Nije tajna da već godinama pojedine zemlje, prije svega Velika Britanija, nisu zadovoljne centralizacijom Unije u Bruxellesu. Prema posljednjim izjavama njemačke kancelarke Angele Merkel, nizozemskih i engleskih dužnosnika, čini se kako EU već nakon izbora u Njemačkoj očekuju dogovori oko ozbiljnih reformi koje uključuju smanjenje fondova za regionalni razvoj i integraciju te napuštanje zajedničke politike oko socijalne zaštite i zapošljavanja. Britanci su već najavili referendum o EU za 2017. godinu, a u pripremama za ovaj događaj konzervativni euroskeptici iz parlamenta već kruže europskim glavnim gradovima prikupljajući simpatije za svoj projekt političkih reformi u EU.

Nova Europa trebala bi, između ostalog, zaustaviti sve buduće zakone vezane za financijske usluge. Ovo bi pak trebalo osigurati da kompanije koje nisu u eurozoni (dakle prije svega Britanci) ne budu diskriminirani na jedinstvenom euro tržištu, kao i da se ograniči utjecaj EU na zakonodavstvo članica u domeni prava radnika i socijalnih davanja.

Njemačka kancelarka nedavno je za njemačke medije izjavila kako bi diskusija o tome bi li Bruxelles trebao štogod prava na odlučivanje vratiti u domenu vlada zemalja članica mogla početi na jesen. Njemačka, kao najveći zagovaratelj politike štednje i jedna od onih koje su praktički nametnule restriktivnu ekonomsku politiku u EU ovime daje vladama članica opciju da kroje vlastite politike ukoliko se drže zajedničkog tržišta. Drugim riječima, ukoliko se držite naše politike štednje i zajedničkog tržišta, dajemo vam slobodu da autonomno odlučujete o domaćem tržištu rada i socijalnim davanjima. Praktički će ova promjena malo značiti sitnijim članicama koje restriktivnu ekonomsku politiku i proračunski deficit po diktatu EU zakonodavstva ionako već krpaju liberalizacijom tržišta rada i smanjenjem socijalnih davanja.

Takav smjer nesumnjivo pak odgovara velikim članicama jer pomaže prijenosu kapitala iz konsolidiranih tržišta (velikih članica gdje postoje relativno mali, ali sigurni profiti) na rastuća tržišta gdje su profiti kudikamo veći. Dodatno, članice poput Britanije imaju priliku profitirati u konsolidaciji tržišta i najavljenim naporima u eliminaciji diskriminacije članica Unije koje nisu dijelom eurozone. Ovim će se konkurentnost prije svega britanskog izvoza dodatno povećati. Štoviše, najavljeno smanjenje fondova za regionalni razvoj dodatno će osnažiti poziciju Otočana koji su u posljednjih pet godina uplatili 21 milijardu funti u ovaj fond.

U Hrvatskoj će eventualne reforme malo toga promijeniti (FOTO: analyticswire.blogspot.com)

Što se tiče Hrvatske, najavljene reforme, ukoliko do njih dođe, malo će toga promijeniti. Opterećeni proračunskim deficitom Hrvati će i dalje morati prodavati i privatizirati te, u nadi da će privući investicije, dodatno smanjivati socijalna davanja i prava radnika. Uz bijednu strategiju oko izvlačenja EU fondova, neće pomoći ni najavljeno smanjenje istih.

Ipak, možda najvažniji od svega jest najavljen moratorij na donošenje novih zakona vezanih za financijske usluge. To bi moglo značiti da će bilo kakvo nastojanje da se spriječi mešetarenje državnim obveznicama (od prodaje kojih žive gotovo sve zemlje EU) moglo dodatno produbiti krizu u eurozoni. Naime, njemačke, engleske i američke banke zarađuju milijarde dolara mešetarenjem kreditima koje europske zemlje podižu u nemogućnosti da održe deficit pod kontrolom u ekonomijama pogođenim krizom.

Lupiga.Com