Činjenica da Andrea Zlatar Violić nije bila izbrisana iz službenih dokumenata Zareza stvar je obične indolencije, a ne kakve eventualne materijalne koristi koju bi bivša ministrica imala od rada ove firme. Pravni epilog te indolencije doznat ćemo po okončanju sudskog slučaja. U međuvremenu, želimo podsjetiti na nekoliko činjenica koje se u medijskom izvještavanju o tom slučaju uporno, tendenciozno i maliciozno prešućuju, vjerojatno zato što se ne uklapaju u standardne senzacionalističke konstrukcije o krađi, korupciji i parazitiranju na državnom budžetu.

(FOTO: Zarez.hr)

Časopis već godinama posluje jedva držeći glavu iznad vode. Suvlasništvo u Zarezu stoga je prije svega suvlasništvo u dugovima i u besplatno doniranom radu redakcije i brojnih autora. Pokrivaju se tek osnovni troškovi koji se u prvom redu svode na troškove računovodstva i tiskanja. Tako se prošlog četvrtka, 27. ožujka 2015., nakon 16 kontinuiranih godina i 404. broja, ostvario najgori scenarij na koji je redakcija Zareza višestruko upozoravala na svojim stranicama, te se časopis po prvi puta nije pojavio na kioscima. Razlog tome je kroničan nedostatak novca. Unatoč tome što su u siječnju ove godine napokon uspjeli podmiriti cjelokupni dug tiskari Slobodne Dalmacije, za financiranje sljedećih otisnutih brojeva opet nije bilo sredstava. Još jedne novine upisale su se tako u popis poslovnih partnera s kojima je rizik poslovanja postao prevelik. Vijest o prekidu šesnaestogodišnjeg kontinuiteta jedne kulturne institucije u medijima, međutim, nije dobila ni približno toliko pažnje kao što će, nekoliko dana kasnije, dobiti vijest o novom nastavku sudske trakavice. Eventualno je bila nadopisana uz nju, kao manje-više nevažna fusnota. Takav prikaz nesumnjivo odgovara dominantnoj hijerarhiji kulturnih i medijskih tema, hijerarhiji protiv koje se Zarez sa svojih marginalnih pozicija od samoga početka borio. Kao što je, u javnom istupu nakon neizlaženja broja, upozorilo uredništvo časopisa: „Usprkos činjenici da neizlaženje Zareza naizgled koincidira s preslagivanjem snaga u Ministarstvu kulture, o poveznicama između dva događaja može se govoriti isključivo osvrnemo li se na širi plan: sektor kulture je i dalje marginaliziran, podfinanciran, narušen tržišnom logikom unutar koje ne može funkcionirati i obilježen krajnjom nesigurnošću kako svojih proizvoda, tako i svojih radnika.“ 

(FOTO: Zarez.hr)

Zašto smatramo da je takav, podfinanciran i marginalan Zarez ipak značajan? Zato što je u dugom vijeku izlaženja odradio iznimno važan dio posla u afirmiranju mladih, neafirmiranih autora koji su često donosili nove perspektive, uviđali nove momente u kritičkoj teoriji i kulturnim praksama te ih uvodili u medijski mainstream. Jednim dijelom i zbog nedostatka financiranja te mogućnosti plaćanja honorara autorima, a drugim dijelom zbog toga što je Zarez prepoznao važnost otvorenosti kulturnog polja, trudio se otvarati prostor različitim diskursima unutar jednog medijskog okvira preispitujući govor u kulturi stavljanjem kulturnih djelatnosti u kontekst društvenih fenomena, javnih politika i općedruštvenih kretanja. Kao što sami kažu: oblikovanje vrsnih autora s društveno-humanističkom pozadinom zahtijeva iscrpan i dugotrajan rad s urednicima koji odvajaju vrijeme kako bi stilski i sadržajno radili na edukaciji budućih radnika u medijima, unatoč aktualnoj medijskoj krizi.

(FOTO: Zarez.hr)

Za opstanak medija poput Zareza koji ne podliježu profitnoj logici te koji nisu i nikad neće biti komercijalno isplativi nužno je javno financiranje. Također, kriza kroz koju prolazi Zarez nije ni po čemu kriza u kojoj se nalazi samo Zarez: prodaja i oglašavanje, kao i broj novinarskih radnih mjesta u hrvatskim su se medijima zadnjih godina doslovce prepolovili. Uzme li se u obzir da država raznim oblicima subvencija poput snižavanja PDV-a i koncesijskih naknada te omogućavanjem predstečajnih nagodbi, olakšava poslovanje komercijalnim i profitabilnim medijima, može se zaključiti da financiranje Zareza ali i ostalih medija trećeg sektora nije nikakav hir aktualne vlasti, nego javna potreba i nužnost, želimo li i dalje imati medije koji služe informiranju i educiranju javnosti, a ne samo proizvodnji jeftinog zabavnog sadržaja. Mnogobrojni su primjeri novina koje je ugasilo tržište, hoćemo li sada imati i primjer novina koje je ugasio križarski pohod protiv takozvanog sukoba interesa? Zarez je među posljednjim listovima za kulturu, a ujedno i posljednji iz pedesetogodišnje tradicije novina koje su otvarale prostor mladim autorima da bi se oni kasnije mogli afirmirati u mainstreamu, donoseći mu nove teme i žanrove. Tradicija je to koja je počela s Omladinskim tjednikom, nastavila se Studentskim listom, Poletom te u novije doba Feral Tribunom i Arkzinom, a nadamo se da sa Zarezom neće završiti. 

(FOTO: Zarez.hr)

Za kraj, još nešto o onome što je Zarez dao javnosti, boreći se iz godine u godinu s problemima osnovnog preživljavanja. Davao je prostor nebrojenim grupama, inicijativama, organizacijama, pokretima i manifestacijama koje su često bile medijski gotovo nevidljive. Skoro nijedan oglas za festival, radionicu ili promociju Zarez nije naplaćivao, znajući da oni koje promovira rade u podjednako nezavidnim uvjetima. Davao je velike tematske blokove autorima koji nisu imali gdje predstaviti svoje opsežnije projekte. Davao je prostor za prve pjesničke, prozne i dizajnerske pokušaje. Davao je, kada bi zatrebalo, čak i besplatne računovodstvene usluge drugim manjim medijima. Sve je to činio iz temeljnog osjećaja solidarnosti koji se provlačio kao kontinuitet redakcijske politike dok su se uredničke generacije smjenjivale. Nije bilo puno, ali je bilo u skladu s mogućnostima časopisa i onim što se od njega tražilo. Nadamo se da će makar dio onih koji su u prošlih šesnaest godina dobili djelić Zarezovog prostora sada iskazati svoju podršku časopisu, neovisno o raspletu sudskog slučaja za koji baš nikakvu odgovornost ne snose oni koji svojim radom omogućuju njegovo postojanje. 

(FOTO: Zarez.hr)

Mi, dolje potpisani, izražavamo punu solidarnost sa Zarezom te se nadamo da će ove dugovječne novine uspjeti riješiti aktualne probleme te da će i dalje zauzimati mjesto u medijskom polju za koje su se izborili i koje im pripada.

Organizacije

Mreža emancipacije E-net

[BLOK]

1postozagrad

Art-kino

Art & Music, udruga za razvoj kulture i civilnog društva

Bacači sjenki

Bad.co

Bilten

Blaberon

BRID

Centar za demokratizaciju

Centar za dramsku umjetnost / Frakcija - časopis za izvedbene umjetnosti

Centar za građanske inicijative Poreč

Centar za radničke studije

Centar za zdravo odrastanje, Mali Lošinj

Centar za žene žrtve rata Zagreb

Centar za ženske studije

CROL

Čarobnjakov šešir

Časopis Quorum

DB Indoš Kuća ekstremnog muzičkog kazališta

Delve | Institut za trajanje, mjesto i varijable

Dom kulture Zagreb – Forum.tm

Domine Split

Fališ Šibenik

Filmske mutacije: festival nevidljivog filma

Fokus Grupa

Galerija Miroslav Kraljević

Goranovo proljeće

Građanski odbor za ljudska prava (GOLJP)

Grupa direktna demokracija u školi

Heinrich Boell Stiftung - Ured za Hrvatsku

Hrvatski P.E.N. Centar

KOME – Kolektiv za medijsku edukaciju

Kontra Zagreb

Koordinacija ženskih grupa SEKA Zagreb

Kulturpunkt

Kulturtreger – booksa.hr

Labin Art Express

Le Monde diplomatique

Libela

Lupiga

Motel Trogir - Slobodne veze

Mreža antifašistkinja Zagreba

Multimedijalni institut

Novosti

Pilula 

Pjesnički festival 50 Poems for Snow

Pjesnički festival Petrarca Fest

Platforma 9,81

Pogledaj.to

Pravo na grad

Prostor rodne i medijske kulture K-zona, VoxFeminae.net

RAD.

Radio 808 

Radio Student

Sindikat visokog obrazovanja i znanosti "Akademska solidarnost"

SKD Prosvjeta

Skribonauti

Slobodni Filozofski 

Subversive Festival

Što, kako i za koga / WHW

TESERAKT

TRIS

Virtualni muzej Dotrščina

Vizkultura

Zadruga Praksa

Zagreb Pride

Zelena Istra

Ženska mreža Hrvatske

Regionalna podrška

BIRN

FAK- Feministički antimilitaristički kolektiv Sarajevo

Inštitut za delavske študije, Slovenija 

Kolektiv Tribune 2009-2015, Slovenija

Kontekst kolektiv, Beograd

Kontrapress

Mašina, Beograd

Ministarstvo prostora Beograd

Nezavisno društvo novinara Vojvodine

Omladinski centar CK 13 Novi Sad

Qendra Multimedia, Kosovo

Sindikat novinara i medijskih radnika, Makedonija

Udruženje Kurs Beograd

Pojedinci

Ahmed Burić

Aleksandar Hut Kono

Aleksandra Janeva Imfeld

Aleksandra Mišak

Aleš Debeljak

Alida Bremer

Ana Benačić

Andrej Nikolaidis 

Barbara Matejčić

Biljana Romić

Blaženka Perica

Boris Buden

Boris Greiner

Boris Pavelić

Borka Pavičević

Danka Derifaj

Dalibor Matanić

Damir Dević

Damir Hršak

Dragan Markovina

Dubravka Petrović 

Dubravka Sekulić

Dušan Vejnović 

Eldin Hadžović

Elizabeta Gojan

Elvira Jahić

Franka Perković

Goran Pavlić

Hana Jušić

Helena Puljiz

Igor Bezinović

Igor Štiks

Irena Lukšić

Iva Nerina Sibila

Ivona Grgurinović

Ivor Fuka

Jagoda Munić

Jasna Babić

Jerko Bakotin

Jeton Neziraj 

Josip Pino Ivančić

Josipa Lulić

Jovana Gligorijevic

Katarina Peović Vuković

Kruno Lokotar

Ladislav Tomičić

Leonida Kovač

Lidija Butković Mićin

Lujo Parežanin

Marijana Hameršak

Marin Juraga

Marina Protrka Štimec

Marko Gutić Mižimakov

Marko Pogačar

Markus Schatten

Maša Kolanović

Mašenjka Bačić

Melisa Skender

Miodrag Sovilj

Miroslav Kirin

Morana Panjkota

Nataša Škaričić

Nedim Sejdinović

Nikola Biliškov

Nikolina Pristaš

Predrag Lucić

Renata Jambresic Kirin

Roman Simić

Sandra Križić Roban

Sandra Sabovljev

Sanja Iveković

Sanja Sarnavka

Saša Blagus 

Saša Šimpraga

Sergej Pristaš

Silvia Marchig 

Slobodan Čače

Srđan Dvornik

Srđan Sandić

Srđan Srdić

Srećko Horvat

Tomislav Jakić 

Tomislava Sila

Tonka Maleković

Una Hajdari

Vesna Janković

Viktor Ivančić

Vilim Matula

Vjeran Katunarić 

Vladimir Arsenijević

Vladimir Lulić

Zdenko Duka

Zoran Skaut Ivančić

Žarka Radoja

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Zarez.hr