RAT U ZAPADNOJ SLAVONIJI

Polovica ubijenih su Hrvati, samo pola imalo nedvojbeni vojni status

ritn by: Ana Benačić | 15.04.2015.
RAT U ZAPADNOJ SLAVONIJI: Polovica ubijenih su Hrvati, samo pola imalo nedvojbeni vojni status
Od 2.183 poginule, ubijene ili nestale osobe u Zapadnoj Slavoniji za vrijeme rata, polovica su bili Hrvatice i Hrvati, trećina je bilo srpske nacionalnosti, a živote je izgubilo i 29 Čeha/Čehinja, 18 Mađara/Mađarica, 14 Talijana, 6 Jugoslavena, 3 Muslimana/Bošnjaka te po jedan Albanac, Libijac, Nijemac, Rom i Slovenac. Petnaest posto bile su žene, a ostalo muškarci, objavila je Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću. Na konferenciji za medije predstavili su rezultate istraživanja o poginulima u ratu na teritoriju Hrvatske, kojih je ukupno bilo 14.569. Pokrenuto je 2009. godine i u sklopu njega obavljeno je više od šest tisuća razgovora sa obiteljima stradalih.

"Kada je riječ o statusu, za 50 posto od ukupnoga broja žrtava smo utvrdili da su pripadali različitim vojnim ili policijskim formacijama na obrađenom području, odnosno da su bili vojnici ili policajci. Oko 37 posto žrtava, odnosno njih 812 bili su civili. Za sedam poso žrtava smo iz različitih izvora dobili drugačije informacije o njihovu statusu, odnosno riječ je o onima za koje se pojavljuje i vojni/policijski i civilni status te zasad ne možemo sa sigurnošću razriješiti takve dvojbe. Za šest posto žrtava (127) nemamo podatke o statusu. Prema etničkoj pripadnosti možemo iskazati podatke za 1.588 žrtava, dok za 595 njih nemamo taj podatak. Prema nepotpunim, za sada dostupnim podacima među poginulim, ubijenim ili nestalim građanima Hrvata/ica je 872, Srba/Srpkinja 641, zatim 29 Čeha/Čehinja, 18 Mađara/Mađarica, 14 Talijana, šest Jugoslavena, tri Muslimana/Bošnjaka te po jedan Albanac, Libijac, Nijemac, Rom i Slovenac", navodi Documenta

Ovi podaci iz istraživanja "Ljudski gubici u RH 1991. - 1995. godine" odnose se na ubijene, poginule i nestale na području bivših općina Slavonska Požega, Pakrac, Daruvar, Virovitica, Grubišno Polje, Nova Gradiška, Podravska Slatina i Orahovica, sukladno nazivima i teritorijalnom ustroju do 1991. godine.

Do danas je Documenta u sklopu istraživanja intervjuirala 6.150 članova obitelji žrtava ili njihovih prijatelja, susjeda i znanaca, prikupljeno je preko 25.000 dokumenata, od čega je 23.150 dokumenata digitalizirano i uneseno u Documentinu bazu podataka.


Konferencija za medije (FOTO: Documenta)

"Na temelju podataka dobivenih djelomičnom analizom svih tih dokumenata trenutno je u Documentinoj bazi registrirano 14.569 poimeničnih žrtava rata što nipošto ne smatramo konačnim brojem. Terenskim istraživanjem je do sada pokriven veći dio ratom zahvaćenog područja RH, a preostala su još određena područja Like te Dalmacija, ali je za objavu rezultata istraživanja potrebno analizirati sve dokumente koji su prikupljeni", navode u Documenti. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Wikipedia

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije