„Bog je u tu perspektivu instaliran zato što ga nije dolično dovesti u pitanje. Bez milosti zloupotrijebljen, Bog je samo strašilo u službi univerzalne neodgovornosti“, analizira Viktor Ivančić u novoj kolumni. Ovaj put se na tapeti našao fra Lovro Gavran, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrne, koji je „maloj braći“ odaslao pismo povodom gašenja izvrsnog časopisa Svjetlo riječi. Ivančić u tekstu koji, u dogovoru s uredništvom Novosti, donosimo kao najavu novog broja ovog tjednika, zaključuje da provincijalovo pismo treba čitati u ključu koji nije ekskluzivno kršćanski – kao ordinarni fašistički pamflet

Dugo smo se mučili i strpljivo čekali dok nismo napokon naišli na jednog Brazilca kojemu osnovni alat za preživljavanje nisu pouzdana desnica, profinjena ljevica, gipki pokret i kožna lopta. To dakako ne znači da Herbert Baglione nema savršenu tehniku, izvrstan osjećaj za prostor te nepogrešiv udarac. No, ne biste vjerovali, u Brazilu se ne bave svi nogometom, a današnji gost ovu je drevnu englesku vještinu, koju često, ne posve neumjesno zovemo i umjetnost, zamijenio kistom i bojom.

„Iz političarske garniture odozgo neprestano stižu pozivi na strpljenje, ističe se važnost razboritosti i 'realizma'. A oni koji te pozive upućuju nastavljaju živjeti i djelovati po starom: kao višestruko privilegirana manjina koja vlada nad sve obespravljenijom masom“, piše Dinko Kreho u novom broju hrvatskog izdanja Le Monde diplomatiquea. Njegov pregled minulih prosvjeda poznatih i kao „beobolucija“, donosimo u dogovoru s uredništvo Le Mondea, a kako bismo vas upozorili da na domaćim kioscima postoji i ozbiljno štivo poput ovog mjesečnika.

Već nekoliko mjeseci se piše i govori kako će Z.M. kupiti Sportske novosti, koje su financijski (kao i profesionalno) prilično devastirane. Kako mu se onda suprotstaviti, kad on ima svoje policajce, suce, političare, novinare, navijače… Trenutno, očito, nikako. Prisjetimo se, ipak, narodne izreke kako ničija svijeća nije gorjela do zore. Koliko još ulja ima u Mamićevoj svijeći - nije poznato, no po njegovim ispadima vidljivo je da joj je fitilj (kao i njemu) sve kraći.

Jedino bitno pitanje koje ova predstava u Splitu postavlja jest kakve bi reakcije bile da je kojim slučajem Frljić ili netko drugi postavio predstavu gdje bi sudario Split sa svojom ratnom i poslijeratnom stvarnošću, odnosno da se kojim nezamislivim slučajem netko 2013. usudio i uspio postaviti na kazališne pozornice priču o zločinima u Lori, protjerivanju Srba, prijetnjama, otkazima i deložacijama nepoćudnih svih nacionalnosti koji su izrasli u kasnije izljeve splitske mržnje prerušene u hrvatsko katoličko ruho.