Posljednji „maloljetni“ Zagreb Film Festival sinoć je završen u službenom dijelu dodjelama nagrada za najbolje filmove prikazane na ovogodišnjem izdanju, sedamnaestom po redu. Pamtit ćemo ga, na sreću, kao najduži ZFF do sada te kao festival na kojem je veliki broj projekcija unaprijed bio rasprodan, ali, nažalost, i kao festival koji se održavao daleko od kina Europa iz kojeg su gradske vlasti „izbacile“ i festival i njegove organizatore, koji osim ZFF-a organiziraju niz zanimljivih programa tijekom cijele godine. Glavnu nagradu u vidu Zlatnih kolica, za najbolje dugometražno ostvarenje, dobio je rumunjsko-srpski film „Ivana Grozna“ u režiji Ivane Mladenović. „Film je inspiriran krizom iz stvarnog života koja mi se dogodila u ljeto 2017. godine. Željeli smo da film ima terapeutski učinak, pa sam pozvala svoje prijatelje i porodicu da još jednom zajedno proživimo te trenutke pred kamerom“, objasnila je Mladenović.

Golemi zid, barijera koja je razdvajala građane Berlina, dijeleći ih na one istočne i one zapadne, više od 28 godina je bila svjetski simbol blokovske podjele. Napokon je na 9. studeni 1989. godine ta barijera počela padati u jednom od događaja koji su kraj prošlog stoljeća. Ravno trideset godina od početka pada Berlinskog zida ovu godišnjicu odlučili su obilježiti i Restart i Dokukino KIC, u suradnji s Goethe-Institutom i Zagreb Film Festivalom, koji počinje ovoga tjedna. „U nedjelju gledamo glazbeni dokumentarac 'B-film: strast i zvuk Zapadnog Berlina' (1979-1989). 'B-film' oda je muzici, kaosu i umjetnosti koji su niknuli u kulturnom međuprostoru u kojemu se sve činilo mogućim, od punka do Love Paradea. Film je ujedno i nostalgična posveta gradu kakav više ne postoji", najavljuju organizatori ovog događaja.

„Novoj velikoj bijeloj nadi hrvatskog populizma, predsjedničkom kandidatu Mislavu Kolakušiću (jer Ivan Pernar je sooo last season), treba doista skinuti kapu. Svojom mističnom pojavom, slapovima oglasa na internetu i pričom o borbi protiv korupcije i HDZ/SDP zlu koji izjeda Hrvatsku, ovaj je nesuđeni ministar pravosuđa u Vladi nesuđenog premijera Tomislava Karamarka, osigurao sebi vrlo isplativu gažu u Strasbourgu i Bruxellesu“ – tako novinar Jasmin Klarić počinje svoj tekst na Telegramu o bivšem sucu-predsjedničkom kandidatu čija je izborna baza uglavnom na Facebooku gdje se gotovo jedino i pojavljuje nakon što je izabran u Europski parlament.

„Na koji način se prošlost jasenovačkog logora i Drugog svjetskog rata uokviruje u filmskom vremenu? Iz koje pozicije se tumači prošlost? Koji su performativni aspekti filma? Kako danas govorimo o Jasenovcu“, samo su neka od pitanja na koja će se pokušati dati odgovor tijekom subotnje radionice koja se održava u sklopu programa „Mnemosyne : : Jasenovac na filmu“. Program su osmislile Ana Kršinić Lozica, kustosica i kritičarka te Sonja Leboš, antropologinja i inicijatorica projekta „Mnemosyne“. također, za subotu je najavljena tribina „Dokument, film, povijest“ na kojoj će govoriti Nataša Mataušić iz Hrvatskog povijesnog muzeja, Dado Ćosić, glumac Zagrebačkog kazališta mladih te Bogdan Žižić, veliki redatelj i scenarist koji je snimio filmove "Jasenovac" iz 1966. godine i "Jasenovački memento" iz 2015.godine.