Prošlu godinu Lupiga će pamtiti po velikom iskoraku. Naime, 2019. godine smo se upustili u realizaciju studijskih televizijskih emisija u vlastitoj produkciji koje se emitiraju na riječkom Kanalu Ri. S vrlo skromnim budžetom, u doslovce podrumskim uvjetima, zbog čega smo emisiju i nazvali Podroom, složili smo maleni studio i krenuli u emisijama ugošćavati ljude koji imaju što za reći o temama koje su nas zanimale i za koje smatramo da su bitne za današnje društvo, a ne medijski „atraktivne“. Zbog pandemije neke od emisija smo morali izmjestiti iz studija u kojem je ostao samo voditelj, dok se gosti video vezom javljaju iz svojih domova. U narednim danima emitirane emisije predstavljat će vam putem Lupiginog YouTube kanala, stoga vas na ovom mjestu koristimo priliku kako bi vas pozvali da se pretplatite na naš YouTube kanal. 

PRETPLATI SE NA LUPIGIN YOUTUBE KANAL 

Prije nešto više od godinu dana, nakon niza zastrašujućih slučajeva obiteljskog nasilja koji su potresli Hrvatsku pokrenuta je inicijativa #spasime, pokret kojem se u niti pet dana na Facebooku pridružilo više od 30.000 žena. No, ovaj put borba nije stala i ostala samo na Facebooku. Inicijatorice pokreta poduzele su konkretne korake, a presudan je bio dogovor s premijerom Andrejem Plenkovićem, tadašnjim ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem i ministricom demografije Vesnom Bedeković nakon čega su donesene nužne zakonske izmjene.

Dotad smo u zakonu imali famozni spolni odnos bez pristanka, sporno kazneno djelo koje je u tadašnjem Kaznenom zakonu bilo odvojeno od silovanja. U 2020. godini napokon zovemo stvari pravim imenom, barem što se silovanja tiče. Spolni odnos bez pristanka je ukinut. Uz to, kazna za silovanje je povećana s minimalno jedne na minimalno tri godine zatvora. Maksimalna kazna i dalje ostaje deset godina. Primjena svake fizičke sile prema članu obitelji nakon koje je nastupila ozljeda – modrica ili bilo kakva teža ozljeda – danas je kazneno djelo, za koje je propisana kazna od jedne do tri godine zatvora te se više u zakonu ne tretira kao prekršaj. Naguravanje ili čupanje nakon kojeg nije došlo do tjelesne ozljede bit će i dalje sankcionirano prekršajno i kažnjavano kaznom od 2.000 kuna, do 90 dana zatvora, ali ako se takvo djelo ponovi u obitelji, počinitelj će biti gonjen po Kaznenom zakonu za djelo nasilja u obitelji, za koje je također propisana kazna od jedne od tri godine zatvora.

Lupigin voditelj Saša Kosanović u emisiji je ugostio scenaristicu, glumicu i autoricu Jelenu Veljaču, koja je vjerojatno javnosti bila najvidljivija osoba u inicijativi #spasime te dugogodišnju novinarku Jutarnjeg lista Snježanu Pavić, kako bi se još jednom u javnom prostoru otvorila „traumatična tema hrvatskog društva“, a radi se upravo o nasilju nad ženama – i patrijarhatu, jer jedno je neodvojivo od drugog. 

Veljača je Lupiginom voditelju otkrila da postignuće inicijative #spasime na koje je najviše ponosna ipak nije izmjena zakona već činjenica da je „razgovor o obiteljskom i seksualnom nasilju ušao u mainstream“. Veljača danas najveći problem u hrvatskom pravosuđu vidi u tome što ne postoji obiteljski sud. Navela je kako je upravo oko toga inicijativa #spasime pokrenula razgovor sa sadašnjim ministrom pravosuđa Ivanom Malenicom koji im je obznanio kako imaju u planu upravo osnivanje takvog suda.

„Mislim da bi to bio velik korak u razumijevanju i tretiranju tog nevjerojatno važnog problema, jer nasilje nad ženama je jedna od najvećih pošasti i to je zapravo najveća pandemija s kojom se mi suočavamo. Samo što ona nije zarazna pa nas onda toliko ne plaši, dok se ne dogodi nama“, kazala je Veljača.

Kosanović je „potegao“ pitanje i o patrijarhalnim obrascima pa je tako upitao gošće je li normalno da, prema podacima koje je on dobio, većina građana Hrvatske smatra da dijete nakon brakorazvodne parnice treba pripasti majci te nije li licemjerno da pojedinim feministkinjama u tim situacijama patrijarhat odgovara.

„To je patrijarhalni obrazac koji se treba promijeniti“, konstatirala je Pavić s kojom se složila i Veljača istaknuvši kako je „patrijarhat izuzetno okrutan prema muškarcima“. 

„Patrijarhat je u tim slučajevima vrlo okrutan prema očevima i zato ga moramo rušiti na svim mogućim poljima pa i na tom“, dodala je Veljača.

Kada govorimo o novinarstvu, onda vrlo lako možemo zaključiti kako žene i muškarci u javnom prostoru nemaju isti tretman kada se radi o izgledu i odijevanju. Upravo je to bio jedan od zaključaka Lupiginog voditelja kojeg je zanimalo zašto žene ne podignu glas i oko te teme. Time je Kosanović „ubo u osinje gnijezdo“ i podigao tenzije u našem malom studiju.

Pavić je Kosanoviću odgovorila kako „pokušava žene učiniti suodgovornima za njihovu vlastitu objektivizaciju“. Ono što se dogodilo u studiju nakon toga teško je prepričati pa sugeriramo da pogledate video u kojem se stvar „zahuktala“ oko 34. minute.

Sugovornice su Kosanoviću udijelile lekcije o tome „kako govoriti sa ženama i kako govoriti o ženama“.

„Čak i kada je ta žena Kolinda Grabar-Kitarović, čak i kada je ta žena Željka Markić, ona zaslužuje da joj se obraćaš s poštovanjem. Ako imaš nešto protiv nje – ne spominji“, bio je volej novinarke Jutarnjeg kojeg je bilo nemoguće izbjeći.

Voditelja je, također, zanimalo na koji se način može kritizirati žene, a da muškarac koji to radi ne ispadne „provincijski seksist“.

„Ovaj verbalni ring mene zapravo jako zabavlja i to je meni inače izuzetno uzbudljivo intelektualno, ali mislim da tome ne bi trebalo biti mjesta u ovakvim temama. Tema onda prestane biti važna, nego bude važno tko će pobijediti u natjecanju. Naravno da se može kritizirati žene, pogotovo one na poziciji moći, ali ih se treba kritizirati jednako kao i muškarce“, nadovezala se Veljača nakon čega je tema ipak poprimila ozbiljniju konotaciju.

„Dolazimo do puno većeg problema, a to je na koji način se može postići prava ravnopravnost muškaraca i žena. To je, dakako, emancipacija ekonomske prirode. Većina nekretnina u Hrvatskoj, koje su zajedničke, glase na muškarca i zato se on vraća u dom čak i kada završi u pritvoru ili zatvoru. Jer je to njegovo vlasništvo, a živimo u sustavu gdje je vlasništvo iznad svega. Neke zemlje su riješile taj problem i sada pokušavamo naći neki model koji bi se mogao uspješno prekopirati. To je nešto na čemu ćemo raditi u budućnosti“, poručila je Veljača.

O čemu se sve razgovaralo, kako se Lupigin voditelj snašao u „ženskim temama“ i je li se uopće snašao pogledajte u videu.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: screenshot/YouTube

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"