KOMENTAR ZORANA PUSIĆA: "Postoje dvije različite Hrvatske i na nama je da izaberemo kojoj ćemo pripadati"

KOMENTAR ZORANA PUSIĆA: "Postoje dvije različite Hrvatske i na nama je da izaberemo kojoj ćemo pripadati"

Nije dugo trebalo da se potvrdi da hrvatski desničari nisu bolji od mađarskih, da ni oni nisu sposobni predložiti ništa bolje od bodljikave žice i slanja vojske ne da pomogne, nego da zatvori hrvatske granice. Taj mentalitet je jezgrovito sažeo potpredsjednik kluba zastupnika HDZ-a izjavivši, u ime svoje stranke i u trenutku kada tisuće očajnih ljudi treba samo malo naše solidarnosti, da se „mi moramo okrenuti isključivo sebi i voditi računa o vlastitim interesima“. I kao što su postupci trenutačnih mađarskih vlasti stvorili zlu klimu u mađarskom društvu, osramotili Mađarsku na dugi rok i nanijeli i njoj i EU teško mjerljivu štetu, tako su i slični glasovi i prijedlozi nekih hrvatskih političara, nakon samo jednog dana krize, veća prijetnja budućnosti i sigurnosti Hrvatske nego mogućnost da među tisućama izbjeglica koji trebaju našu pomoć danas, ima, možda, nekih koji dolaze s lošim namjerama.
LUPIGA U TOVARNIKU: Više od 4.000 ljudi čeka prijevoz, iz Zagreba krenuli pješke prema Sloveniji

LUPIGA U TOVARNIKU: Više od 4.000 ljudi čeka prijevoz, iz Zagreba krenuli pješke prema Sloveniji

Dok se iz Tovarnika prevozi tisuće iscrpljenih izbjeglica u prihvatilišta, ministar unutarnjih poslova umirio je paničare riječima kako 6.000 migranata ne može ugroziti sigurnost države, tražeći, međutim, zaustavljanje novog priljeva ljudi iz susjednih država. S druge strane, izbjeglice koje su smještene u hotelu Porin tražili su da ih se pusti. Predan im je dokument temeljem kojeg su se trebali javiti na smještaj u Zagrebačkom velesajmu, ali su se neki od njih na koncu uputili pješice prema granici sa Slovenijom. Predsjednica Grabar-Kitarović pak zaziva vojsku i kontrolu hrvatskih granica. Na željezničkom kolodvoru u Tovarniku trenutno se nalazi oko 4.000 ljudi, odakle ih nakon cjelodnevnog čekanja prevoze autobusi. Dio izbjeglica krenulo je oko 13 sati pješke u smjeru Zagreba, glasno izražavajući nezadovoljstvo zbog činjenice da se najavljeni vlak dotad nije pojavio. Od plana ih je odvratila policija, uz obećanje kako će prijevoz stići.
ZAGREBAČKI PONOS: Ne propustite legendarni PIF

ZAGREBAČKI PONOS: Ne propustite legendarni PIF

Zagrebački klinci ove će se godine ponovno imati priliku družiti se s gigantskom lutkom Pifkom. Znak je to da ponovo počinje legendarni PIF, 48. Međunarodni festival kazališta lutaka koji će se , s bogatim programom, održati od 14. do 19. rujna u Zagrebu. Kad kažemo „bogati program“ onda mislimo na činjenicu da će se službenom programu prikazati trinaest predstava iz devet zemalja i pružiti publici pregled europskog, domaćeg i regionalnog lutkarstva. A tu su i neke vrlo zanimljive predstave koje nisu u službenoj konkurenciji. Zagrijavanje je počelo još u četvrtak, 10. rujna, u Kulturnom centu Travno, gdje je kao najava festivala otvorena izložba i promocija slikovnice „Srce na štapu“ autorice Margarete Peršić.
SREĆKO HORVAT: "Tvoja melankolija je luksuz: o suvremenom grčkom teatru"

SREĆKO HORVAT: "Tvoja melankolija je luksuz: o suvremenom grčkom teatru"

“Politika nikad nije bila toliko zanimljiva kao u današnjoj Grčkoj”, kaže mi Prodromos Tsinikoris, glumac i režiser. Sjedimo u njegovu stanu u blizini grčkog parlamenta, a za vrijeme našeg razgovora čitavo nas vrijeme u pozadini prati stišani direktni prijenos pregovora u Bruxellesu. Pitam ga koliko su klasični grčki tekstovi aktualni za Grčku danas. Prodromos mi pokušava objasniti na primjeru predstave “Okovani Prometej”. Pozvano je 100 ljudi, koji su prezentirali grad, sve je bilo utemeljeno na statistici; primjerice, 52% ansambla bilo je sastavljeno od žena, 48% od muškaraca, potom su podijeljeni s obzirom na porijeklo, kvartove iz Atene... Državu je igrao čovjek koji je radio kao čuvar radio u zatvoru, a Hefestu – koja je okovala Prometeja, ali je žalila zbog toga – igrala je žena čiji je posao bio sličan poslu koji George Clooney radi u filmu “Up in the Air”, davanje otkaza nepoželjnim ljudima zbog krize.
STRAŠNI BAUK KOJI TO NIJE: Ne plašite djecu matematikom

STRAŠNI BAUK KOJI TO NIJE: Ne plašite djecu matematikom

Stav o matematici kao bauku razvijao se i stvarao godinama, prenosio se s generacije na generaciju i petrificirao se u društvu, a nastao je iz čistog neznanja i nerazumijevanja. Za to su svi krivi - nastavnici, profesori, roditelji, učenici i oni pojedinci koji odlučuju o Kurikulumu, bilo kojem, a nastoje matematičke sadržaje svesti na minimum, kako bi rasteretili „jadnu“ djecu, koju se nepotrebno muči matematikom, zaboravljajući pri tom kako je usvojena metoda matematičkog mišljenja nužno potreban temelj za pojmovno i apstraktno mišljenje, intuiciju, maštu i stvaralaštvo, kao i razvoj sposobnosti i smisla za samostalan rad. Bilo bi dobro da učenike više zanimaju matematički sadržaji, da ih manje uči za ocjenu, da ne uče za druge, već za sebe i da im je razvijenija unutarnja motivacija od vanjske. Znam, da se mnogi sa mnom u tome neće složiti, jer je nažalost, još uvijek za njih, matematika bauk.
DAVID PROTIV GOLIJATA: Obitelji prijeti deložacija, a nema ih tko braniti

DAVID PROTIV GOLIJATA: Obitelji prijeti deložacija, a nema ih tko braniti

"U strahu smo, jer se moramo braniti sami, nemamo novca za odvjetnika. Od Živog zida se osjećam izigrano, jer su nam doveli novinare u kuću i onda od mene napravili lažova. Rekli su da je naš problem riješen, a to nije istina. Zar bih izlazila u javnost zajedno s djecom da su mi dugovi otpisani? Osjećam se kao da je to bila samo namještaljka da ih podržim. U udruzi Blokirani mi kažu da nemaju odvjetnike, koji bi nas mogli zastupati... Branimo se sami", kaže nam očajna Milena Planinac, čijoj obitelji prijeti deložacija. Ona i dalje ne može pronaći posao - u Negoslavcima ga nema, kao ni u okolici. Žive od 500 kuna dječjeg doplatka i socijalne pomoći, koju joj Porezna uprava prijeti smanjiti zbog toga što je naslijedila dio kuće u kojoj je do prije šest mjeseci, kada je preminula, živjela njena majka. Ovim putem upućuje apel javnosti za pomoć, ali ne samo u novcu ili robi, već i putem odvjetničkih usluga i knjiga za djecu.
A GRAĐANSKI ODGOJ: „Nije uloga škole samo da pruži znanje za osobni probitak, već da nas nauči životu u zajednici“

A GRAĐANSKI ODGOJ: „Nije uloga škole samo da pruži znanje za osobni probitak, već da nas nauči životu u zajednici“

Nakon istraživanja koje je pokazalo zabrinjavajuće rezultate o stavovima građana po pitanju njihovih prava u političkom odlučivanju, ispitivanje srednjoškolaca - maturanata o građanskim kompetencijama ukazalo je na slične društvene tendencije. Na maturi iz Politike i gospodarstva prije godinu-dvije odgovori su pokazivali da je Republika Hrvatska policijska država jer - ima policiju, pojasnio je na konkretnom primjeru Tin Puljić, prošlogodišnji maturant i član pobjedničkog tima svjetskog debatnog natjecanja. Posebno je problematično, kako je objasnio, što iz škole izlaze ljudi koji većinom „ne znaju koja je vrijednost građanske aktivnosti, ne znaju koja je njihova uloga u kreiranju društva i uopće se ne osjećaju pozvanima to učiniti“. „Upravo je u tome uloga škole kao odgojno-obrazovne ustanove - ne samo pružiti znanje bitno za osobni probitak, već ih naučiti životu u zajednici“, poručio je mladi Puljić.
S POSLA NA GROBLJE: Cilj je ispunjen – radimo više da bi nam mirovine bile manje

S POSLA NA GROBLJE: Cilj je ispunjen – radimo više da bi nam mirovine bile manje

Hrvatska danas ima 1.223.204 umirovljenika, čija je prosječna mirovina za travanj ove godine iznosila 2.230 kuna i opasno je blizu granici siromaštva za kućanstvo s jednom osobom. Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od osamostaljenja Hrvatske 1991. godine naovamo pokazuju da smo od tada izgubili 616.061 radnih mjesta, odnosno onih koji su radili i plaćali doprinose za mirovinsko osiguranje. Istodobno, broj umirovljenika povećali smo za više od pola milijuna (503.336 korisnika mirovine). Tada su jednu mirovinu financirala 2,5 zaposlena, što se već smatralo ugrozom za sigurnost mirovina. Od tada do danas došli smo do omjera gotovo jedan na jedan. Točnije, na jednog umirovljenika imamo samo 1,14 zaposlenih i sve projekcije ukazuju na to da bi moglo biti i gore.
IMA LI LJUDSKOSTI I U NAMA: Pokažimo solidarnost s onima koji su u nevolji

IMA LI LJUDSKOSTI I U NAMA: Pokažimo solidarnost s onima koji su u nevolji

Građani Münchena naprosto su zatrpali tamošnji glavni kolodvor nakon poziva lokalne policije da pomognu sve brojnijim izbjeglicama koje u bavarsku metropolu pristižu vlakom, a nadamo se da će se i hrvatski građani makar u približnoj mjeri odazvati na akciju nekoliko hrvatskih nevladinih organizacija koje prikupljaju pomoć za izbjeglice koje su se trenutno zatekle u Srbiji u pokušaju da se probiju do onog kolodvora s početka rečenice. Pokretači akcije ističu da su na temelju prikupljenih informacija od organizacija koje pružaju pomoć izbjeglicama što neprestano pristižu u Srbiju te s obzirom na vremenske prognoze koje najavljuju zahlađenje i kiše, napravili popis najpotrebniji stvari - odjeća i obuća za odrasle i djecu, kabanice i kišobrani , higijenske potrepštine (pelene, ulošci, paste za zube, sapuni i sl.), vreće za spavanje, šatori, voda u bocama te konzervirana hrana (paštete, tunjevina, sardine i sl.).
TKO JE TKO: Pojmovnik za orijentaciju u izvještavanju o izbjeglicama

TKO JE TKO: Pojmovnik za orijentaciju u izvještavanju o izbjeglicama

Po čemu se razlikuje izbjeglica od azilanta i neregularnog imigranta, supsidijarna od privremene zaštite, a preseljenje od premještanja, što je pogrešno u terminu "ilegalni imigrant"? Julija Kranjec, Drago Župarić-Iljić i Tea Vidović iz Centra za mirovne studije sastavili su pojmovnik koji odgovara na ova pitanja te na krajnje jednostavan način objašnjava neke od ključnih načela i pravila na koja se obvezuju članice Europske unije. Upoznaje nas i sa stanjem u Hrvatskoj, koja, primjerice, pod svoju zaštitu stavlja mali broj tražitelja azila i to isključivo proganjanih iz političkih razloga, što znači da među njima nema ljudi u potrazi tek za boljim životom i ekonomskim prilikama. Ovakav pojmovnik nasušno je potreban javnosti u ovom periodu izbjegličke krize, a pogotovo onima koji se bave informiranjem javnosti.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAPEČAĆENI BROJ: Gdje prestaje sjećanje, a počinje tišina

    21.06.2025.

    Srđan Puhalo

    ZAPEČAĆENI BROJ: Gdje prestaje sjećanje, a počinje tišina

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

    13.06.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

  3. U VIHORU MRŽNJE: Za Boška i Admiru Sarajevo suza više nema

    28.05.2025.

    Nedžad Novalić

    U VIHORU MRŽNJE: Za Boška i Admiru Sarajevo suza više nema

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije