ŽIVOT BEZ LJUDSKOSTI: Kad nema opsade Sarajeva, dobri su i pokolji po Ukrajini

ŽIVOT BEZ LJUDSKOSTI: Kad nema opsade Sarajeva, dobri su i pokolji po Ukrajini

Sva ta nacional-bulumenta istrajno radi na tome da Srbija nikad ne sazna za opsadu Sarajeva. A građani se ne bune, već dobrovoljno sarađuju na brižljivom negovanju sopstvenog neznanja. U državi mrtvih nema saosećanja i ljudskosti, ta osećanja imaju žive duše, a naši zombiji su dušu odavno prodali đavolu, po uobičajenoj tarifi – ni za šta. Godinama smo se pitali kako je uopšte moguće da se čovek pretvori u zver i počne mirno da ubija nedužne ljude, ili da ostane potpuno ravnodušan prema tuđoj patnji, ili čak da navija za ubice. Jedan snajperista koji je pucao sa brda na Sarajevo ovako je govorio: “Što bih trošio dva metka? Pucam u dijete i samim time ubijem i majku, jer ubistvo djeteta za nju je ubistvo”. Neshvatljivo za ljudski razum, a neshvatljivo je i da obični ljudi to podržavaju. Danas uživo gledamo kako ruski agresori čine iste zločine po Ukrajini, granatiraju, ruše, ubijaju sve redom, isto kao što su to radili Mladićevi zlikovci.
BILJEŽNICA ROBIJA K.: Izvanredno stanje

BILJEŽNICA ROBIJA K.: Izvanredno stanje

Moji mama i tata su sa škodilakom pičili prema Lidlu. Tata je vrtijo sa glavom i ronzao je: „Da mi sa autom idemo u spizu, to mi je totalno debilno…“ Mama je rekla: „Šta bi bilo debilno, mišu? Pa moramo se opskrbit!“ Tata je rekao: „Pa vidija san ti spisak, ženska glavo! Opskrbićemo se za idući pet godina! Te deset kila riže, te petnajs litri ulja, te dvajs kila brašna… Neće mi to stat u portapak od škodilaka, jebaga irud! Tribali smo ka pravi ludaši sa kamijonom poć u spizu, da nan se cili svit ruga!“ Mama je rekla: „Moramo se osigurat, čoviče! To nan je sve nužno! Viš da će bit sranja!“ Tata je rekao: „Kojih sranja, majketi isukrstove? Tebe je oprala malo jača paramoja! Jel ti to televizija zavrtila mozak?“ Mama je rekla: „Pa viš da se gori bombizavaju i ubivaju, čoviče božji! Samo je pitanje vrimena kaće se spustit do nas! Biće sranja trista posto!“
TARIK HAVERIĆ: O morfološkim predviđanjima

TARIK HAVERIĆ: O morfološkim predviđanjima

Nakon početnog šoka, ruska agresija na Ukrajinu izazvala je u međunarodnoj javnosti mnoštvo komentara među kojima su i prilozi značajnih svjetskih pera sa svih krajeva političkog spektra. Nemali broj komentatora vidi u ruskoj invaziji „inicijalnu kapislu“ budućeg raspada Ruske Federacije i uopšte propasti Putinovog nacionalističkog projekta. Tako Yuval Noah Harari, jedan od najčitanijih autora današnjice, u tekstu objavljenom u The Guardianu izražava (već!) opšterašireno uvjerenje da će rat u Ukrajini oblikovati budućnost cijelog svijeta, konstatira da je Vladimir Putin taj rat već sada izgubio i najavljuje „smrt Ruskog carstva“ na čijem „smrtnom listu … neće stajati ime Mihaila Gorbačova: stajat će Putinovo ime“. A razložni i odmjereni Branko Milanović, iako ne želi da spekulira o ishodu rata, ipak ostavlja mogućnost da se...
BORIS DEŽULOVIĆ: Drugi Hladni rat

BORIS DEŽULOVIĆ: Drugi Hladni rat

Kad je davne 1961. godine u Beogradu održan povijesni prvi Samit nesvrstanih, bio je to svojevrsni odgovor ostatka čovječanstva na kubansku krizu, koja je podijeljeni američko-sovjetski blokovski svijet prvi put gurnula na rub nuklearnog rata. Šezdeset godina kasnije, svijet je po drugi put na rubu, nikad zapravo bliže američko-ruskoj nuklearnoj apokalipsi, a slavni Pokret nesvrstanih šuti: o ukrajinskom ratu izjasnili su se u međuvremenu i youtuberi i TikTokeri i influenceri s Instagrama i slučajni prolaznici u televizijskim anketama, i starlete i manekenke i nogometaši i pop-pjevačice i Gordan Jandroković, svi o ruskoj invaziji na Ukrajinu imaju svoje mišljenje i stav osim slavnog Pokreta nesvrstanih. Velika nesvrstana Indija, koja je s Egiptom i Jugoslavijom onih davnih dana osnivala Pokret, odbila je glasati za rezoluciju UN-a ...
POGLED IZ KIJEVA: „Ovo je moj grad, zašto ja moram da idem negde?“

POGLED IZ KIJEVA: „Ovo je moj grad, zašto ja moram da idem negde?“

“Prvo, kad se probudimo, osluškujemo kako je napolju, da li je tiho, da li nešto grmi ili je sve podnošljivo. Onda pišem u različitim mesindžer i vajber grupama rođacima, prijateljima… Svi odmah pitaju kako ste, da li ste kod kuće… odgovaramo im…”, opisuje kako izgleda dan u Kijevu Lesija Steblina, profesorka na katedri za slavistiku Naučno istraživačkog instituta filologije Kijevskog nacionalnog univerziteta Tarasa Ševčenka. Objašnjava da rat nije očekivala jer nije verovala da je moguće da se ljudi ne dogovore diplomatski o pitanjima na koja gledaju različito: “Mogu političari imati različite stavove, ali sam verovala da ima neka granica preko koje se ne sme u 21. veku, pogotovo od zemlje sa kojom smo bili u zajedničkog državi. Preživeli smo i prošli smo užasan rat, toliko smrti, stradanja, nisam verovala".
OBOŽAVAOCI KULTURE: Zašto srpski rusofili obožavaju Putina?

OBOŽAVAOCI KULTURE: Zašto srpski rusofili obožavaju Putina?

Dok se širom planete ljudi masovno zgražavaju nad bestijalnom agresijom Rusije na Ukrajinu, u srpskom svetu organizuju se skupovi podrške ruskoj braći. Okupljaju se osobe koje sebe nazivaju rusofilima po Beogradu, Nikšiću, Podgorici, Bratuncu, sa navijačkih tribina u Srbiji i Republici Srpskoj stižu obodrenja ruskim trupama da istraju, a prorusko raspoloženje se ispoljava i po društvenim mrežama i u svakodnevnom životu. Pristalice ruske invazije poručuju da su Srbi i Rusi braća zauvek, da je Putin najjači državnik na svetu, da su oni na strani ruskog naroda, da nas spajaju pravoslavlje i duša slovenska, i sve u tom stilu. Kad ih neko malo pritisne argumentima uza zid, pozivaju se na veliku rusku kulturu, pljušte opšta lektirska mesta ...
BORIS DEŽULOVIĆ: Povratak atomske bombe

BORIS DEŽULOVIĆ: Povratak atomske bombe

Iznenada, eto – nakon što se dvije godine otimao samoj ideji cijepljenja, prestravljen teorijama zavjere i povjerljivim informacijama dobro obaviještenog svekrvine kume nećaka, vozača u općini, kako cjepivo sadržava ljudske fetuse i mikročipove za 5G mrežu – isti taj nesretni narod mahnito guta tablete kalijevog jodida, jedine zaštite naših izmučenih tijela od smrtonosne radijacije. Da, nuklearni rat. S ukrajinskim ratom i otvorenim prijetnjama ruskog diktatora Vladimira Vladimiroviča Putina u naše se živote vratila dobra, stara - atomska bomba. I odjednom, svijet se vratio pedeset godina u prošlost: sve je kao nekad, nostalgičnih sedamdesetih, u zlatno vrijeme Hladnog rata, Berlinskog zida i Željezne zavjese, Richarda Nixona, Leonida Brežnjeva, Henryja Kissingera, Andreja Gromika i Jamesa Bonda...
SLAVOJ ŽIŽEK: Što znači braniti Evropu?

SLAVOJ ŽIŽEK: Što znači braniti Evropu?

A što s ljudima u Siriji i Ukrajini? Mogu li i oni odabrati svoju istinu ili su samo bojište za samoproglašene vladare svijeta? Ideja da svaki „način življenja“ ima svoju istinu jest ona ideja zbog koje je Putin omiljen kod desničarskih populista, među kojima je i nekadašnji američki predsjednik Donald Trump, koji je ruski napad na Ukrajinu označio kao čin „genija“. Osjećaj je pak obostran: kad Putin govori o „denacifikaciji“ Ukrajine, morali bismo neprestano imati u vidu i njegovu podršku stranki Nacionalni zbor Marine le Pen u Francuskoj, podršku stranki Liga Mattea Salvinija u Italiji i drugim odista neofašističkim pokretima.
BILJEŽNICA ROBIJA K.: Nuklearski rat

BILJEŽNICA ROBIJA K.: Nuklearski rat

Onda je moj dida otvorijo vrata od konobe. Konoba je bila krcata sa stvarima tuto kompleto. Dida je mene zagrlijo priko ramena i rekao je: „Viš, unukiću, tu ja i ti možemo preživit koliko god nas je volja! Metar ipo debeli zidovi, bez ponistra, nema šanse da nan se unutra provuče radijacija!“ Dida je pokazao sa rukom na jednu stranu: „U onon tamo ormaru imamo brašna, riže, cukra i soli za parsto godina!“ Dida je pokazao na drugu stranu: „U onoj kredenciji imamo konzerve sa fažlon, bižima i kiselon kapulicon za još parsto godina!“ Dida je pokazao na treću stranu: „U onoj bačvi imamo dvista litri vina, a iznad nje se suše četri pršuta i dvi plećkice!“ Dida je pokazao na četvrtu stranu: „U onoj tamo vitrini imamo televiziju, radijo i parsto knjiga iz povjesti NOB-a! A iza su sklopnjena dva poljska kreveta! Jedan za mene, a jedan za tebe! Ako se malo stisneš može ti u krevu stat i Damjanica!“ Mama je odiza pitala: „A mi?“
ANDREJ NIKOLAIDIS: Elita gora od rulje

ANDREJ NIKOLAIDIS: Elita gora od rulje

U pitanju su, priznajem, nove i inventivne strategije odbrane. To je, recimo, kao da je Tito na čelo vojske koja tjera naciste postavio nedićevce i ljotićevce. Ko je prvi rekao „važno je samo da Tito ode i da komunizmu slomimo kičmu“, njega da komanduje akcijom oslobođenja Beograda. Ko je, kao kod Zafranovića, prvi na pustom gradskom trgu raširenih ruku potrčao pred marširajuće naciste, bacio cvijeće na tenkove i uzviknuo „Willkommen!“, njega na čelo KOS-a. Ima smisla, jel’da: kad angažuješ saradnike okupatora, neprijatelja podrivaš iznutra. A šta, ljudi, bi sa korupcijom? Je li korupcija i dalje najveći problem Crne Gore, a priča o uticaju stranih država na crnogorsku političku elitu samo izmišljotina koja prikriva kriminalne afere bivše vlasti? Gdje su antikorupcijske inicijative i izvještaji?

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Velike dileme 20. veka ostaju aktuelne i u 21. veku

    17.01.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Velike dileme 20. veka ostaju aktuelne i u 21. veku

  2. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: New York

    13.01.2025.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: New York

  3. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Ispisivanje vremena, u međuvremenu

    06.01.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Ispisivanje vremena, u međuvremenu

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije