BORIS DEŽULOVIĆ: Klub boraca za bolje sutra

BORIS DEŽULOVIĆ: Klub boraca za bolje sutra

Svjetska, napose američka kulturna javnost lijepo se ovih dana uzbudila zbog uznemirujućih vijesti iz Kine. U sklopu široke društvene akcije ozdravljenja kineske kulture od sumnjivih prozapadnih trendova, državna je Uprava za kibernetički prostor povodom kineske Nove godine pokrenula ambicioznu jednomjesečnu akciju čišćenja interneta od nezdravih kulturnih sadržaja. U velikom pospremanju žrtvom je tako na kineskoj streaming platformi Tencent Video pao i kultni film Davida Finchera „Fight Club“, „Klub boraca“, kojemu su partijski i državni cenzori jednostavno – izmijenili kraj. Halapljivo sam čitao vijest očekujući još jednu priču o veličanstvenom trijumfu kineskog tehnološkog napretka.
POSLJEDNJI SELAM FABRICI DUHANA SARAJEVO: Mi bismo pokvarili i macolu, a kamoli fabriku

POSLJEDNJI SELAM FABRICI DUHANA SARAJEVO: Mi bismo pokvarili i macolu, a kamoli fabriku

Legenda kaže ovako: nekada davno, u ona mračna socijalistička vremena, dođe do krize kvaliteta finalnog proizvoda Tvornice šibica Dolac. Finalni proizvod, kutija sa 50 zapaljivih drvca, bio je u tako lošem stanju da je svaki peti pokušaj polučivao rezultat. I direktor sazove sastanak kompletnog radnog kolektiva. Izađe za govornicu pred stotine radnika, stavi cigaretu u usta, uzme kutijicu sa šibicama i krehne jednu. Ništa. Krehne drugi put – opet ništa. Treći pokušaj bio je repriza prvog i drugog. Kad ni četvrto pripaljivanje nije uspjelo, drug direktor izvadi cigaretu iz usta i znakovito poruči: – Drugarice i drugovi, sastanak je završen. Nema fabrike iz naše samoupravne historije iz koje nisu izlazile ovako dobre ili još bolje priče. Niti ima fabrike iz tih vremena koja nije othranila i odškolovala kompletne naraštaje.
BILJEŽNICA ROBIJA K.: Brojila u boji

BILJEŽNICA ROBIJA K.: Brojila u boji

Onda je za po ure u portun ugibao onaj barba Evelin iz pandurije. Barba Evelin je rekao: „Da čujen, ekipa! Di je problem?“ Prvi barba je pokazao sa prstom: „Brojila za struju su opiturana sa uljanom bojom! Ovi ovde ludaši kažu da su to učinili vandali, al mi mislimo sa su…“ Barba Evelin je rekao: „A vidin da je cili portun išaran i zasran! Plus i zgrada sa vanjske strane! Drito do ulaza je grafit od dva metra Plenkoviću jebente uglavu!“ Prvi barba je rekao: „Šjor murac, mi vas nismo zvali zbog Plenkoviću jebente uglavu!“ Barba Evelin je podviknijo: „A zašto niste? A? To vas ja pitan!“ Drugi barba je rekao: „Mi smo zaduženi za brojila, a ne za zgradu! Mi samo oćemo očitat struju!“ Barba Evelin je rekao: „E znan! Al meni ka panduru nije toliki problem šta se ne može očitat struja, nego šta se može očitat Plenkoviću jebente uglavu! Bereš?“
BORIS DEŽULOVIĆ: Balada o Roxxxy i Samanthi

BORIS DEŽULOVIĆ: Balada o Roxxxy i Samanthi

Prije desetak godina, na porno-sajmu Adult Entertainment Expo u Las Vegasu kompanija True Companion LLC predstavila je seks-robota Roxxxy, zapanjujuće realističnu sisatu boginju „dizajniranu da zna što volite i sposobnu voditi jednostavne razgovore“. U eseju kojega sam tada napisao o Roxxxy, programiranoj da udovoljava pohoti vlasnika i vodi „jednostavne razgovore“ - dakle da s njim na kauču gleda utakmice i razgovara o nogometu - zaključio sam kako nakon nje za mušku civilizaciju u znanosti više nema izazova. Muški um najjednostavnija je, naime, poznata struktura u svemiru, toliko bazična da nije u stanju primijetiti očiglednu opasnost niti kad stoji pred njim gola, sa sisama broj pet. Što, naime, kad Roxxxy - gledajući finale Lige prvaka zavaljena na kauč, komentirajući Mbappeovu taktičku poziciju i procesuirajući njegovu mizernu obrambenu statistiku - prvi put odbije seks?
BILJEŽNICA ROBIJA K.: Narod i država

BILJEŽNICA ROBIJA K.: Narod i država

Moj tata je blekasto piljio u dida. Dida je njemu rekao: „E znan, sad se ti pitaš za koji smo onda kurac ratovali…“ Tata je rekao: „Ne pitan se!“ Dida je rekao: „Pitaš se, pitaš, samo ti je koma pridamnon priznat! Pitaš se kako je to Hrvatima u Jugi bilo toliko loše da ih je bilo sve više i više, a u samostalnoj Hrvackoj in je toliko dobro da svi biže iz nje glavon bez obzira!“ Tata je podviknijo: „Ama ne pitan se, papane! Šta mi stavljaš riči usta!“ Dida je pitao: „A jel se ti sićaš, zete, šta san ti ja reka kad je Hrvacka ušla u Evropsku uniju, a?“ Tata je rekao: „Ne sićan se!“ Dida je rekao: „Reka san ti da san cili hepi jerbo od tog dana počinje kapitulacija nezavisne države Hrvacke!“ Mama i tata su zakolutačili sa očima. Dida je raširijo ruke: „I evo, sve ide po planu! Već dogodine će se ukinit ustaška kuna i zaminit sa eurom! A za koju godinu će ovde ostat toliko Hrvata da će svi moć stat u Tuđmanovu grobnicu!“ Mama je dreknila: „Čako!“
BORIS DEŽULOVIĆ: Patnje mladih Werthera

BORIS DEŽULOVIĆ: Patnje mladih Werthera

Zvučalo je kao zajebancija, pa sam – uz dužno poštovanje prema profesoru i slavnom sveučilištu – tri puta provjerio, prije nego sam shrvan shvatio da se gospodin Furedi uopće ne zajebava. Studenti su se zaista žalili na zloglasnog rimskog repera Publija The Big Nose Ovidija i njegove eksplicitne stihove o predatoru Apolonu i brutalnom silovanju grčke bitch, pardon nimfe Daphne. „'Ne' znači 'ne'!“, pravednički su grmjeli studenti, zgroženi Ovidijevim porukama: mora li se žena pretvoriti u stablo lovora da bi izbjegla silovanje? Moraju li studentice zaista trošiti novac na psihijatre samo zato što nisu pravovremeno upozorene na seksualno zlostavljanje nimfi i muza u „Metamorfozama“? Svakako, suvremena mladost nije prva otkrila opasnosti čitanja. Na njih se upozorava sve otkako je čovjek uopće izmislio sustav zapisivanja stvari...
ZLATKO PAKOVIĆ: „Bogatstvo bogatih zavisi od bede siromašnih“

ZLATKO PAKOVIĆ: „Bogatstvo bogatih zavisi od bede siromašnih“

Vraćate se kući s posla, na kojem trpite nasilje, jer ste u podređenom položaju, jer radite ono što vam se ne radi, ono što morate, a da od toga jedva možete da podmirite bazične potrebe, hladni pogon svog života; dakle, vraćate se s posla kući (koja najčešće i nije vaša, ili uskoro neće biti vaša) pod konstantnim stresom (od posla i od gubitka posla, u strahu od smrti od siromaštva, u strahu od siromaštva vaših najdražih), „vraćate se kući iscrpljeni, postajete agresivni prema osobi koju volite. Ako se malo kasnije zapitate 'ali zašto sam bio toliko agresivan?', postajete svjesni da je preko vas prošao neki oblik agresivnosti, nasilja, koji nije dio vas, jer je to nasilje fluks koji je iskoristio vaše tijelo kao kanal“, kao provodnik. Pri tome, nije jednostavno postati svestan ovog tuđeg učinka nasilja koje počini osnovnim svojim radom izrabljeni, osnovnim radom omalovaženi čovek, jer živi u kulturi kojom vlada vlastodržački i vlasnički diskurs...
VIKTOR IVANČIĆ: Kovanje rata

VIKTOR IVANČIĆ: Kovanje rata

"Tako vam Boga, gospodo, prestanite nas maltretirati! Nemojte nas više prostituirati, tako vam Hrista Spasitelja! Zar vam to nije dopizdilo? Zar vam nije dosta toga da našu žrtvu koristite za ama baš svaku od svojih nasilničkih avantura? Dokad ćemo mi služiti kao historijsko opravdanje za vaša aktualne svinjarije? Dokad će naše smrti biti vaše izlike? Imate li imalo milosti i srama? Zar vam nije apsurdno kada se ustaške okrutnosti spominju s pročetničkim pobudama? Je li moguće da ne shvaćate kako nas vi, dok nas ceremonijalno oplakujete i uzdižete, zloupotrebljavate na isti način kao i oni koji nas negiraju? Možete li već jednom dokučiti da su proustaški revizionizam i pročetničko žrtvoslovlje za nas, žrtve Jasenovca, jedna te ista stvar? Mislite li da se mi, žrtve Jasenovca, osjećamo dobro kada zločin nad nama koristite kao izgovor za zločin koji ćete počiniti u Srebrenici?..."
80 GODINA OD UBOJSTVA HRABROG SLAVE: Priča o golobradom dječaku kojem su ljotićevci urezali petokraku na čelo

80 GODINA OD UBOJSTVA HRABROG SLAVE: Priča o golobradom dječaku kojem su ljotićevci urezali petokraku na čelo

Kada je krajem 1978. godine u javnost dospjela fotografija golobradog dječaka kojem su zloglasni ljotićevci, početkom Drugog svjetskog rata na ovim prostorima, na čelu nožem urezali petokraku, nije bilo poznato tko je na fotografiji. Nakon objave te mučne fotografije otkrivene u arhivi logora Zabran, nedaleko Šapca, doznalo se da se radi o dječaku Slavoljubu Koviću Slavi kojeg su nacisti pogubili 10. siječnja 1942. godine. Na osamdesetu obljetnicu Slavine smrti ovih je dana podsjetio Antifašistički vjesnik. Slavoljub Ković je rođen 21. kolovoza 1924. godine u Bogatiću, mjestu na sjeverozapadu Srbije, uz granicu s Bosnom i Hercegovinom. Odrastao je u siromašnoj obitelji i s tri je godine ostao bez oca. U školu kreće s dvije godine zakašnjenja, a pred rat počinje izučavati krojački zanat. Nakon okupacije, s izbijanjem antifašističkog ustanka u Srbiji, priključuje se partizanima.
TEOFIL PANČIĆ O SLUČAJU NOVAKA ĐOKOVIĆA: Inadžijsko ponašanje derleta

TEOFIL PANČIĆ O SLUČAJU NOVAKA ĐOKOVIĆA: Inadžijsko ponašanje derleta

Đoković je Srbin, kao i milioni nas, i otuda odjednom dolazi implicitni nalog da svi kao jedan branimo neko njegovo misteriozno "više pravo“ da, u ovom slučaju, nevakcinisan uđe u Australiju i u njoj igra tenis. I evo nas najedared svih na istom zadatku: i vlast i opozicija, i vučići i đilasi, i RTS i N1, i popovi i ateisti, i folkeri i pankeri, i gej i strejt, i ovakvi i onakvi – kao da su svi ovih dana u istom frontu, frontu odbrane "našeg Noleta“ od zle australske birokratije, a i Novog svetskog poretka uopšte. Stvar je, međutim, ovakva: u Australiju se ne može nevakcinisan, i šlus. Postoje veoma retki izuzeci od ovog pravila, ali za izuzeće nije dovoljno, ili ne mora da bude dovoljno, da se zovete Novak Đoković. Po svoj prilici, Đoković ne poseduje ono što je potrebno za to izuzeće. A čak i da nije tako nego nekako drugačije, govorimo o diskrecionom pravu svake države...

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

    28.03.2024.

    Srđan Puhalo

    IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

  2. VIRTUALNA STVARNOST: Doba loših imitacija, kopija i surogata

    18.03.2024.

    Predrag Finci

    VIRTUALNA STVARNOST: Doba loših imitacija, kopija i surogata

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Za Osmi mart, kupi mi, mama, jedan mali rat

    05.03.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Za Osmi mart, kupi mi, mama, jedan mali rat

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije