U sklopu projekta „Potpuna propast hrvatske industrije: proizvodili lokomotive, sad uvozimo i igle!“, iza kojeg su mjeseci istraživanja, pregledavanja revizija privatizacija i sati i sati kopanja po knjižničnim arhivama i razgovora sa sugovornicima koji imaju što reći na temu privatizacije hrvatske industrije koja se masovno pogasila devedesetih godina prošlog stoljeća, red je da se osvrnemo i na još jedan drugi simbol hrvatske proizvodnje. Radio industrija Zagreb, odnosno RIZ, uz Končar je bio možda i najprepoznatljiviji simbol hrvatske elektroindustrije, od čega je do današnjih dana preživio, i to teško, samo jedan manji dio. Cilj je, naime, ovog novinarskog rada podsjetiti na neke industrijske proizvodnje koje danas djeluju kao znanstvena fantastika i pokazati da su u Hrvatskoj nekad živjeli sposobni ljudi i da je napredak moguć.

U vrijeme neposredno iza Drugog svjetskog rata, kad je hrvatska, točnije zagrebačka elektroindustrija držala preko pola elektroindustrijske proizvodnje u bivšoj Jugoslaviji, još nije ni bila osnovana Radio industrija Zagreb. RIZ je stvoren 1948. godine, u svrhu proizvodnje i popravka odašiljača i opreme za Radio Zagreb. Već 1949. godine proizveden je prvi 15 kW srednjovalni radioodašiljač. Vrlo brzo RIZ je počeo proizvoditi i zvučnike, gramofone, radio prijamnike i televizore. 

Vrlo brzo RIZ je počeo proizvoditi i zvučnike, gramofone, radio prijamnike i televizore (FOTO: croatianhistory.net)

Prva proizvodnja zvučnika i razglasnih uređaja počela je u RIZ-u 1949. godine. Prvi domaći električni gramofon proizveden je u RIZ-u 1951. godine. Već dvije godine kasnije proizveo je RIZ prvi radio prijamnik. Prvi televizor u tadašnjoj državi, model "TV 101", izrađen je 1956. godine po licenci Philipsa. Po mnogo čemu je sljedećih godina RIZ bio prvi u bivšoj Jugoslaviji. 

Proizveo je 1957. godine prvi električni gramofon s tri brzine, a naredne godine prvi potpuno domaći crno-bijeli televizijski prijamnik "Kumrovec". Od 1962. godine proizvodi električni gramofon s četiri brzine, od 1965. tračni magnetofon, od 1969. kazetofon, od 1971. radio-kazetofon, a od 1972. godine televizor u boji.

"S obzirom na to da se forsirao regionalni razvoj, firme poput RIZ-a i Končara su uz potporu državnih fondova selile dio proizvodnje kako bi se riješio problem nezaposlenosti u manjim centrima", rekao je u jednom intervjuu Zarezu Milić Bijelić, čovjek koji je bio direktor RIZ Odašiljača od 1986. do 1990. godine i koji se posljednjih godina angažirao na borbi radnika za preuzimanje vlasništva nad jedinom preostalom RIZ-ovom tvornicom.

Gotovo pola kugle zemaljske ima RIZ-ove odašiljače (SCREENSHOT: riz.hr)

Po tom modelu je 1963. godine puštena u pogon tvornica televizora i radio prijamnika u Slunju, koja je na vrhuncu u osamdesetim godinama prošlog stoljeća zapošljavala 650 radnika. U Slunju? U tvornici televizora? Zaposleno 650 radnika? Nevjerojatno! Da.

Tvornica gramofona RIZ ELAK u Đurđevcu proizvodila je gramofone do 1990. godine, kada je po licenci poljske Unitre proizveden posljednji model GM-5010. U RIZ-ovom pogonu u Đurđevcu je osamdesetih bilo zaposleno i po 200 ljudi. Danas je proizvodnja televizora u Slunju i glazbenih uređaja u Đurđevcu zamisliva jednako kao i misija na Mars u izvedbi Hrvatske svemirske agencije.

Jedino je prestanak proizvodnje televizora u Hrvatskoj donekle razumljiv: ta RIZ-ova tvornica nalazila se u ratom poharanom Slunju, pa je i proizvodnja uništena. Jedan dio proizvodnje bio je 1991. godine prebačen u Đurđevac, ali ni tamo nije uspjela, pa danas ne postoji nijedan od tih legendarnih RIZ-ovih proizvodnih pogona.

Posljednji RIZ-ov gramofon proizveden je 1990. godine (FOTO: croatianhistory.net)

RIZ je nekad u svojih 13 poslovnih cjelina proizvodio sve vrste elektroničkih uređaja. "Složena organizacija udruženog rada RIZ" zapošljavala je ukupno blizu 4.000 radnika. Samo odjel RIZ Odašiljači preživio je rat i privatizaciju i posluje i danas u svome sjedištu u Božidarevićevoj ulici u zagrebačkom Maksimiru. Zapošljava 220 radnika.

RIZ Odašiljači od 1960. godine počinju proizvoditi odašiljače velike snage, isporučivši jedan od 100 kW za Radio Ljubljanu i dva odašiljača od 200 kW za Radio Beograd. RIZ tada proizvodi odašiljače sve veće snage i kvalitete, pa je 1968. godine ostvaren prvi veliki izvozni posao, za All India Radio. Isporučena su u Indiju dva 500 kW odašiljača, a iste godine isporučeni su i odašiljači u Njemačku, za West German Radio Broadcasting Network. Otad se postotak izvoza svake godine povećava.

Od 1981. godine RIZ je razvio mobilne sustave temeljene na poluvodičkoj tehnologiji, koji su uključivali odašiljače, antene, generatore i dodatnu opremu i mogli su se koristiti odmah po postavljanju. Otada je RIZ-ov istraživački laboratorij razvio još nekoliko generacija poluvodičkih odašiljača, koje kupuju telekomunikacijske i radio-televizijske kompanije i u najrazvijenijim zemljama svijeta. Među klijentima su bili BBC i američka vojska.

RIZ-ova knjižnica (FOTO: croatianhistory.net)

Preko 1.000 svojih radijskih odašiljača isporučio je RIZ u zadnjih 50 godina u više od 50 država, na svim kontinentima. RIZ izvozi oko 90 posto svoje proizvodnje, a posljednji veliki posao sklopljen je u veljači 2015. godine s korejskom nacionalnom televizijskom kompanijom Korean Broadcasting System, za isporuku dvaju odašiljača u vrijednosti od po milijun eura. Tehnološki visokonapredni Koreja, Japan i Hong Kong dugogodišnji su zadovoljni kupci RIZ-ove tehnologije. 

Osim odašiljača u RIZ-u od devedesetih razvijaju i proizvodnju najsuvremenijih elektroničkih brojila za mjerenje utroška električne energije koja imaju mogućnost daljinskog očitavanja, pa je HEP potkraj 2014. godine naručio 117.000 takvih brojila, a plan je HEP-a do 2020. godine uvesti takva brojila u sva hrvatska kućanstva.

U desetogodišnjem razdoblju od privatizacije 1993. godine pa do revizije 2002. godine, RIZ Odašiljači, procijenjeni prilikom pretvorbe na 13,5 milijuna maraka ili 50 milijuna kuna, ostvarili su dobit od 49 milijuna kuna. No, i tako uspješnu tvrtku može se uništiti. Bivši direktor Darko Cvjetko, postavljen na to mjesto voljom HDZ-a u veljači 1991. godine, koji se u privatizaciji otkupom od malih dioničara dokopao oko 30 posto dionica, poželio je potpuno ovladati tvrtkom, ne bi li došao u mogućnost unovčiti vrijedne nekretnine na Maksimiru.

Jedan od brojnih prosvjeda radnika RIZ Odašiljača (FOTO: Hina)

Zajedno sa svojim ortacima Franom Čačićem i Franjom Sremićem, Cvjetko je radio na preuzimanju, Negdje 2005. godine RIZ se našao u dugu od 80 milijuna kuna, radnici će reći kako bi ga netko što jeftinije preuzeo. Ali do toga nije došlo, jer su se radnici 2006. i 2007. pobunili i natjerali državu na dokapitalizaciju u iznosu od 88 milijuna kuna, tako da Cvjetko sada drži još samo pet posto dionica, a država 55 posto. Mali dioničari imaju oko 30 posto dionica.

Nakon niza godina poslovanja s milijunskim gubicima, u 2014. godini je RIZ ostvario 771.000 kuna dobiti, a u prvih devet mjeseci 2015. godine 2,4 milijuna kuna. RIZ Odašiljači sada posluju dobro i odašilju dobre vibracije, potvrdila je Lupigi i sindikalna povjerenica Marina Glokević. Jedino je nezadovoljna što nije provedeno radničko dioničarstvo, zbog čega su radnici prosvjedovali na desetke puta u zadnjih nekoliko godina. 

Ne mora sve propasti "zbog jeftine kineske robe", osobito kad radnici paze što im radi uprava poduzeća. Dobro je da i dalje imamo RIZ.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: croatianhistory.net

Ovaj tekst nastao je u okviru projekta "Potpuna propast hrvatske industrije: proizvodili lokomotive, sad uvozimo i igle!" koji je podržalo Ministarstvo kulture temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u neprofitnim medijima