Inicijativa Neprofitni mediji održala je tribinu u zagrebačkoj Booksi na kojoj se razgovaralo o održivosti neprofitnih medija te o modelima javnog sufinanciranja koji bi mogli omogućiti novi razvojni zamah zapostavljenoj sceni neprofitnih medija.

Na tribini su govorile nagrađivana novinarka neprofitne radijske stanice Radio Rojc iz Pule, Mirjana Radulović, umirovljena profesorica novinarstva s Fakulteta političkih znanosti, Gordana Vilović, glavna tajnica HND-a, Melisa Skender te članica Vijeća za elektroničke medije. Anita Malenica.

Moderatorica tribine Matija Mrakovčić (Kulturpunkt.hr) uvodno je konstatirala kako su hrvatski neprofitni mediji doživjeli kratkotrajan zamah uspostavom Fonda za potporu neprofitnim medijima pri Ministarstvu kulture, da bi njegovim gašenjem 2016. godine neprofitna medijska scena počela polako odumirati. Danas, sedam godina kasnije, još uvijek ne postoji novi mehanizam institucionalne podrške neprofitnim medijima u Hrvatskoj. Redakcije postojećih neprofitnih medija uglavnom su pogonjene prvenstveno entuzijazmom njihovih članica i članova, koji se održava usprkos činjenici da neprofitni mediji često nisu sposobni adekvatno platiti novinarski rad.

Mirjana Radulović najprije je na primjeru Radio Rojca opisala kako danas izgleda preživljavanje na neprofitnoj medijskoj sceni. Iako u Puli ima brojno slušateljstvo i okuplja zajednicu ljudi zainteresiranih za sudjelovanje u kreiranju programa, Radio Rojc jedva pronalazi sredstva za nastavak rada, što redakciju tjera da razmatraju čak i odustajanje od koncesije na frekvenciju na kojoj emitiraju program. Podrška radu neprofitnih medija je neadekvatna kako na nacionalnoj razini, tako i na razini lokalne samouprave, smatra Radulović.

"Briga za neprofitne medije danas je gora nego što je bila prije nego što smo ušli u Europsku uniju. Sad nas više nitko ne gleda i ne moramo se ništa pretvarati. Čini mi se da cijela neprofitna zajednica jedva drži glavu iznad vode", istaknula je profesorica Gordana Vilović, naglasivši da "svako demokratsko društvo koje želi pomoći svojim građanima mora davati prostor neprofitnim medijima, jer komercijalni mediji često zadovoljavaju neke druge interese i podložni su različitim pritiscima".

Glavna tajnica HND-a Melisa Skender ističe nužnost bitke za dignitet cjelokupne novinarske profesije, ne samo neprofitnih medija. 

"Imamo priliku da popravimo status novinarstva. U Europskom aktu o slobodi medija novinarstvo se definira kao javno dobro, što je bitan zaokret jer se ranije o novinarstvu govorilo samo u kontekstu tržišta", kaže Skender. Međutim, ističe da je status hrvatskih medija u matičnom im Ministarstvu kulture i medija još uvijek podzastupljen, a važan problem vidi i u nedostatnim kriterijima za poticanje medija javnim sredstvima.

"Javni novac treba ići u novinarstvo koje je u javnom interesu", ističe glavna tajnica HND-a i dodaje: "Ne može ishod vaše prijave na nekom natječaju ovisiti o tome koliko ste nekome simpatični niti kad nekom date javna sredstva imate pravo očekivati da taj netko o vama lijepo piše. Treba postaviti čvrste kriterije tako da se potiče kvalitetno novinarstvo. Nedostaje nam i mjerenje učinaka. Otkad je pokrenut Fond za pluralizam, evaluacija je napravljena samo jednom. To je nešto što bi se trebalo raditi redovito. Jer, ako vi godinama u nešto ulažete, a situacija se pogoršava, onda tu nešto ne valja".

Vijeće za elektroničke medije je, kako tvrdi članica tog tijela i dugogodišnja novinarka Anita Malenica, svjesno da su neprofitni mediji u nezavidnoj situaciji, zbog čega se kroz godine u Fondu za pluralizam povećavao ukupan iznos sredstava namijenjenih sufinanciranju njihovog rada. Naglasila je da je za poticanje neprofitne medijske produkcije iz Fonda za pluralizam u 2019. godini ukupno isplaćeno 233.000 eura, a 2023. godine je to poraslo na 451.000 eura.

"Svjesni smo da se sredstva moraju dodatno povećavati", ističe Malenica te u tom kontekstu podsjeća i na pokretanje projekta Poticanja novinarske izvrsnosti, u sklopu kojeg se putem javnog natječaja izravno financira novinarski rad, tj. javni novac se isplaćuje izravno novinarima koji sami sa svojim pričama apliciraju na natječaj.

Zamoljena da prokomentira činjenicu kako je u Fondu za pluralizam ostalo nepotrošeno oko 40 posto sredstava namijenjenih komercijalnim medijima, koji su po prvi put dobili priliku prijaviti se za korištenje sredstava iz Fonda za pluralizam, Malenica odgovara: "Prijave neprofitnih medija uglavnom su suvisle, iz njih se vidi da su to ljudi koji znaju što rade i koji imaju iskustva s takvim prijavama. Komercijalni mediji su prvi put imali tu priliku i zasad se nisu dobro snašli u povlačenju tih sredstava."

Malenica je govorila i o predstojećem natječaju Fonda za pluralizam, s čijim raspisivanjem se kasni zbog donošenje nove europske Uredbe o potporama male vrijednosti. Istaknula je kako je VEM svjestan koliko su neprofitni mediji ovisni o tim sredstvima te obećala da će javni natječaj biti raspisan neposredno nakon 1. siječnja, tj. kako raspisivanje natječaja zbog nove Uredbe o potporama male vrijednosti prije tog roka administrativno nije bio moguć.

Projekt „FUNDME - Formalno udruživanje neprofitnih digitalnih medija “ je podržan kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.

Kreiranje ovog članka i analize omogućeno je financijskom podrškom Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova. Sadržaj ovog članka i analize isključiva je odgovornost udruge Lupiga i ne odražava nužno stavove država donatorica i Upravitelja Fonda.

Lupiga.Com via Neprofitni-mediji.eu

Naslovna fotografija: Pixabay