"Prošle godine zapravo nisam napravio ništa posebno. Samo sam htio sačuvati dignitet Novog lista i dignitet cijele novinarske profesije. Ako želimo biti pravedni i zastupati druge, dužnost nam je da pišemo i o problemima u vlastitim redakcijama“, poručio je Branko Mijić, kolumnist Novog lista i njegov donedavni glavni urednik, primajući nagradu za Novinara 2014. godine Hrvatskog novinarskog društva. Upravo zbog pisanja o "mutnim vlasnikovim poslovima", Mijić je smijenjen s mjesta glavnog urednika. Nagradu za životno djelo, zbog biografije s kojom se rijetko koji novinar na ovim prostorima može pohvaliti, dobio je Drago Hedl, a nagradu za istraživačko novinarstvo slobodni novinar Željko Peratović.

Tražitelji azila u Hrvatskoj i drugim zemljama nerijetko su žrtve predrasuda domicilnog stanovništva, koje otežavaju njihovu integraciju. Autori(ce) ovog teksta otkrivaju nam koji mitovi i predrasude tražiteljima azila najčešće zagorčavaju život i pritom ih efikasno razbijaju, navodeći činjenice o ljudima koji u potrazi za boljim životom dolaze do Hrvatske i dalje, do drugih zemalja Europske unije. Pročitajte i ponešto naučite o tražiteljima azila, odnosno o primjedbama upućivanim na njihovu adresu. Ovaj tekst pomoći će vam da realnije sagledate probleme s kojima se oni susreću i - nadamo se - barem kod dijela čitateljstva probuditi empatiju prema ljudima koji su u potrazi za sigurnošću i dostojanstvenim životom dospjeli do naše zemlje.

Od 2011. godine se u popularnoj imaginaciji i teoriji barata pojmom od 99% i 1% koji, istinabog dosta pojednostavljeno ali vrlo slikovito i jednostavno, predstavljaju podjelu na većinu društva i političko-ekonomsku elitu na vrhu. Takva podjela predstavlja osnovni problem političko-ekonomskog sistema u kojem živimo – to što se on funkcionira prvenstveno radi ostvarivanja interesâ tih 1%, a tek u manjoj mjeri i samo onoliko koliko mora u interesu ostatka društva. Koliko će ustupaka većini društva biti ovisi o tome pripada li pojedina zemlja (razvijenoj) jezgri, (donekle razvijenoj) poluperiferiji ili (nerazvijenoj) periferiji svjetskog sistema, a svi ustupci za 99% društva koji postoje su svugdje i uvijek krvavo izboreni u povijesti (štrajkovima, protestima, revolucijama i svim drugim vidovima političkog djelovanja) a ne tek milostinja elitâ.

Povjerenstvo za sprječavanje sukob interesa s interneta uklanja imovinske kartice, odlučeno je danas. Predsjednica Povjerenstva Dalija Orešković u ponedjeljak je na konferenciji za novinare najavila da će Povjerenstvo odmah maknuti imovinske kartice sa svojih internetskih stranica, te da će protiv rješenja Agencije za zaštitu osobnih podataka pokrenuti upravni spor kojim će tražiti da se poništi rješenje kojim im je zabranila objavu pojedinih podataka iz izvješća o imovinskom stanju dužnosnika. Povjerenica za informiranje smatra postupke obje institucije previše žestokim.

"Avala film", Istočni Holivud, osmislio je Tito, poverio njegovo stvaranje, po principu "Daj skojevcu zadatak, osvojiće Vimbldon", svemoćnom, lucidnom udbašu Ratku Draževiću, koji je pozvao u državnu službu Borislava Mihajlovića Mihiza i angažovao ključne vedete nove autorske činjenice u Evropi - crnog talasa. Bila je to kultura. Vlast u Srbiji bila je poverilac civilizacijskog priključka svojih građana, sada je, preko taksiste, i stečajni upravnik. Taksista je bolji izbor nego generali. Najveća tvornica snova na Balkanu, po privatizacijskom receptu zagrebačkog "Jadran filma" prolazi noćnu moru skupa s ostatkom filmske industrije, koja se može sažeti u pitanje Krste Papića: "Zašto moji filmovi ne ostaju mojoj djeci, nego tajkunima?"

Hrvatska godinama nije vidjela tako pomno planirano, tipično mafijaško ubojstvo kao što je likvidacija Vinka Žuljevića Klice. Nakon jutarnje mise, čovjek čije je ime urezano u kolektivnu memoriju kao sinonim za kontroverznog poduzetnika, ubijen je od strane sedam do deset neposrednih izvršitelja, 3. svibnja 2015. godine, u Sesvetama. Nikada nije osuđivan - hrvatski su sudovi utvrdili da je 2002. godine iz samoobrane s pet hitaca (preciznim slijedom: u usta, čelo i tjeme) usmrtio bugarskog agenta i svjedoka protiv zagrebačke mafije Veselina Marinova. Ovim se slučajem iscrpno bavila novinarka Jasna Babić u svom bestseleru "Zagrebačka mafija". Povodom Klicinog ubojstva donosimo vam ulomak iz njene knjige posvećene preminulom Žuljeviću.