SAM NA ULICI: Crno-bijeli svijet Bojana Tončića

SAM NA ULICI: Crno-bijeli svijet Bojana Tončića

Baš na dan rođena Bojana Tončića, 7. maja, kako su nakon komemoracije, godinu dana ranije obećale, Žene u crnom su uz pomoć prijatelja, objavile još jednu zbirku tekstova Bojana Tončića. I ova, kao i prva, koja se zove „Krivo srastanje“, ima pop-kulturnu referencu – „Sam na ulici“. Svi tekstovi u knjizi su stvarani posljednjih deset godina Bojanovog života, među kojima su i oni koje je pisao za Lupigu. Govoreći o Bojanu i njegovim tekstovima Dragan Stošić, novinar, ali i Bojanov prijatelj, naglasio je da je Bojan živio u crno-bijelom sistemu, kao da nije dozvoljavao ništa što je sivo. „Većina ljudi u ovoj zemlji voli da pliva u sivom, odnosno da se ne opredeljuje. Bojan je bio vrlo opredeljen. Onaj ko je bio zao i loš, taj je bio zao i loš bez ikakvih primesa, bez mogućnosti da uradi nešto i da promeni mišljenje, kao što je na drugoj strani masa ljudi i događaja koji su njemu značili nešto svetlo i nešto što njegovom životu daje posebnu vrednost“, objasnio je Stošić.
KAD POBUNA IZABERE PARLAMENT: Kraj revolucije ili nova faza?

KAD POBUNA IZABERE PARLAMENT: Kraj revolucije ili nova faza?

Studenti koji su odbijali prijedloge o privremenoj vladi do jučer su bili predmet žestokih napada tzv. građanskog sloja, drugosrbijanske profilacije, koji pobunu želi svesti na onu protiv nedemokratskog autoritarnog režima, kao devijacije od ideala liberalne demokracije. Drugosrbijanci nisu u stanju procesuirati koncept po kojem bi pobuna bila protiv nje same, kao sistema, a Vučićev režim upravo reprezentativno ostvarenje tog sistema na kapitalističkoj periferiji (nikakva devijacija). Proglašavaju imperativnost rješenja koje nazivaju "političkima" kao šifrom za redukciju politike na onu unutar liberalno-demokratske paradigme. Živciraju ih studenti kad ne shvaćaju da se radi o ekspertskoj/prelaznoj vladi kao Jedinom Rješenju političke krize i umjesto toga mobiliziraju direktno-demokratske metode istupanja politike izvan važeće paradigme.
PODZEMNA DILEMA: Treba li Zagrebu metro?

PODZEMNA DILEMA: Treba li Zagrebu metro?

Solun, Lisabon, Malaga, Porto, Bilbao - što je zajedničko ovim gradovima? Riječ je redom o gradovima koji su brojem stanovnika manji od Zagreba, a imaju metro. Zašto u Zagrebu vlada „takav provincijski mentalitet da ne možemo razmišljati o metrou ili gradskoj željeznici“, jedno je od pitanja postavljenih na predavanju arhitektice i urbanistice Dinke Pavelić koje je održano u prostorijama Društva arhitekata Zagreba. Postoji neka vrsta političkog konsenzusa da je Zagreb premali za gradsku željeznicu ili metro (metro zapravo jest gradska željeznica - ne podrazumijeva nužno da vlak ide ispod zemlje, pogotovo ne cijelo vrijeme). Dojam je da je jedan od ciljeva ovog predavanja bio da nas malo “prodrma” i potakne da mislimo ambicioznije. Za vrijeme predavanja među publikom više su puta izbile živahne rasprave, a bilo je i brojnih zanimljivih komentara i pitanja.
UOČI IZBORA U ZAGREBU: Pretendenti na vlast o problemima prometa, gospodarenja otpada i kvalitete zraka

UOČI IZBORA U ZAGREBU: Pretendenti na vlast o problemima prometa, gospodarenja otpada i kvalitete zraka

Donosimo sažetak predizborne debate “Otpad, promet, zrak – kako riješiti glavne probleme Zagreba” koja se, u organizaciji Klimatskog portala, održala ovog ponedjeljka u velikoj dvorani HUB-a 385 u Zagrebu. Cilj debate bio je potaknuti raspravu o zagrebačkim komunalnim temama koje Klimatski portal smatra najvažnijim: gospodarenju otpadom, prometu i kvaliteti zraka. Diskusiji su prisustvovali Renato Petek, Pavle Kalinić, Tomislav Medak i Milivoj Špika, dok se predstavnici HDZ-a i liste kandidatkinje Marije Selak Raspudić na poziv za debatu nisu odazvali. Obzirom da su se svi kandidati na listama politički aktivirali slobodnom voljom, očito im ne manjka ambicije da vode najveći hrvatski grad i centar ekonomskog, političkog i kulturnog života. O kompetencijama i spremnosti da se suoče s problemima, koje kompleksni sustav poput milijunskog grada nosi, prosudite pak iz njihovih stavova.
BAKLJE SLOBODE: 11. Trnjanski kresovi za osamdeset godina oslobođenja

BAKLJE SLOBODE: 11. Trnjanski kresovi za osamdeset godina oslobođenja

„Građani Zagreba, Narodnooslobodilačka vojska ulazi u grad Zagreb. Povucite se u svoje domove i nemojte izlaziti van jer neprijatelj u povlačenju odvodi taoce, ubija i zlostavlja. Sačekajte naše jedinice dok dođu i ne pruže vam potpunu sigurnost i slobodu”, riječi su prve službene obavijesti građanima Zagreba koju je 8. svibnja 1945. godine preko odašiljača na Bundeku pri ulasku Druge armije JA, uputio kapetan Drugog bataljona 21. slavonske brigade, 28. slavonske divizije Jure Devčić. Točno na 80. godišnjicu oslobođenja Zagreba, Mreža antifašistkinja Zagreba sve nas poziva na 11. Trnjanske kresove kojom će se, od 14 sati kod Mosta slobode, obilježiti konačni poraz fašističkog režima. Četvrtina tadašnjeg Zagreba, otprilike 50.000 njegovih stanovnika, sudjelovalo je u Narodnooslobodilačkoj borbi. Oko 20.000 njih nikada nije doživjelo slobodu za koju su se borili.
RTS KAKAV NAM TREBA: Sav taj pank

RTS KAKAV NAM TREBA: Sav taj pank

Teško je naći lijepu riječ za RTS, ali dokumentarni film „Sav taj pank“, koji je 2023. godine producirao kulturno-umjetnički program ove javne televizije vrijedi pogledati. Djelo scenarista i redatelja Slobodana Simojlovića, kako kaže jedan od komentatora na službenom YouTube kanalu, predstavlja putokaz kako treba izgledati svaka emisija RTS-a jednom kada tamo bude manje Vučića, a više panka. Svaki rad podložan je kritici pa će se zasigurno naći pokoja i za ovaj. Ipak, dojma smo kako je, usprkos svemu, riječ o jednom od najkompletnijih dokumentaraca o panku na ovim prostorima do danas. Pank je možda i mrtav, ali valovi koje je za sobom ostavio natapaju nove generacije, produbljuju urbane legende, egotripove i mitove ... Međutim, samo njegovo postojanje i posljedice u amanet nam ostavljaju jednostavnu misao - autoritet i društvene norme treba preispitivati.
DAN ZA LJUDE I BILJKE: Plant Market na Branimircu uz zelenilo, film i glazbu

DAN ZA LJUDE I BILJKE: Plant Market na Branimircu uz zelenilo, film i glazbu

Legendarna, ali zanemarena i zapuštena zagrebačka Branimirova tržnica uskoro se ponovno pretvara u zelenu oazu. Nedugo nakon uspješnog vikend izdanja, šesti po redu Plant Market u subotu, 3. svibnja donosi bogat jednodnevni program za sve ljubitelje biljaka i priliku za druženje prije ljetnih praznika. Osim što će moći razgledavati, kupovati, razmjenjivati i učiti o biljkama, posjetitelji će uživati u glazbi, filmu i nesvakidašnjim radionicama. Sajam se održava u organizaciji Hortiarta, obrta i projekta koji se bavi hortikulturom i implementacijom zelenila u interijere i eksterijere. Osim biljaka, alatki, komposta, zanimljive drevne japanske tehnike uzgoja mahovine, Plant Market nudi vam i okrjepu u jednoj „kampici“, projekciju dva dokumentarca i pregršt muzike u gradskom prostoru koji treba oteti i zaboravu, ali i potencijalnim investitorima.
UOČI IZBORA: Zelena akcija strogo prema Tomaševiću

UOČI IZBORA: Zelena akcija strogo prema Tomaševiću

Tomislav Tomašević već je četiri godine na čelu Zagreba, a vjerojatno je kako će na tom mjestu ostati i u sljedećem mandatu. Uoči izbora oglasila se i Zelena akcija, organizacija čiji je predsjednik svojevremeno bio upravo Tomislav Tomašević, a koja sadašnjem gradonačelniku upućuje „drugarsku kritiku“ sa „Zahtjevima za buduću zagrebačku Gradsku upravu”. Iako Možemo! nastupa iz pozicije progresivne ljevice koja zastupa zelene politike i održivost, uoči drugog mandata u Zagrebu zapravo predstavlja establišment. Realnost obnašanja i održavanja vlasti neminovno vodi kompromisima, stoga nije na odmet sagledati na koji način interesna udruga građana, koja prvenstveno brine o pitanjima okoliša, gleda na dosadašnji rad gradske uprave koju je praktički iznjedrila. Posebno su kritični prema deplinofikaciji i dekarbonizaciji dok je polovičnim ocijenjen rad gradske uprave po pitanjima prometa i zbrinjavanja otpada.
UDAR NA NOVOSTI: „Navikli smo raditi partizanski i nastavit ćemo njegovati bratstvo srpskih i hrvatskih novinara“

UDAR NA NOVOSTI: „Navikli smo raditi partizanski i nastavit ćemo njegovati bratstvo srpskih i hrvatskih novinara“

Odluka je skandalozna, ali je odgovor prkosan i dostojanstven. „Ne mogu reći da odluka o uskraćivanju novca Novostima neće imati posljedice“, kazala je Andrea Radak, glavna urednica tog tjednika na današnjoj konferenciji za novinare povodom odluke Savjeta za nacionalne manjine da Novostima smanji financiranje. „Ali novinarke i novinari Novosti naučili su raditi u partizanskim uvjetima. I zato, držeći se prigodne retorike vezane uz 80. godišnjicu oslobođenja, obećavam da će Novosti i dalje ostati slobodan teritorij te nastaviti njegovati medijsko bratstvo srpskih i hrvatskih novinara”, nastavila je glavna urednica Novosti. Njezina je izjava, kako i priliči, izazvala dug i snažan pljesak solidarnosti novinara okupljenih u Novinarskom domu u Zagrebu. Radak je podsjetila kako je Domovinski pokret zahtjevao da se Novosti imaju baviti samo folklorom i narodnim običajima.
DOKUMENTARCI S PREVRATNIČKOM MOĆI: Naslovi koje vrijedi zabilježiti

DOKUMENTARCI S PREVRATNIČKOM MOĆI: Naslovi koje vrijedi zabilježiti

U jedanaest minuta rukom crtanog ratnog dokumentarca autorica, pripovjedačica, ujedno i protagonistica u samoizlažućem, negdje i autoironijskom ključu pripovijeda o dvadeset dana okupacije Irpina, a uspijeva joj to prirodno i šarmantno, uz niz pronicljivih zapažanja i promišljanja, ali i simpatičnih osobnih detalja kakvima po definiciji tjeskobnom narativu dodaje kolorit. Sa svojim partnerom Anastasiia se zatekla maltene na prvoj ratnoj liniji, zarobljena u obiteljskoj kući njegovih roditelja koju su njih dvoje pogrešno procijenili sigurnijim mjestom od svog kijevskog stana. Dogodilo se međutim da će Irpin biti jedan od najbrutalnije pogođenih ukrajinskih gradova. Pripovijedanje je napeto, glazba uznemirujuća, kako i priliči dnevniku katastrofe. Jednostavnim, infantilnim crtežom autorica bilježi nedavne strašne događaje, umećući u animiranu materiju stare obiteljske snimke.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGO MIŠLJENJE: Novosti moraju braniti Hrvati

    30.04.2025.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE: Novosti moraju braniti Hrvati

  2. LJEPOTA POROKA: Arapsko proljeće u Crnoj Gori

    28.04.2025.

    Brano Mandić

    LJEPOTA POROKA: Arapsko proljeće u Crnoj Gori

  3. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Ovo više nije politički haos, već haos srca

    23.04.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Ovo više nije politički haos, već haos srca

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije