Nova predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović aktivirala je svoju službenu, predsjedničku Internet stranicu i na njoj objavila životopis koji neodoljivo podsjeća na školske zadaće iz Hrvatskog jezika. U pitanju je "lirska politička proza", u kojoj čitatelju namjerniku "dah oduzimaju" ganutljivi opisi djetinjstva, gdje dominiraju "prostrana polja", "kamenje na putu", "beskrajno plavo nebo", "šum vjetra na vrhuncima planina" i susreti sa zmijama - poskocima. Pozivamo vas da zajedno pročitamo dijelove zadaće perspektivne Kolinde te da utvrdimo nadmašuje li ovaj lirski životopis onog što ga je svojedobno u istom stilu pisao zagrebački gradonačelnik u mirovanju MIlan Bandić.

Uopće, kakva je to ideja zajedništva i ukidanja ideoloških podjela? Stvar je u tome da su ideološke podjele i konflikti jedino što nas eventualno može spasiti, kao što su to uvijek i svugdje u svijetu činili. Stvar je u tome što Kitarovićkinim šatorašima i ostatku izborne baze zajedništvo ne znači isto što i pokretima za mir u svijetu, već još masovnije sudjelovanje u nacionalnim mitovima i legendama jer tom društvu ni ova neumjesna razina unisonosti nije dovoljna. Stvar je i u tome da ovdje razuman čovjek može samo plakati za što većim i jasnijim granicama i podjelama dok se ne postigne takav standard da više nikada neće biti moguće da osuđeni narko diler bude počasni gost predsjednika.

Teško je, gotovo nemoguće, povjerovati da Angele Merkel, Wolfgang Schäuble i ostali ne razumiju kako bez rasta čitave Europe ni rast Njemačke nije ništa održiviji od grčkog duga. I taj dug samo sjedi na vrhu gomile dugova Italije, Španjolske, Francuske... Dogovor oko produljenja pomoći Grcima po principu srednjevjekovnih doktora koji su liječili tako da pacijenta iskrvare, nije postignut. Iako su, kažu, Grci bili spremni da potpišu dogovor, na stol je stigao novi prijedlog koji nisu mogli potpisati. No, nema sumnje, samo što se nisu dogovorili.

Predstavnici antifašističkih organizacija iz Hrvatske gostovali su 14. veljače u Budimpešti na poziv tamošnjih antifašista, kako bi pokazali protivljenje neonacističkom okupljanju u organizaciji treće po zastupljenosti mađarske parlamentarne stranke Jobbik. Ova ekstremno desna stranka "proslavila" se u Europi svojim zahtjevima da se objavi spisak mađarskih židova i okrivljavanjem Roma i ostalih nacionalnih manjina za (socioekonomske) probleme zemlje. Zahvaljujući protofašističkoj Hrvatskoj čistoj stranci prava (HČSP) hrvatska se javnost s "jobikovcima" imala priliku susresti i kod kuće, bez obzira što se teritoriji Velike Mađarske i Velike Hrvatske prilično preklapaju. Kako je bilo u Budimpešti za Lupigu piše Maja Alivojvodić iz Mreže antifašistkinja Zagreba (MAZ).

Pred suznim očima javnosti i remetinečke bojne u isturenim redovima, Kolinda Grabar Kitarović je na ovaj sunčani dan omogućila na Markovom trgu pravu kišu floskula, pobrinuvši se da nijedna ne ostane neizgovorena. Od poboljšavanja investicijske klime u uskoro bogatoj Hrvatskoj, zaštite prava nacionalnih manjina (na što je uzvaniku Tomislavu Merčepu navodno zasuzilo oko), okončanja sukoba oko povijesnih uloga roditelja i djedova (Thompson ganut), Tuđmanove pomirbe podijeljenog hrvatskoga nacionalnog bića kojim je stvorio preduvjete za pljačk..., pardon, uspostavu hrvatske države do nulte tolerancije na korupciju.

S ponosom predstavljamo novu pjesmu Faruka Šehića, jednog od najboljih i najuspješnijih pisaca i pjesnika nove generacije. Zadnje veliko priznanje koje je Šehić dobio za svoj književni rad nagrada je Europske unije za roman „Knjiga o Uni“. Još prije te nagrade Šehić se svojom poezijom („Pjesme u nastajanju“, „Hit depo“, „Transsarajevo“, „Moje rijeke“) i prozom („Pod pritiskom“) plasirao u premijer ligu europske književnosti. Ovo je treći put da eminentni bosanskohercegovački književnik svoj rad premijerno predstavlja na našem portalu, što nam je čast i zadovoljstvo naglasiti. Što na koncu reći osim: čitajte Faruka Šehića!