UDAR „SOCIJALDEMOKRATA“

Dobrodošli u doba gušenja slobode govora, okupljanja i političkog organizovanja

ritn by: Ljupko Mišeljić | 22.07.2023.
UDAR „SOCIJALDEMOKRATA“: Dobrodošli u doba gušenja slobode govora, okupljanja i političkog organizovanja
Četrdeset i sedam poslanika i poslanica vladajućeg režima Milorada Dodika usvojilo je Prijedlog izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske. Kleveta je na pola puta da bude kvalifikovana kao krivično djelo. Sada je na potezu Vijeće naroda Republike Srpske koje treba da usvoji odluke Narodne skupštine Republike Srpske i stvar je gotova. Uvrštavanje klevete u Krivični zakonik zasigurno će pratiti novi oblici gušenja slobode govora, izražavanja, okupljanja i političkog organizovanja kroz legislativu koja slijedi. Inače, kriminalizacija klevete nije usamljen slučaj napada na medijske slobode i pravo na informisanje. Ranije je usvojen Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama Bosne i Hercegovine koji bi ograničio pristup informacijama od javnog interesa dugom listom izuzetaka.

Četrdeset i sedam poslanika i poslanica vladajućeg režima Milorada Dodika usvojilo je Prijedlog izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske. Kleveta je na pola puta da bude kvalifikovana kao krivično djelo. Sada je na potezu Vijeće naroda Republike Srpske koje treba da usvoji odluke Narodne skupštine Republike Srpske i stvar je gotova. Napominjući da se krivična djela protiv časti i ugleda propisuju i zakonodavstvom zemalja u regionu, te da kleveta nije inkriminisana kao krivično djelo u samo pet zemalja Evropske unije, dok je u 20 zemalja za klevetu propisana čak i zatvorska kazna, predlagač zakona Ministarstvo pravde Republike Srpske tvrdi da se ovim zakonom mora potvrditi da je krivično zakonodavstvo stub zaštite svakog društva. 

„Dekriminalizacija klevete praktično je dovela do situacije da ne postoji krivičnopravna zaštita za iznošenje neistina, Građansko-pravna zaštita koja je obezbijeđena Zakonom o zaštiti od klevete Republike Srpske nije se pokazala kao dovoljan i efikasan mehanizam zaštite od klevete. Naime, u dvodecenijskoj primjeni navedenog zakona kleveta kao društveno neprihvatljiva pojava, koja uzrokuje štetu ugledu fizičkog ili pravnog lica, postala je sve učestalija, što potvrđuju svakodnevni nastupi u medijskom prostoru, te natpisi kao u medijskom prostoru tako i na društvenim mrežama“, navedeno je u obrazloženju.

Kazne od 500 do 3.000 eura izricat će se onom „ko o drugom licu iznosi ili pronosi nešto neistinito, znajući da je riječ o neistini, identifikujući to lice trećim licima na jasan način, i na taj način pričini štetu ugledu i časti tog lica“. Ako je to djelo učinjeno putem štampe, radija, televizije, kompjuterske mreže ili drugih vidova komunikacije, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je postalo dostupno većem broju lica, kazniće se novčanom kaznom od 1.000 do 2.500 eura. Kazne do 3.000 eura biće izrečene ako je ono što se iznosi ili pronosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oštećenog, s tim što se istinitost ili neistinitost neće dokazivati.

Prijedlog izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske na testu je političkog interesa široke koalicije na državnom nivou. Biće dugotrajno otvoreno pitanje da li ovaj Prijedlog znači stopiranje mehanizama medijacije u građanskim parnicama po pitanju klevete i odbijanje korištenja mehanizama samoregulacije koju brane Savjet za štampu u Bosni i Hercegovini, međunarodne medijske organizacije, medijska zajednica te radnice i radnici u medijima. 

Uvrštavanje klevete u Krivični zakonik zasigurno će pratiti novi oblici gušenja slobode govora, izražavanja, okupljanja i političkog organizovanja kroz legislativu koja slijedi. Sudeći prema riješenosti Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, i kolaboraciji Ministarstva pravde Republike Srpske, riječ je o Nacrtu Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, kojim će biti kvalifikovani „agenti stranog uticaja“ te biti zabranjene aktivnosti nevladinih organizacija u zagovaranju legislative ili ocjenjivanju i analizi rada institucija izvršne i zakonodavne vlasti. Ako je vjerovati Miloradu Dodiku, biće u proceduri uskoro i Nacrt zakona o neprijateljima Republike Srpske. Dodatno, Narodna skupština Republike Srpske zadužila je Vladu Republike Srpske da u roku od 90 dana pripremi i u skupštinsku proceduru uputi Nacrt zakona o medijima

Milorad Dodik
Sloboda po mjeri Milorada Dodika (FOTO: Wikimedia/BokicaK)

Kriminalizacija klevete nije usamljen slučaj napada na medijske slobode i pravo na informisanje. Dok je tekla (pro forme) rasprava o kriminalizaciji klevete u ovom bosanskohercegovačkom entitetu, vlast na državnom nivou usvojila je 12. aprila 2023. godine Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama Bosne i Hercegovine koji bi ograničio pristup informacijama od javnog interesa dugom listom izuzetaka i mogućih ograničenja kod pristupa informacijama u posjedu javnih vlasti. Pristup informacijama može biti ograničen ako se radi o pitanjima nacionalne sigurnosti i međunarodnih odnosa, ako informacija nosi oznaku tajnosti; u svrhu interesa javnog reda; u toku inspekcije, kontrole i nadzora koje provodi institucija Bosne i Hercegovine; u pogledu komercijalnih i drugih ekonomskih interesa te ekonomske, monetarne, tečajne politike, okoliša, potom ako je informacija poreska tajna ili ako se radi o učinkovitosti pravosuđa. Posebno je interesantno što izuzetak od slobodnog pristupa informacijama aktuelna vlast traži u slučaju kada je riječ o informaciji čija interpretacija, zbog različitih tumačenja različitih nivoa vlasti, radnih komisija ili drugih tijela, još uvijek nema konkretno dogovoren način interpretacije ili još uvijek nije izrađena. 

Delegacija Evropske unije u BiH od zvaničnika u Bosni i Hercegovini zatražila je izmjene zakona o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH, a koji još nije usvojen i trenutno je u parlamentarnoj proceduri. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH u drugom čitanju o ovom zakonu odlučivaće 24. jula, a Dom naroda u prvom čitanju dan kasnije, međutim za EU je sporno to što je predloženo da žalbene procedure po ovom zakonu provodi Žalbeno vijeće pri Savjetu ministara BiH jer, po njima, oni ne "ispunjavaju kriterijume nezavisnosti i specijalizacije drugostepenog tijela". Tako bi, u prevodu, uloga Ombudsmana za ljudska prava („Povjerenika“) bila u potpunosti degradirana, a o bitnosti slobode pristupa informacijama opet bi odlučivalo političko tijelo.

Može li neki od klubova naroda u Vijeću naroda Republike Srpske da uloži veto na odluku o kriminalizaciji klevete, natpolovičnom većinom glasova u klubovima jednog od naroda? Upravo to se desilo u slučaju rigorozne odluke Narodne skupštine RS-a da donese zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u ovom entitetu i odluku o neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika u RS-u. Pomenuti veto Kluba bošnjačkog naroda je, međutim, povučen. Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) je preko Socijaldemokratske partije BiH i BH Zelenih (s kojima je u koaliciji na državnom nivou) obezbijedio potrebnu većinu u Klubu bošnjačkog naroda Vijeća naroda Republike Srpske. Mogućnosti veta u Klubu hrvatskog naroda jednake su mogućnostima raspada koalicije Saveza nezavisnih socijaldemokrata sa Demokratskim savezom (DEMOS) i Hrvatskom demokratskom zajednicom Bosne i Hercegovine (HDZ BiH). Napomenimo da SNSD ima većinu u Klubu srpskog naroda i Klubu ostalih naroda Vijeća naroda Republike Srpske. 

Može li kriminalizaciju klevete zaustaviti Christian Schmidt, visoki predstavnik Savjeta za implementaciju mira? Dominante struje široke koalicije u Bosni i Hercegovini monetizovale su takozvanu antikolonijalnu i antiimperijalističku borbu protiv Kancelarije visokog predstavnika Savjeta za implementaciju mira do te mjere da je Okružnom javnom tužilaštvu u Banja Luci bio mačji kašalj formirati predmet protiv Christiana Schmidta za lažno predstavljanje. Napomenimo, predmet je formiran pod pretpostavkom da Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija nije podržalo izbor Christiana Schmidta u funkciju visokog predstavnika Savjeta za implementaciju mira. Do koraka nazad od formiranja predmeta protiv Schmidta nije dovelo ni pismo Antónia Guterresa, generalnog sekretara UN-a, upućeno Željki Cvijanović, članiciu Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske, u kome potvrđuje legitimitet izbora Christiana Schmidta. Navodno, Cvijanović pismo još uvijek nije dobila, već je o svemu informisana u medijima, a sve i da ga je primila ostaje garant Ruske Federacije da je uložila veto na izbor Christiana Schmidta ...

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

    09.04.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

  2. SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

    02.04.2024.

    Bojan Tončić

    SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

  3. IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

    28.03.2024.

    Srđan Puhalo

    IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije