Naš portal, u suradnji sa zagrebačkom knjižnicom Bogdan Ogrizović, predstavit će ovoga petka od 19:30 sati - u Preradovićevoj ulici na broju 5 - knjigu "Izvan stroja. Nacionalno, građansko i druge opsjene", čiji je autor briljantni sarajevski intelektualac mlađe generacije Franjo Šarčević, doktor matematike i viši asistent na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. Kako to u predgovoru piše franjevački intelektualac Drago Bojić, ova knjiga "može se čitati i kao autorovo svjedočanstvo o vlastitu životnom putu, o nepristajanju da se prilagodi društveno poželjnim stavovima i tekućim potrebama dnevne politike, o nepokolebljivom ustrajavanju da se ne prešuti i ne obezvrijedi istina koliko god ona bila nelagodna i nepodnošljiva". Uz autora, o knjizi će u petak govoriti novinar i pisac Ivica Đikić te sveučilišna profesorica i spisateljica Đurđica Čilić.

A gdje smjestiti one suradnike Praxisa koji nisu Srbi? Pritom treba naglasiti: o opasnosti nacionalizma općenito, pa dakako i hrvatskog, uz druge su intenzivno pisali i govorili i Rudi Supek i Ivan Kuvačić i Predrag Vranicki, sva trojica Hrvati, a nakon 1990. godine to je vrlo angažirano nastavio Milan Kangrga, koji je jednako tako „Srbin“ kao što je Petar Šegedin „Mađar“! I gdje to Šegedin, u njihovim stavovima o nacionalizmu i opasnostima koje nacionalizam u našim prilikama sobom nosi, nalazi propagiranje „velikosrpstva“ i „antihrvatstva“? Zašto umjesto pukih tvrdnji, odnosno vlastitih konstrukcija, nije podrobno naveo sva takva mjesta? I nije li stoga tvrdnja o „velikosrpstvu“ (ili dominaciji „Srba autora“) suradnika Praxisa istovjetna onim ružnim i zlokobnim kvalifikativima o zagrebačkoj grupi Praksis orijentacije kao „malo blažim krvnicima“?

Svoje zadovoljstvo zbog dolaska na Interliber ne krije svjetski poznati indijski pisac i bivši diplomat, Vikas Swarup, po čijem je romanu “Q&A” nastao poznati, višestruko nagrađivani film “Milijunaš s ulice”, što nam je potvrdio i u kratkom razgovoru ovim povodom. Kako kaže, bit će to izvrsna prilika za susret i komunikaciju s njegovom čitalačkom publikom u Hrvatskoj. „U vrijeme kada se čini da čitanost knjiga opada, sajmovi poput Interlibera pomažu u održavanju navike čitanja knjiga, a istovremeno upoznaju nove generacije ljubitelja knjiga s najnovijim književnim i znanstvenim djelima“, rekao je za Lupigu Swarup. Prošlogodišnje izdanje Interlibera okupilo je 300 izlagača iz 15 zemalja svijeta, a kroz četiri paviljona zagrebačkog velesajma, prošlo je više od 100.000 posjetitelja. Ulaz na sajam je i ove godine besplatan za sve posjetitelje.

"Klinci u školskoj dobi bolje upijaju znanje zbog čega je iznimno važno da se posvetimo edukaciji kako tradicionalnih predmeta, tako i obrazovanju o nužnosti smanjenja potrošnje resursa. Ne odnosi se to tek na konzumerizam već i na banalne stvari poput toga da za sobom gasimo svjetla u prostorijama u kojima ne boravimo, zatvaramo vodu dok peremo zube jer i te male stvari razvijaju navike i određeni pogled na svijet koji će nam omogućiti da na tom svijetu boravimo što ugodnije te ga ostavimo svojim potomcima, u stanju u kojem smo ga zatekli, ako već ne možemo u boljem", govori nam Dragica Mateković Rubić, voditeljica Zero Waste programa pri Udruzi za nezavisnu medijsku kulturu (UNMK) koja u zagrebačkoj Osnovnoj školi Žuti brijeg upravo kreće s programom edukacije nižih razreda koja ih uči važnosti smanjenja otpada.

Podnožje brega počelo se formirati još krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina dvadesetog veka. Globalni i lokalni kontekst događaja i kretanja istorijskih tokova nakon pada Berlinskog zida, uslovili su jačanje desnih ideologija, ekstremnih nacionalizama, antisocijalističkih narativa, retradicionalizacije, reklerikalizacije i konvertitstva u bivšim socijalističkim društvima. Od tih društveno-istorijskih kretanja područje Zapadnog Balkana nikako nije ostalo imuno. Štaviše, Wind of change je ovde izazvao cunami ... Toliko jak da je specifičnost globalnog konteksta upotpunio i naš lokalni. Sa jačanjem desnih ideologija, jačaju i nacionalizmi podgrejani antisocijalističkim svetonazorima, demonizacijom tekovina Narodnooslobodilačke borbe, posredstvom uticaja, pre svega, konvertitskih elita, političara i klerikalnih organizacija.

Cilj je bio 2.110 eura, a prikupili su čak 6.531 euro. Naime, Mreži antifašistkinja Zagreba traženi novčani iznos bio je potreban da plate sudske troškove u pravnom postupku koji je protiv njih pokrenuo i dobio bivši rektor zagrebačkog Sveučilišta, Damir Boras. Sada kada je, nakon sjajne reakcije njihovih čitatelja, nastao značajan višak, u MAZ-u su se dosjetili plemenite ideje koju su predstavili u zagrebačkom Spunku. Radi se o novoformiranom fondu nazvanom „Crvena pomoć za nezavisne medije“, prvom ovakve vrste u Hrvatskoj, u koji će se distribuirati prikupljeni višak eura te iskoristiti kao pomoć domaćim nezavisnim medijima koji se nađu u takvim problemima. "Znale smo da organizacija ima podršku, ali nas je iznenadila činjenica da smo ovako brzo skupile potreban iznos i trostruko ga premašile", kaže Lela Vujanić iz MAZ-a.