1000 BROJEVA NOVOSTI: Veliki jubilej velikog tjednika

1000 BROJEVA NOVOSTI: Veliki jubilej velikog tjednika

Veliki jubilej danas proslavlja tjednik Novosti – svoj tisućiti broj. Na kioscima diljem zemlje novi broj od danas možete naći na čak 64 stranice, odnosno s posebnim prilogom od 28 stranica u kojem se donosi kronološki pregled razvoja ovoga tjednika. Pobrojavaju se najznačajnije priče koje su objavile Novosti, a njihov broj je uistinu impresivan. Na istom mjestu u izboru uredništva možete pronaći galeriju najboljih dosadašnjih naslovnica, a čak će se i površno upućen čitatelj sjetiti kakvih se sve dragulja našlo među naslovnicama Novosti, a za njih je u najvećem broju slučajeva zaslužan veliki majstor Alem Ćurin. Tu su i izjave onih koji su se u proteklih deset godina istaknuli javno govoreći protiv Novosti, a takvih je bio popriličan broj. Što, osim toga, donosi tisućiti broj tjednika pročitajte u nastavku.
ZAŠTO SE MRZIMO: Žrtve su uglavnom Srbi, Romi i homoseksualci

ZAŠTO SE MRZIMO: Žrtve su uglavnom Srbi, Romi i homoseksualci

Na pitanje zašto se mrzimo te odakle izvire mržnja prema manjinskim skupinama pokušali su odgovoriti sudionici tribine „Tretman mržnje u pravosudnoj praksi“, u sklopu ciklusa „Zašto se mrzimo?“, održane prošloga tjedna u zagrebačkom KIC-u. Tribinu je organizirao Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust, a na ovom mjestu donosimo vam amatersku video snimku tribine i kratak izvještaj ovog Centra o tribini koja je u javnosti prošla gotovo neopaženo, kao i najavu sljedeće tribine koja će, među ostalima, ugostiti Milu Kekina iz Hladnog piva i Sašu Antića iz TBF-a. Sloboda se sastoji u tome da svatko može činiti ono što nije na štetu drugima. Kad se određeno djelo počini iz mržnje, riječ je o osobito niskoj pobudi te aktu dubokog, čak bolesnog neprijateljstva prema nekome zbog njegove različitosti. Predrasude prema cijeloj populaciji ili čitavoj grupi ljudi dokidaju bit ideje jednakosti.
4. KINOKINO: Pripremite se za festival po dječjoj mjeri

4. KINOKINO: Pripremite se za festival po dječjoj mjeri

"Kraj veljače posebno je vrijeme za najmlađe ljubitelje filma jer ih tada očekuje festival skrojen po njihovoj mjeri, Međunarodni filmski festival za djecu – KinoKino, gdje se odlazak u kino pretvara u posebno i drugačije iskustvo", ovim riječima najavili su organizatori četvrto izdanje ovog festivala koje će se održati od 20. do 24. veljače na već dobro poznatoj lokaciji - u zagrebačkom kinu Europa. A organizatori su zapravo ekipa koja je pokrenula Zagreb Film Festival, a koja je prije pet godina odlučila da je vrijeme da Zagreb i Hrvatska dobiju jedan Međunarodni filmski festival za djecu. Inspiracija za ovu ideju, odnosno za pokretanje festivala KinoKino, kažu iz ZFF-a, bilo je gradsko kino koje su vidjeli kao jedan multifunkcionalan prostor, gdje se osim kinodvorana i ostali prostori mogu koristiti za učenje, druženje, razgovor, razmjenu dojmova i zabavu. Ne kriju da je KinoKino osmišljeno kao mjesto na kojem će se odgajati neke buduće generacije zaljubljenika u film, od kojih će se dio zasigurno okušati i u profesionalnim bavljenjem filmom.
12. FILMSKE MUTACIJE: Posveta vizionarskim filmskim praksama

12. FILMSKE MUTACIJE: Posveta vizionarskim filmskim praksama

Jedan od najintrigantnijih filmaša današnjice, katalonski radikalni sineast Albert Serra gost je ovogodišnjih Filmskih mutacija. Tako najavljuju pokretači ovog događaja koji organizira umjetnička organizacija Film-protufilm. Uz filmove spomenutog Alberta Serre, objašnjavaju u najavi, ovogodišnji program uključuje i na ovim prostorima prvu retrospektivu još jednog katalonskog filmaša, Perea Portabelle, kao i radove američkog redatelja Jamesa Benninga, te njemačkog scenarista, redatelja i medijskog umjetnika, Haruna Farockija i njemačke filmašice i kustosice, Antje Ehmann. Kao i obično i ove godine je ulaz na sve projekcije i druga organizirana festivalska događanja sasvim besplatan.
SIMBOLIČKA FIGURA EUROPSKE KSENOFOBIJE: Terorizmom spašavao zemlju od „terorizma“

SIMBOLIČKA FIGURA EUROPSKE KSENOFOBIJE: Terorizmom spašavao zemlju od „terorizma“

Jaromír Balda je junak našeg doba. Ovaj 71-godišnji češki penzionirani električar u svjetske je medije dospio jučerašnjom osudom za terorizam. On je, naime, tijekom ljeta 2017. godine, u više navrata balvanima prepriječio prugu na sjeveru Češke, izazivajući manju štetu na vlakovima. Svoje terorističke napade vršio je u jeku antimuslimanske histerije u Češkoj, a na mjestu zločina je ostavljao male porukice na kojima je na arapskom pisalo “Bog je velik”. Njegova balvan-revolucija bila je tek pokušaj da se lažiraju muslimanski teroristički napadi na Češku, kako bi se pronašao izgovor za zaustavljanje migracije. Ako muslimani tvrdoglavo ne žele napadati Češku, red je da se tog posla u njihovo ime prihvate Česi. Cijeli slučaj izgleda doista groteskno, otprilike kao češka komedija.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. U VIHORU MRŽNJE: Za Boška i Admiru Sarajevo suza više nema

    28.05.2025.

    Nedžad Novalić

    U VIHORU MRŽNJE: Za Boška i Admiru Sarajevo suza više nema

  2. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Gde si bio, oče?

    19.05.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Gde si bio, oče?

  3. OZBILJAN DRUŠTVENI POREMEĆAJ: Suluda zabrana bošnjačkog folklora zbog užičkog kola

    12.05.2025.

    Boris Pavelić

    OZBILJAN DRUŠTVENI POREMEĆAJ: Suluda zabrana bošnjačkog folklora zbog užičkog kola

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije