Zašto je Baja Mali Knindža srpski Dilan
Nakon što je predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, putem Twittera preporučio američkom ambasadoru u Bosni i Hercegovini da počne slušati Baju Malog Knindžu (dalje Baja MK) zapitah se zašto nisam više pažnje posvetio ovom renomiranom umjetniku i nacionalnom radniku?
Twitter preporuka Milorada Dodika američkom ambasadoru u BiH (SCREENSHOT: Twitter)
Baja MK je rođen 1966. godine kao Mirko Pajčin u selu Gubinu pokraj Livna, da bi se u Beograd doselio 1981. godine gdje i danas živi i radi. Kao nesumljivi srpski patriota imao je priliku da pogine u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Kosovu, ali on je ljubav prema svom narodu pretočio u rodoljubivu muziku i koncerte.
Možemo slobodno reći gdje nastupa Baja MK, tu su srpske zemlje.
On je hroničar našeg vremena od 90-ih do danas. Kako su se događaji u Velikoj Srbiji smjenjivali, a ona se smanjivala, tako je mutirala i njegova poezija. Kada Srbija nije ratovala u Hrvatskoj, on je pjevao o Knindžama, Dinari i Kninu. Pošto Srbija nije ratovala u Bosni i Hercegovini on je u svojim pjesmama spominjao srpske „heroje“, prijetio Aliji, pašama i ustašama. Kada su Srbi izgubili sve ratove, pa i onaj na Kosovu, Baja MK se okrenuo egzistencijalizmu, malom čovjeku i svakodnevnim problemima sa kojima se susreće. Od tada u njegovoj poeziji dominiraju žal za rodnim krajem, problemi sa alkoholom, klađenjem i naravno patnjama za neuzvraćenim ljubavima i sl.
Sve to je praćeno jednostavnom melodijom i ritmom Roland sintisajzera.
Kako upoznati nekog pjevača nego kroz njegove pjesme i stihove nastale u različitom vremenima i društvenim lomovima, kojih barem kod Srba nije falilo u posljednjih 35 godina.
U pjesmi „Božić je“ nalazimo sljedeće stihove:
“Sjećam se kao da gledam
Baka me u crkvu vodi
Kraj mene ljudi se ljube
I viču Hristos se rodi.”
Ko što vidimo pjesnik se vraća u djetinjstvo gdje on sa babom odlazi u crkvu da dočeka najradosniji hrišćanski praznik Božić. Znamo li da je Baja MK odrastao u socijalističkoj Jugoslaviji onda nam ovi stihovu pokazuju da su pravoslavni vjernici uživali u vjerskim slobodama i bez straha upražnjavali svoju vjeru i običaje, npr. pucanje prangija.
Zadatak za razmišljanje: Pitati babu i đeda da li je u pravu Baja Mali Knindža ili Zdravko Čolić, kada se radi o poštivanju vjerskih sloboda u socijalizmu.
Omot albuma Baje Malog Knindže (FOTO: Wikipedia)
U pjesmi „Komunjare“ vidimo odlučnost Baje MK da se odupre komunističkoj indoktrinaciji kojoj je od malena bio svakodnevno izložen kao pravoslavac i Srbin. Na to nas podsjećaju sljedeći stihovi:
“Kad sam bio ja u školi
Nudili mi knjižicu
Onu malu crvenu.
Molili me svaki dan
Da postanem njihov član
Ali nisam, nisam hteo ja.”
U ovim stihovima vidimo odlučnost djeteta da istraje na svom hrišćanskom putu i odsustvo egzistencijalne krize, što možemo pripisati njegovom poštovanju đeda Krstana i njegovih mudrih riječi.
Zadatak za razmišljanje: Ako izdamo đeda, da li smo izdali i sebe?
Odlučnost i nepokolebljivost malog Baje MK se takođe veoma dobro vidi kroz stihove pjesme „Kad sam bio mali“.
“Kad sam bio mali
Znao sam svoj pravac
Oni bili katolici
A ja pravoslavac.”
Zadatak za razmišljanje: Da li samo pravoslavci znaju svoj prvac ili je to karakteristično za sve vjernike bez obzira na vjeroispovijest?
Ratna poezija je donijela najveće hitove Baje MK i to su pjesme: „Stante paše i ustaše“, „Ne volim te Alija“, „Dođi kući Momčilo“, „Vrati se vojvodo“ i njih vjerujem dobro poznajete. Njegov kvalitet je prepoznao i Bora Đorđević sa kojim je snimio i duet „Ćuti, ćuti ujko“.
Ipak na kraju je stigao poraz, razočarenje i otrežnjenje, što je kao rezultat imalo pisanje i antiratnih pjesama, od kojih je najpoznatija „Za koga sam ratovao“. U njoj se autor pita...
“Sve je ovo bilo džabe
Svatile su čak i babe
Sad mi brate mnogo žao
Za koga sam ratovao.”
Zadatak za razmišljanje: Da li je Srbija tokom 90-ih nekim Srbima bila bajka ili maćeha?
Omot albuma Baje Malog Knindže "Povratak u budućnost" (FOTO: Wikimedia)
Nakon rata se poezija Baje MK račva u dva pravca, žal za napuštenim rodnim krajem i surova svakodnevnica.
U pjesmi „Bez zavičaja“ pjesnik pjeva o mukama izbjeglih i raseljenih lica, ali i svih onih koji su napustili svoj rodni kraj. Nema tog karaktera kojeg ovi stihovi neće natjerati da pije, kiti muziku, lomi čaše, međusobno se grli i plače.
"U srcu mome, majko
Čežnja je golema
Bez zavičaja sreće nema
Sve bih sada dao
Da se kući vratim
I da budem srećan
Kao nekada
Preko brda i dolina
Daleko živim ja
Ko zna gde je društvo staro
I moja ljubljena"
Naravno, ovo nije samo žal za rodnim krajem, nego i za porodicom, najčešće majkom, i sretnim djetinjstvom, ali i svim onim što je nepovratno prošlo. Zbog toga ova pjesma izaziva istovjetne emocije kod svakog pedesetogodišnjaka suočenog sa sviješću o prolaznosti života i potencije, ali i penzije koja nezaustavljivo dolazi.
Zadatak za razmišljanje: Ima li života prije smrti?
Svakodnevnica u poeziji Baje MK liči na bipolarni poremećaj, neprestano se smjenjuju tuga i sreća, ljubav i patnja, kladionice i kafane, Danijela, Slađana, Dragana, Željana, anđeo i đavo, ali se stiče utisak da je mali čovjek na kraju uvijek gubitnik.
Možda o tome najbolje govore stihovi iz pjesme „Kladioničarska“
"Igrao sam Real iz iksa u dvojku
Odneo je đavo novog golfa trojku
A u zoru ko dijete sam plako
Jer je došo kec na Monako
Majko moja, nisam imo sreće
Ponovo me oborio Leće
Trista rana imam od Milana
Od Šerifa i od Partizana"
Baja MK shvata da je život dolina suza, ali i da muškarci plaču, to se najbolje može osjetiti u legendarnoj pjesmi „Danijela“
"Plači brezo bela
I ja ću sa tobom
Otišla je Danijela
Bez poslednjeg zbogom"
Zadatak za razmišljanje: Šta je gore za jednog Srbina da bude ostavljen ili kockar?
Nakon ove površne analize, jer opus je veliki, sasvim je jasno zašto Milorad Dodik, ali i vaskolika srpska mladež, voli i cijenu Baju MK, kao autentični glas naroda kojeg treba slušati i osluškivati da biste shvatili esenciju srpskog bića. On kroz jednostavne melodije i još prostije stihove, pokazuje svo stradanje srpskog tijela i duha i njegovu želju da ostane svoj svidjelo se to nekome ili ne.
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: screenshot/RTV BN
Zanimljivo je da Puhalo ne navodi Knindzine trash guslarske uratke posvećene počiniteljima genocida,Karadziću i Mladiću.Ne,nije Puhalo nacionalista.On je samo nepopravljivo povrsan.