Bila su to, izgleda, poprilično romantična vremena. U našim snovima, svaki budući momak iz mašte je izgleda otprilike ka Vlada Divljan. Onako crn, i onog pomalo sjetnog pogleda ka iz filma. Otprilike ka James Dean koji ti šapuće nešto na ekavici. Samo šta nam je Vlada bija lipši. A i bija je nešto bliže, uostalom. To šta je trideset godina posli jedna divojka mala od devetnajst godina izjavila kako joj ekavica i crnogorski "smišno" tj. lipo zvuče, znači da mi, divojke male iz onog vrimena, nismo volile Vladu i ekipu na bazi bratstva i jedinstva, nego na bazi toga da su to bili stvarno lipi zvuci. Mekani. Nježni. Drugačiji, a bliski. Uz njih smo postajale ženstvenije, koketnije, snenije.

U srpskohrvatsku priču o Davis cup “salatari” smešta se i kiseli kupus, iako salata nije od njega - zar da gosti, pogotovu Hrvati - vide kako su nam po terasama kace i burad sa kupusom i ostalom zimnicom? Ostvarena je kolateralna korist, goste iz Hrvatske čekaju ljubaznost i dobar provod. Pojavili se ljudi u dosad neviđenim uniformama, zelene, a nisu maskirne, u rukama imaju neko 'ladno oružje, štapove sa šiljkom na vrhu. Ništa novo, samo je neko otvorio magacin Gradske čistoće i podelio zaboravljene stvari. Novak Đoković nastupio poput političara. Kraljevo - šminkanje mrtvaca u prednatjecanju.

Tito, Udba, ubojstva emigranata, njihovo neistraživanje i neprocesuiranje, istražno-pravosudni nehat i nemar, politički odjeci ubojstava otprije tri desetljeća i više u sadašnjosti, sve je to medijski kurentna roba koja se itekako dobro liferuje. Potvrđuje to i slučaj dokumentarnog filma u Hrvatskoj premijerno prikazanog prošlog četvrtka na ZagrebDoxu pod naslovom "Titovi odredi smrti", a već u ponedjeljak navečer na Prvom programu Hrvatske televizije pod naslovom "Ubojstva u Titovo ime - tajni odredi ubojica u Njemačkoj". Interes ne čudi, ali domaći gledatelji malo će toga naučiti iz tog filma, jer u svemu tome nema praktično ništa nova.

Slovenski parlament, na prijedlog Združene levice, usvojio je u utorak izmjene Zakona o braku i obiteljskim odnosima (iz 1976. godine) na način da je promijenio definiciju braka u zajednicu dviju osoba. Izmjene uvode pravo na izvanbračnu zajednicu za istospolne parove na jednak način kao za heteroseksualne parove. Omjer glasova u Parlamentu je bio 51:28. Navedene izmjene osiguravaju jednaka prava za sve parove, vjenčane i one koje žive u izvanbračnim zajednicama, uključujući pravo na zajedničko posvajanje djece. Slovenija je nedavno, za razliku od Hrvatske koja je referendumom o izmjeni Ustava spriječila bračnu jednakost, usvojila zakonske izmjene kojima je eksplicitno definirano da se o pitanjima ljudskih prava ne smije odlučivati na referendumu.