"Danas mladi Palestinci i Arapi općenito imaju dva izbora. Prvi je da pristanu na poziciju žrtve izraelske okupacije u ime kapitalizma, a drugi da postanu luđaci i odu u ISIS. Ovim sam filmom pokušao pokazati da su nekadašnje mlade generacije odabrale treći put, znajući da se bore za bolju budućnost. Film je važan jer bi mladim Palestincima mogao vratiti samopoštovanje", poručuje Amer Shomali, redatelj dokumentarca o palestinskom nenasilnom otporu za vrijeme prve Intifade i istinitoj priči o 18 krava koje su Izraelci proglasili prijetnjom za nacionalnu sigurnost, baš kao i Shomalija, kojemu su prije nekoliko dana onemogućili izdavanje američke vize.

HDZ-ov saborski zastupnik Ante Kulušić nedavno je gorljivo objašnjavao da će "intelektualci i povjesničari konačno dokazati da taj pozdrav nije fašistički". Međutim, svastiku je HDZ odmah "najoštrije osudio", ocjenjujući da ona nanosi štetu "ne samo hrvatskom nogometu i sportu, nego i interesima hrvatskih građana i ugledu Republike Hrvatske". Iz Kanade se javio i njihov predsjednik Tomislav Karamarko zahtijevajući primjereno kažnjavanje počinitelja. "Ne želim vjerovati da bi ovo mogla biti duboko smišljena podvala usmjerena na kompromitiranje Hrvatske", napisao je Karamarko na Facebooku. Šef HDZ-a, znači, sugerira da su autori kukastog križa neprijatelji Hrvatske. Što oni koji uzvikuju "Za dom spremni" nisu.

Oko pet tisuća ljudi, prema procjeni organizatora, formiralo je antifašističku povorku na ulicama Zagreba. Ovogodišnji Zagreb Pride, povorka ponosa s ciljem promicanja rodne ravnopravnosti i ljubavi bez obzira na spol, ove je godine naglasak stavio na borbu protiv fašizma, koja je, uvjeravamo se iz dana u dan, krajnje aktualna. Zato su i transparenti ove godine glasili: "Dugom protiv fašizma", "Policija je tu zbog vas", "Ostavite fašizam u šatoru"... Skup prolazi bez incidenta, uz odobravanje publike, uglavnom turista i nešto manjeg broja domaćeg življa, te ritam „Zlih bubnjara“ i glazbe Radio Studenta, koji od popodnevnih sati emitira glazbu posebno za Pride.

Izvori bliski osječkoj televiziji kažu kako ta postaja već priprema specijalnu emisiju TV Bujica, u kojoj Velimir Bujanec, televizijska zvijezda normalne Hrvatske osuđena zbog dilanja kokaina na deset mjeseci zatvora uz trogodišnji uvjet, ekskluzivno donosi dokaze da je kukasti križ na poljudskom travnjaku djelo beogradske mafije. Naime, navodno postoji informacija da je trojici izvršitelja, kojima je ova nenarodna komunistička vlast osigurala hrvatske putne isprave, plaćeno 50.000 eura da izvedu ovu akciju. Trag vodi na zagrebački Trg Sv. Marka, a jedini uvjet je bio da sve izgleda tako da neprijateljski raspoložen svijet pomisli da je prizor iz Splita djelo hrvatskih domoljuba.

Manipulacija djecom je zlostavljanje djece i podliježe određenim zakonskim sankcijama, bez obzira tko djecom (djetetom) manipulira. Nikakve sofisticirane metode djelovanja, manipulaciju i osobni, uskogrudni, utilitarni cilj ne mogu prekriti i urbi et orbi to prikazati kao dobro djelo i neizmjerno usrećivanje djeteta. Primjera za ovo ima više, ali najeksplicitniji je udovoljenje rođendanske želje dječaku u vjerskom vrtiću iskazane njegovim pismom. Možda je to, zaista bila njegova intimna želja? Mi jesmo u prosjeku ispodprosječno obrazovani, ali nismo glupi, bedasti i nedovoljno prirodno inteligentni, da ne bismo uvidjeli apsurdnost cijele situacije. Žalosno je i pomalo opasno, ako to ne vide glavni akteri cijele ove priče i ako misle kako smo sve „progutali“ i bili zaneseni, zadivljeni, oduševljeni, sretni i radosni. Sve je to izvedeno u stvaranju, razvijanju, održavanju i veličanju svojeg lika i djela, u borbi za vlast i moć.

„Svjesni smo da će djeca, osobito naši malo stariji čitatelji, kad god mogu, posegnuti za smartphoneom, tabletom ili računalom, bilo samostalno ili u igri s roditeljima. Zato nastojimo djecu vratiti papiru“, govori za Lupigu Snježana Marić, glavna urednica dječje revije koju smo obožavali čitati. Nekada su „Smib“ i „Modra lasta“ tiskani u danas nezamislivim tiražama, ali je tehnologija, prvenstveno, učinila svoje. Ipak, izdavači se i dalje svojski trude da djeci približe kvalitetan sadržaj, daleko od bilo kakvih skandala koji se danas jednako serviraju i odraslima i mladima. Upravo bi stoga, smatra knjižničarka Vesna Schroedl, bila šteta da se „Smib“ ugasi ili da ga istisnu iz uporabe i interesa mladih čitatelja, dok im drugi podilaze, sadržajima, raznim igricama kako bi ih se privuklo, zaključujući – „Možda nije tržišno konkurentan, ali je najbliži onome što bi i trebao biti časopis za djecu“.