Umor, teškoće s disanjem, problemi s pamćenjem i koncentracijom, ubrzano lupanje srca najčešći su simptomi stanja koje se u posljednjih godinu dana spominje pod imenima Dugog ili produženog Covida ili pak post-Covid sindroma, fenomena koji zbunjuje liječnike diljem svijeta i izluđuje nemali broj onih koji su preboljeli infekciju. Po nekim istraživanjima ovi problemi muče i do 25 posto svih onih koji su bili pozitivni na virus SARS-CoV-2. Lista simptoma također je poduža i obuhvaća čak dvjestotinjak različitih tegoba. A iako veću šansu dugog Covida imaju oboljeli koji su zbog jačine inicijalne infekcije morali biti hospitalizirani, znatan postotak otpada na ljude koji su Covid preboljeli s malim ili nikakvim simptomima, što, čini se, posebno važi za neurološke simptome. Ovog tjedna, međutim, obavljeno je prvo veliko istraživanje iz Velike Britanije koje pokazuje da su šanse za razvoj dugog Covida manje nakon cijepljenja. 

Nakon godinu i pol pandemije sad je već potpuno jasno da za mnoge koji su u nekom trenutku „pokupili“ koronavirus problemi zapravo počinju tek nakon što su pomislili da je najgore već iza njih.

„Mjesec dana nakon što sam dobila Covid postalo je zaista gadno“, prisjeća se Zagrepčanka Milena Zajović, inače urednica kulture u Večernjem listu i umjetnička selektorica Motovun Film festivala. Poznata i kao humanitarka te aktivistica za ljudska prava, Zajović je često radila do kasno u noć nalazivši vremena i da se rekreativno bavi sportom. Nakon obolijevanja od Covida u studenom prošle godine to više nije bilo moguće.

„Prvih par mjeseci osjećala sam kao da mi nešto stišće pluća, a još i dan danas kašljem. Više od šest mjeseci sam praktički svakodnevno imala blažu temperaturu i bila sam strašno fizički iscrpljena. Mjesecima nisam mogla ni brže hodati, a kamoli trčati. Kad bi pokušala ponovo izvoditi neki fizički napor, danima nakon toga bi se osjećala još lošije“, govori Zajović kojoj je puls znao divlje „skakati“ čak i u mirovanju. Njeno inicijalno prebolijevanje infekcije dalo bi se podvesti pod srednje teške slučajeve, jer je u trećem tjednu nakon prvih, gripi sličnih simptoma, danima vrlo teško disala. Bilo je to razdoblje ogromne navale na KB Dubrava, pa je Covid ipak odlučila preboljeti doma, naknadno se javivši na pregled gdje su joj prepisani kortikosteroidi. 

Nekoliko tjedana nakon prvih simptoma infekcije primijetila je i prve neurološke smetnje, prvenstveno ono što mnogi koji pate od dugog Covida kritički opisuju kao „maglu u glavi“. 

Mileni Zajović dugi Covid je predstavljao veliki problem nekoliko mjeseci (FOTO: Samir Cerić Kovačević)

„U jednom trenutku sam doslovno osjećala kao da mi se prži mozak. Nakon toga sam počela shvaćati da brkam riječi, da se ne mogu sjetiti nekih imena. Svaki paragraf teksta morala sam pročitati nekoliko puta da ga u potpunosti shvatim. S engleskim jezikom je bilo još gore. Nisam se, osim toga, mogla sjetiti gdje se nalaze pojedine ulice u Zagrebu i trebala bih zapisivati što moram kupiti u trgovini jer bih inače zaboravila“, objašnjava Zajović koja se tek u drugoj polovici godine počela osjećati bolje.

Sličnu višemjesečnu agoniju opisuje nam i 41-godišnji Riječanin kojem se sama infekcija početkom studenog prošle godine svela na tri dana vrlo niske temperature i kratkotrajni gubitak mirisa i okusa. Nakon toga osjećao je, kaže, još neko vrijeme umor i povremenu potrebu da duboko udahne, no pripisivao je to „pandemijskoj“ anksioznosti i nije se previše brinuo. No tri mjeseca kasnije javili su se prvi ozbiljniji problemi.

„Odjednom sam počeo osjećati konstantnu tupu bol u nogama i vratio se umor. Sve češće sam počeo imati potrebu da duboko udahnem, kao da mi stalno fali zraka. Počelo mi je i ubrzano lupati srce“, prisjeća se iznenadnog pogoršanja. Pretrage krvi, pregled kardiologa i vena nisu, međutim, pokazali ništa loše. Unatoč normalnim nalazima tegobe su se nastavile. Jednog dana, kaže, toliko mu je pozlilo tijekom šetnje da je mislio da se neće moći vratiti kući, a ostatak dana imao je dojam da mu cijelim tijelom „prolazi struja“. Novi red pretraga na hitnoj ponovo nije pokazao uzrok. 

„Svi nalazi su bili dobri a ja sam konstantno bio loše. Srećom, nakon šest mjeseci stvari su krenule na bolje, ali još uvijek nemam osjećaj da je sve u redu“, tvrdi naš sugovornik. 

Kako pandemija odmiče sve dalje, postaje sve jasnije da brojke ljudi koji pate od dugog Covida nisu nimalo trivijalne. Studija američke organizacije FAIR Health koja je obuhvatila podatke gotovo dva milijuna oboljelih od Covida iz zapisa privatnih osiguravajućih kuća pokazala je da njih preko 23 posto mjesecima pati od bar jednog zdravstvenog problema direktno vezanog za preboljenu infekciju. Simptomi dugog Covida pojavili su kod čak polovice prethodno hospitaliziranih pacijenata, no nisu zaobišli ni 27.5 posto onih koji su Covid preboljeli s blažim simptomima, te oko 19 posto onih koji su tijekom infekcije bili potpuno asimptomatični.

Trenutno je teško reći koliko ljudi pati od dugog Covida u Hrvatskoj (FOTO: HINA/EPA/Valdrin Xhemaj)

Druga velika međunarodna studija koja je obuhvatila gotovo 3.762 ispitanika iz različitih zemalja zabilježila je više od 200 različitih simptoma, od „magle u mozgu“ i halucinacija do tremora i tinitusa, koji se tiču čak deset različitih sustava u organizmu – neuropsihološkog, sistemskog, reproduktivnog, kardiovaskularnog, muskuloskeletnog, imunološkog, pulmološkog, gastrointestinalnog, dermatološkog, te uho-grlo-nos-oči sustava. Trećina ovih simptoma nastavljala se i nakon šest mjeseci, pri čemu su neurološke i kognitivne smetnje trajale najduže. Svaki sedmi ispitanik pozitivan na SARS-CoV-2 imao je simptome i tri mjeseca nakon početne infekcije. 

Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Medicine u ožujku ove godine koje je analiziralo vrstu i trajanje simptoma kod 4.182 pacijenata pokazalo je da oni koji u prvom tjednu nakon infekcije osjete više od pet simptoma imaju značajno veću šansu da razviju dugi Covid. Od pojedinih simptoma najjači prediktori kasnijeg razvoja dugog Covida bili su umor, glavobolja i teškoće s disanjem. 

I kineska studija objavljena prošlog tjedna pokazala je da polovica od 1.276 osoba koje su prošle godine liječene od Covida u bolnici Jin Yin-tan u Wuhanu godinu dana nakon otpuštanja pati od bar jednog post-covid simptoma – najčešće umora i mišićne slabosti. Kratkoća daha nakon 12 mjeseci i dalje muči trećinu bivših Covid pacijenata iz . 

Iako mehanizmi u pozadini dugog Covida nisu još razjašnjeni, pretpostavlja se da tome može pridonijeti niz procesa, od produženog prisustva virusa u krvi, pretjeranih reakcija imunološkog sustava, reinfekcije do posttraumatskog stresa. 

Trenutno je teško reći koliko ljudi pati od dugog Covida u Hrvatskoj, no ministar zdravstva Vili Beroš iznio je početkom srpnja podatak da je dosad u hrvatskim bolnicama obrađeno 23.000 pacijenata s post-Covid sindromom. Naše pitanje da li se u Hrvatskoj na nacionalnoj razini vode konkretniji podaci o broju osoba s različitim smetnjama dugog Covida Ministarstvo zdravstva proslijedilo je, pak, Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) iz kojeg pak tvrde da nemaju takve podatke. No, Đivo Ljubičić, pročelnik Zavoda za pulmologiju KB Dubrava u Zagrebu informirao nas je da je samo kroz njihovu post-Covid dnevnu bolnicu od kraja studenog 2020. do kraja srpnja 2021. godine prošlo čak 2.700 bolesnika.

Manji broj bolesnika ove smetnje ima preko šest, pa čak i devet mjeseci, no većina se ipak oporavi bez posljedica (FOTO: HINA/Damir Senčar)

U KB Dubrava je, kaže Ljubičič, od početka pandemije od Covida liječeno više od 6.000 ljudi, pa veći dio od 2.700 pacijenata post-Covid dnevne bolnice otpada na one koji su nakon otpuštanja s bolničkog liječenja razvili dodatne smetnje. Međutim, veliki broj njih čine i oni koji su Covid preboljeli kod kuće i naknadno razvili teži oblik dugog Covida. 

„To su uglavnom pulmološke smetnje, zaostali infiltrati na plućima, plućne embolije. Primijetili smo i dosta neuroloških poremećaja poput nesanice, zaboravljivosti, smetnji pažnje, te psihijatrijske probleme poput anksioznih i depresivnih tegoba. Tu su i simptomi umora, slabijeg podnošenja napora, kardiološke smetnje, srčane aritmije, oscilacije krvnog tlaka i gastroenterološke tegobe. Primijetili smo i da je produljeni Covid dosta čest kod bolesnika s autoimunim bolestima“, objašnjava Ljubičić. Liječnici neprekidno nadopunjuju i analiziraju bazu podataka i rezultati će, kaže, biti prezentirani početkom listopada na nacionalnom pulmološkom kongresu.

Manji broj bolesnika ove smetnje ima preko šest, pa čak i devet mjeseci, no većina se ipak oporavi bez posljedica. Dio ljudi, kaže Ljubičić, razvije neke trajnije smetnje poput ožiljaka na plućima. Kod dijela post-Covid pacijenata mjera integriteta dišne površine upadljivo je smanjena, što bi značilo da „površina za disanje“ može s uobičajenih 300 kvadrata biti smanjena na samo deset, manifestirajući se simptomima poput umora i malaksalosti. 

"Dio ljudi razvije neke trajnije smetnje poput ožiljaka na plućima" kaže Đivo Ljubičić (FOTO: Facebook)

Veliki broj ljudi s naknadnim smetnjama vide i na post-Covid odjelu riječkog KBC-a, gdje se protok pacijenata poklapa s istraživanjima koja kažu da najmanje deset posto svih pozitivnih na SARS-CoV-2 razvije dugotrajnije smetnje, napominje voditelj odjela, pulmolog Igor Barković.

„Najčešće nam dolaze ljudi koji imaju otežano disanje, osjećaju izraziti umor, pate od dugotrajnog kašlja, probadanja u grudima. S neurološke strane najčešći su poremećaji pamćenja, koncentracije, nesanice i glavobolje, a ima zatim i pacijenata s bolovima u grudima, preskakanjima srca. Javljaju nam se i ljudi koji su imali vrlo blagi oblik bolesti u akutnoj fazi ili nisu uopće bili bolesni, mlađi ljudi“, potvrđuje Barković praktički sve simptome koje bilježe i njegove kolege iz Zagreba. 

Pulmolozi, kaže, kao najopasnije posljedice Covida vide dugotrajne promjene na nivou plućnog tkiva koje dovode do respiracijske insuficijencije uslijed koje pluća ne ubacuju dovoljno kisika u organizam, kao i plućne embolije - začepljenja krvnih žila u plućima.

„Poznato je da virus napada unutrašnjost krvnih žila gdje se rado nastani i izaziva upalu koja za posljedicu ima češće lijepljenje trombocita i stvaranje ugrušaka čak i u mikrocirkulaciji“, pojašnjava Barković. Naime, da bi pluća funkcionirala nije dovoljno da zrak dođe do alveola, već krvne kapilare moraju preuzeti kisik kako bi ga distribuirale po cijelom tijelu. Ugrušci u mikrocirkulaciji mogu stvoriti ozbiljni problem.

"Imamo veliki broj takvih bolesnika", potvrđuje Igor Barković (FOTO: Novilist.hr)

„U dugotrajnom tijeku bolesti vidjeli smo i da se ugrušci, koji se mogu stvoriti i drugdje u tijelu, na primjer u dubokim venama, otkinu, putuju cirkulacijom, te zabiju u pluća i tamo naprave problem. Ili se može tijekom dužeg vremena događati zgrušavanje krvi u malim krvnim žilicama u plućima, što opet stvara slične probleme“, zaključuje naš sugovornik.

No dok je ovako teške posljedice i lakše dijagnosticirati, mnogi koji mjesecima nakon preboljele infekcije osjećaju probleme s disanjem ili se zapuhuju kod najmanjih napora ostaju frustrirani nakon što pretrage ne pokažu konkretan fiziološki problem.

„Imamo veliki broj takvih bolesnika – saturacija u krvi i druge pretrage pokazuju uredne rezultate, a oni imaju osjećaj nedostatka zraka“, potvrđuje Barković, koji je u početku, priznaje, ponekad mislio da se radi o subjektivnom osjećaju. No uskoro je sa sličnim pritužbama počelo dolaziti sve više pacijenata, među njima i profesionalni sportaši koji bi tvrdili da više ne mogu normalno trenirati. Takav osjećaj nedostatka zraka mogu izazvati razne promjene na plućima, no neke je, tvrdi Barković, teško dijagnosticirati pretragama. 

Još s većom enigmom po tom pitanju sreću se neurolozi, iznenađeni brojem neuroloških tegoba koje karakteriziraju dugi Covid. Štoviše, govori nam Vladimira Vuletić, predstojnica Klinike za neurologiju KBC Rijeka, dojam je da neurološke smetnje koje se naknadno javljaju mogu biti i izraženije i intenzivnije kod onih koji su imali samo blage simptome virusa. Zbog učestalosti neuroloških problema u KBC-u Rijeka je još na proljeće otvorena neurološka post-Covid ambulanta. Samo u prva dva mjeseca rada, otkriva Vuletić, kroz nju je prošlo 120 pacijenata. 

„Najčešće se žale na umor, ima anksioznosti, depresija, poremećaja spavanja, smetnji s njuhom i okusom, glavobolja, a vidimo i određeni postotak neuromuskularnih posljedica poput upala perifernih živaca ili Guillain barre sindroma koja se i inače zna pojaviti poslije virusnih infekcija“, pojašnjava Vuletić. Ljudi se žale i na probleme s koncentracijom i pamćenjem i često „maglom u glavi“ koju različito opisuju, a ove kognitivne teškoće, potvrđuje ona, znaju trajati i po šest mjeseci, pa čak i dulje. Veliki postotak ljudi koji su prošli kroz ambulantu ima i simptome PTSP-a.

"Ne radi se samo o subjektivnom dojmu pacijenata", kaže Vladimira Vuletić (FOTO: Novilist.hr)

Zašto se ovaj široki dijapazon kognitivnih i neuroloških problema događa mjesecima nakon infekcije, još uvijek nije točno poznato. Vuletić navodi primjer mlade djevojke koja je Covid preboljela s vrlo blagim simptomima da bi se naknadno javili problemi sa spavanjem, tremor u rukama, problemi s pamćenjem koji joj mjesecima onemogućavaju da čita, uči, vrati se na posao. U neurološkoj post-Covid ambulanti ove probleme mogu i objektivno pratiti. Naime, osim pretraga poput analize likvora leđne moždine u težim slučajevima, u ambulanti rade i razne kognitivne testove. 

„Na tim testovima se zaista vidi značajan pad u kognitivnom funkcioniranju, dakle ne radi se samo o subjektivnom dojmu pacijenata“, tvrdi Vuletić. 

Po njihovom dosadašnjem iskustvu, zamjetno je da Covid izaziva i pogoršanje kliničke slike kod primarnih teških neurodegenerativnih bolesti. Američki neurolog Igor Koralnik s Northwestern sveučilišta, jedan od znanstvenika koji istražuju neurološke simptome dugog Covida uputio nas je na istraživanje kojim je njegov tim obuhvatio stotinu pacijenata prijavljenih na njihov Neuro Covid odjel tijekom pet mjeseci prošle godine. Većina njih nikad nije bila hospitalizirana zbog respiratornih komplikacija kod Covida, niti je razvila upalu pluća. Najčešći neurološki simptom na koji su se žalili i u ovoj grupaciji je bila tzv. “magla u mozgu”, a pacijenti koji su preboljeli Covid imali su lošije rezultate na testovima radne memorije i pažnje nego što bi se očekivalo za njihovo godište. 

Visoke stope encefalopatije kod hospitaliziranih pacijenata s Covidom, smatraju Koralnik i njegov tim, navode na pitanje da li bi skup simptoma sad već kolokvijalno poznat kao “magla u glavi” kod osoba koje pate od dugog Covida mogao zapravo predstavljati blagu formu encefalopatije. Njihovo istraživanje upućuje i da bi moguće predispozicije za razvoj neuroloških simptoma dugog Covida mogle biti i autoimune bolesti, te depresija i anksioznost koje su ispitanicima bile dijagnosticirane i prije same infekcije u nešto većoj prevalenciji nego što je to zabilježeno u općoj populaciji. Ostali mehanizmi koji bi mogli stajati u pozadini ovih neuroloških simptoma, navode dalje, uključuju i potencijalnu infekciju ili upalu endotelijalnih stanica krvnih žila u mozgu. 

Cijepljeni imaju značajno manje šanse za razvijanje simptoma dugog Covida (FOTO: HINA/Damir Senčar)

Rehabilitacija post-Covid pacijenata zasigurno će biti izazov za zdravstveni sustav, smatra Vuletić napominjući da se post-Covid tegobama moraju baviti multidisciplinarni timovi. Gotovo je sigurno, međutim, da tu vrstu liječenja trenutno ne dobivaju mnogi koji pate od dugog Covida u Hrvatskoj. Veliki broj njih, poput naših dvoje sugovornika s post-Covid sindromom, u nedostatku informacija, pa i specijaliziranih post-Covid ambulanti pomoć traže od obiteljskih liječnika koji ih samo mogu slati od jednog do drugog specijalista na pretrage. Nije teško pretpostaviti da dio ljudi s nekima od nabrojenih simptoma pomoć uopće oklijeva potražiti. 

U postojećim post-Covid ambulantama i odjelima liječnici su tek u ljetnim mjesecima vidjeli priljev pacijenata iz trećeg vala koji se događao na proljeće, kaže Đivo Ljubičić iz KB Dubrava. Drugim riječima, napominje on, opterećenost pulmologa zbog koje potencijalno mogu patiti i drugi redoviti pregledi nastavlja se i dugo nakon završetka pojedinog pandemijskog vala. 

Dobre vijesti, međutim, predstavlja veliko istraživanje objavljeno ovog tjedna u kojem su znanstvenici predvođeni timom s prestižnog sveučilišta King's College u Londonu analizirali podatke više od 1,2 milijuna ispitanika u Velikoj Britaniji. Rezultati su, između ostalog pokazali da cijepljeni pojedinci imaju značajno manje šanse za hospitalizaciju ili razvoj više od pet simptoma kod infekcije čak i nakon prve doze cjepiva, no i za razvijanje simptoma dugog Covida nakon druge doze cjepiva. 

This project was funded by the National Geographic Society

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/EPA/James Ross