čega se problematiziraju neke stvari koje njima, izgleda, nisu bile problematične. No, pravi razlog pada ove vlade je njezina loše postavljena struktura, ni Petrović, ni Orešković, ni Karamarko, pa čak ni HDZ nego nestranački premijer. Italija je u dva navrata imala tehničkog premijera, bio je još jedan prije Montija, ali oni su imali godinu dana za stabiliziranje proračuna i široku potporu s lijeva i desna. Ovdje smo pak imali vladu u kojoj je Most od početka funkcionirao kao oporba.

Može li se pad ove vlade tumačiti i na način da kod većine birača više ne prolazi politička retorika koju pamtimo iz devedesetih?

- Ne samo to, nego postoji i dodatni razlog za optimizam jer se čini kako ljudi više nisu toliko opsjednuti stabilnošću vlade. Prvo je bio rat, pa NATO, pa EU i uvijek je postojao neki viši cilj zbog kojeg je trebalo izdržati bilo kakvu vladu. Sada toga više nema i teško je stvoriti to neko zajedništvo o kojem govori predsjednica ili Karamarko. Nema nekog strateškog cilja oko kojeg bi se stvorio konsenzus, a ovako koncipirana vlada nije mogla iznijeti niti jednu reformu od obrazovanja, zdravstva, mirovinskog sustava… To može iznijeti samo vlada s jasnim političkim mandatom.

Višeslav Raos
"Ovako koncipirana vlada nije mogla iznijeti niti jednu reformu od obrazovanja, zdravstva, mirovinskog sustava…" (FOTO: Lupiga.Com)

Kakve su šanse da se i nakon novih izbora ponovi isti scenarij?

- Ova vlada nije počivala na nekim sadržajnim dogovorima, gdje je njihov program rada? Program Mosta svodi se na 30 slajdova u PowerPointu i uopće je nejasno kako su na toj osnovi mogli ući u bilo kakve pregovore. HDZ je imao onaj program 5+ ali ekonomski dio koji je trebao razvijati institut iz Münchena na kraju uopće nije implementiran. Zašto? Pretpostavka je da je bio dosta ekonomski liberalan da bi ga HDZ na terenu teško prihvatio. 

Zašto, što je zasmetalo HDZ-ovce na terenu?

- Reforma lokalne uprave, za početak – javna poduzeća. HDZ ima previše članova koji su egzistencijalno vezani uz to. Tu su članovi Mosta u prednosti i mislim da bi ovo ljeto trebali iskoristiti i organizirati se kao stranka, napustiti tu svoju čudnu strukturu s Nacionalnim vijećem i imati normalan glavni odbor, predsjedništvo, osnivati ogranke i raditi na tome da imaju nekakav konkretan program.

Zašto Most toliko bježi od pitanja o ideološkoj opredijeljenosti?

- Za početak zato što su spojili razne neovisne liste, a onda i zato što, iako su protiv HDZ-a, oni proizlaze iz sličnog društvenog miljea i svjesni su da su njihovi birači često puno više lijevo od Petrova i njegove ekipe. Jedini način da taj raskorak premoste je da se ne opredjeljuju. Pored toga, vjerojatno su procijenili kako postoji značajan broj građana koje iscrpljuju te ideološke borbe. Činjenica je da se stranačko natjecanje u Hrvatskoj ne vodi oko javnih politika i takvih pitanja i problema, nego oko identitetskih pitanja koja se onda operacionaliziraju kao sukob različitih kultura sjećanja vezanih za Jugoslaviju, za Drugi svjetski rat, za Domovinski rat, a neki idu još dalje u prošlost pa govore o orjunašima. Za ljude koji žive u Dalmaciji prilična je uvreda reći da je netko orjunaš, ali mislim da je danas prilično deplasirano govoriti o orjunašima jer ne vidim tko bi bio nositelj tih ideja, takvih ljudi jednostavno – nema. Zdravko Mamić je bio prva osoba koja je plasirala taj termin u javnosti i tim je zanimljivije kako ga je predsjednica preuzela.

Višeslav Raos
"Vjerojatno dosta ljudi iz HDZ-a nije nikad prihvaćalo Karamarkovu priču o tome kako bi stranka trebala izgledati, ali bio je dobar dokle god je pobjeđivao" (FOTO: Lupiga.Com)

Oko čega će se voditi ova kampanja, jesu li ideološka prepucavanja sada iscrpljena tema?

- Zadnji istupi Milijana Brkića pokazuju nastojanje da se kontrolira šteta, no kako je on sam sudjelovao i podupirao Karamarka u tome bit će zanimljivo gledati kako planira izvesti taj zaokret i koliko će takvu politiku slijediti ljudi na terenu. Karamarko je cijelo vrijeme pokušavao biti ideolog, ali on nema tih kapaciteta. Osoba koja bi bila prirodni nasljednik Vladimira Šeksa, koja bi bila mozak u stranci je Davor Stier, to se vidi po svemu. On sada podupire Plenkovića vjerojatno zato što smatra da će biti uspješan, iako je osobno puno desniji i konzervativniji od Plenkovića. Koliko se može tumačiti Milijana Brkića, on je čak spreman na ideološku žrtvu ako Plenković može pobjeđivati. Vjerojatno dosta ljudi iz HDZ-a nije nikad prihvaćalo Karamarkovu priču o tome kako bi stranka trebala izgledati, ali bio je dobar dokle god je pobjeđivao, ma koliko tanke bile te pobjede, za politiku je važna i simbolika. 

Plenkoviću neimenovani izvori iz HDZ-a citirani u medijima ne daju puno šanse u verbalnim duelima sa Zoranom Milanovićem… 

- Naravno da je Milanović pokušao diskreditirati Plenkovića tom pričom kako se jako dobro poznaju, a što je točno. Obojica su istog profila, došli su iz Ministarstva vanjskih poslova koji je rasadnik jednog tipa političara koji, ako ćemo iskreno, odudara od hrvatskog prosjeka. To su obično malo elokventniji i kvalitetniji kadrovi. Milanović bi više priželjkivao nekog poput Hasanbegovića jer bi pored njega i uz sve svoje mane mogao ispasti super. Pored toga biti predsjednikom HDZ-a puno je teže jer stranka je sebi nametnula tu ideju o HDZ-u kao prirodnoj stranci na vlasti, državotvornoj stranci koja je sve to napravila, i kad nisu na vlasti za njih je to tragedija. Zbog toga je veliki teret na svakome tko postane predsjednik HDZ-a jer mora stalno mobilizirati i podgrijavati tu priču. Veliki uspjeh Plenkovića bio bi kad bi uspio natjerati vlastitu stranku da prestane mobilizirati ljude na emocijama i počne ih mobilizirati na idejama, to bi bio ključan pomak. S druge strane, bez HDZ-a ni SDP ne zna mobilizirati glasače, a s ovakvim HDZ-om dovoljno je biračima pokazati – a vidi ove, mi smo loši ali smo ipak puno bolji. 

Je li Plenković u ovim okolnostima najbolji izbor za HDZ?

- Čini se da ga unutar stanke tako vide no pitanje je hoće li biti srušen nakon izbora. Oni najprije biraju predsjednika na način koji nije propisan statutom stranke gdje stoji da ako predsjednik umre ili podnese ostavku njegovog nasljednika bira Sabor stranke, što bi značilo delegati zadnjeg Sabora ili biranje novih delegata što bi otegnulo postupak. Nakon izbora kada većina stranaka sva tijela bira iznova dva su moguća scenarija; ili će Plenković pod pretpostavkom da postane predsjednik, iskoristiti priliku da se riješi ove ekipe koju je naslijedio ili u HDZ-u zapravo žele da Plenković izgori na izborima kako bi ga izgurali jer u ovim okolnostima ne mogu ga izravno napadati.

Višeslav Raos
"Kako biti Hrvat kad ispada da nemamo konsenzus ni o nekim ustavnim vrednotama pa nije čudo što su mogući sukobi kakvi se događaju posljednjih godina" (FOTO: Lupiga.Com)

Postati predsjednikom HDZ-a čini se vrlo nezahvalnom ulogom?

- Tako se čini. Naravno da će se svi oni hrabriti kako će pobijediti, iako – imali su priliku za pobjedu budući se Milanovićeva vlada baš i nije iskazala. Puno je veća šteta što je raspadom ove nestabilne vlade Milanović propustio naučiti lekciju iz svojeg poraza na izborima. Čini se da će opet u prve redove stavljati ljude koji su njemu bliski i koji mu sve duguju iako su se pokazali kao najslabiji dio one vlade. Tu govorim prije svega o mladim ljudima koji su se pokazali nedovoljno kapacitiranima, a bilo je tu i čudnih afera za koje ne možemo znati jesu li bile prenapuhane ili se radi o kriminalnim djelima. 

Pa tako je i Karamarko kadrovirao ljude koji bez njega vjerojatno nikad ne bi ušli u Vladu… 

- Pa dobro, njemu Hasanbegović duguje konto toga što se kao ministar mogao natjecati da uđe u predsjedništvo stranke, ali malo je čudno da je ta stranka postala tako propusna. Karamarko je i sam relativno nedavno ušao u stranku i odmah postao predsjednik. Možda je to i ključno pitanje jer u etabliranim strankama starijih demokracija to se ne događa. Ne može netko doći kao nestranački ministar i onda završiti u čelništvu stranke, to ne ide. 

Za koga će na ovim izborima navijati Crkva? 

- Sada se prvi put vidi da Crkva nije jedinstvena, barem na razini biskupske konferencije, pa HDZ teško može računati na neku unisonu potporu Kaptola. Vidjelo se da jedan dio crkve doista smatra da je Most nešto kvalitetnije i bolje.

A branitelji, kakav je njihov politički potencijal? 

- Imamo velik broj ljudi koji su bili u Domovinskom ratu i jedan manji dio njih čiji je osobni identitet time determiniran, oni nisu ništa drugo nego branitelji. I to je veliki problem. Mislim da smo mi kao društvo zakazali prvenstveno u tome. Onda se pitamo kako ćemo ponuditi išta imigrantima, nekome s roga Afrike, iz Iraka ili Sirije. Kako ćemo uspješno integrirati migrante kad ne možemo integrirati ni ljude koji su za Hrvatsku ratovali nego smo ih zapravo strpali u geto. Što to znači biti član hrvatskog društva? Naučiti jezik, čitati Gundulića? Kako biti Hrvat kad ispada da nemamo konsenzus ni o nekim ustavnim vrednotama pa nije čudo što su mogući sukobi kakvi se događaju posljednjih godina. Što nas čini, ne kao državu nego kao političku zajednicu, neki temelj oko kojega se ipak svi mi slažemo.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize".

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OTETO IZ TMINE: Negiranje genocida u Srebrenici pitanje je dobrog odgoja

    11.07.2020.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Negiranje genocida u Srebrenici pitanje je dobrog odgoja

  2. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Paradoksalno, težak poraz sreća je u nesreći za SDP

    09.07.2020.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Paradoksalno, težak poraz sreća je u nesreći za SDP

  3. NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

    23.06.2020.

    Igor Mandić

    NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije