„Iznimno sam počašćena priznanjem 'Makedonski senator' koje mi je danas u ime Svjetskog makedonskog kongresa World Macedonian Congress - Светски Македонски Конгрес u Skopju uručio njegov predsjednik, gospodin Todor Petrov. Ovo najviše makedonsko priznanje u svijetu za život i djelo Makedonaca i prijatelja Makedonije te makedonskog naroda za mene predstavlja ne samo vrijedan znak prijateljstva, već priznanje našeg međusobnog razumijevanja i potpore“, pohvalila se Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, a vijest koju je sama ona plasirala ovog tjedna u eter hrvatski su mediji prenijeli „zdravo za gotovo“, bez ikakvog propitkivanja, prihvaćajući tvrdnju o "najvišem makedonskom priznanju".

"Najviše svjetsko makedonsko priznanje" ili potpuno bezvrijedna plaketa? Što je to točno dobila Marijana Petir, i tko je zapravo Todor Petrov, osoba koja joj je uručila istu ovih dana, nastojali smo saznati od uglednih intelektualaca iz Makedonije. 

Voditelj CIVIL-a, makedonske nevladine udruge za ljudska prava i slobode i vrsni poznavatelj makedonske političke situacije, Džabir Derala Lupiginim čitateljima objasnit će zašto se ne treba impresionirati gordim interpretacijama da se radi o "najvišem makedonskom priznanju.

"Nagrade ovog tipa ne govore ništa dobro o onim osobama koje bi takvu nagradu prihvatile" - Derala (FOTO: Lupiga.Com)

"Nagrada s kojom se gospođa Petir hvali, blago rečeno, bezvrijedna je, kao što je, uostalom, i sama organizacija koja ju je dodjeljuje. Svjetski makedonski kongres je organizacija na čijem je čelu čovjek koji je poznat po tome što je histerični i radikalni nacionalista. Istodobno, to je i organizacija koja nije prezala od toga da obavlja prljave propagandne i poslovne rabote za Nikolu Gruevskog, bivšeg premijera, već i pravomoćno osuđenog za ozbiljna koruptivna i kriminalna djela. Nagrade ovog tipa ne govore ništa dobro o onim osobama koje bi takvu nagradu prihvatile", kaže nam Derala.

A koliko ova nagrada ima veze s "makedonskim narodom", kako to interpretira Petir, najbolje će pojasniti Biljana Vankovska, profesorica Filozofskog fakulteta u Skoplju.

"Ukratko, ta nagrada nema nikakvog značaja osim simboličkog, a Makedonci nisu ni čuli za nju, niti se zna tko su drugi nosioci", kaže nam Vankovska. Ostavlja mogućnost da možda tamo netko i zna što je to "Makedonski senator", ali ona s tom "titulom" definitivno nije upoznata.

"Najveće priznanje? Ha-ha"

Makedonska novinarka Kristina Ozimec, inače predsjednica Platforme za istraživačko novinarstvo i analizu, na naše pitanje kakvu težinu nosi nagrada kojom se hvali europarlamentarka Marijana Petir i je li to uistinu najveće makedonsko priznaje, odgovorila je, kroz smijeh, s protupitanjem – "najveće priznanje?". 

"Ja za ovu nagradu do vašeg javljanja nikad nisam čula. Čula sam da postoji ta nevladina organizacija za iseljenike i ona, kao i svaka druga nevladina organizacija, ima pravo da dodjeljuje kojekakva priznanja osobama za koje smatraju da zaslužuju ta priznanja. Ali to jednostavno nisu najveća makedonska priznanja, niti su povezana s nekom službenom institucijom ili prestižnom organizacijom koja bi organizirala ovakva proglašenja", kaže nam Ozimec.

"To jednostavno nije najveće makedonsko priznanje" - Ozimec (FOTO: IFFS)

Naše sugovornike smo zamolili i da našim čitateljima pobliže opišu Todora Petrova, kojeg se u dijelu makedonske javnosti percipira kao vjernu sjenku Nikole Gruevskog. On se 2009. godine čak natjecao u njegovoj stranci, VMRO-DPMNE, za predsjedničkog kandidata, a po svoj prilici Petrov će se kandidirati za to mjesto i iduće godine. 

"Todor Petrov je predsjednik Svetskog makedonskog kongresa, nevladine organizacije koja je skupila ogromne novce od makedonske dijaspore, a koji je završavao i na računu Petrova. On je već najavio kandidaturu za predsjedničke izbore sljedeće godine", navodi Vankovska.

Petrov nije nikada odstupio od svojih radikalnih nacionalističkih stavova, od samog početka kad se ranih devedesetih pojavio na političkoj sceni, tvrdi voditelj CIVIL-a. 

"Oduvijek je bio revnostan nacionalist, ali je zato, svoj radikalizam neprestano kombinirao unosnim dilovima s nacionalističkim vladama VMRO-DPMNE-a, a imao je i priličnog uspjeha u prikupljanju financijskih sredstava od nacionalističkog djela makedonske dijaspore. Njegovi su nastupi i propaganda često puni neskrivenog govora mržnje, a bio je i aktivni pobornik ideje o razmjeni stanovništva i teritorija za vrijeme ratnog sukoba u Makedoniji, 2001. godine“, sumira ukratko Derala.

Podrška makedonskom nacionalističkom ubojici, borba protiv dogovora s Grčkom i protiv albanske manjine

Petrov je u Makedoniji dobio značajniju medijsku pozornost kao štovatelj Andona Janeva - Koseta, višestrukog ubojice iz prve polovice 20. stoljeća, u službi makedonskog nacionalističkog pokreta oko organizacije VMRO. Ova kontroverzna povijesna ličnost doživjela je rehabilitaciju u vrijeme vladavine Nikole Gruevskog, pa nije čudno što je dobio i "pripadajući" spomenik u sklopu apsurdnog i megalomanskog projekta "Skoplje 2014", čiji je Petrov bio glasan zagovaratelj. 

Petrov s istomišljenicima poziva na bojkot predstojećeg referenduma (FOTO: Facebook/SvetskiMakedonskiKongres)

Dolaskom socijaldemokrata na vlast, spomenik Kosetu je uklonjen, a Petrov je u znak protesta ispod praznog postolja zapalio svijeću. Nadalje, prije dvije godine zabilježen je i napad na njega u naselju Butel u Skoplju, predvođen albanskim poslanikom u općinskom vijeću. Napad se dogodio zbog postavljanja velikog križa na ulazu u naselje.

Profesor s Fakulteta politologije, diplomacije i novinarstva u Skoplju Zdravko Saveski i Artan Sadiku, istraživač i asistent profesor na Institutu za društvene znanosti u Skoplju, okvalificirali su u svom istraživanju "Radikalna desnica u Makedoniji" Svjetski makedonski kongres kao ultranacionalističku, radikalno desnu organizaciju, koja se bavi međunarodnim lobiranjem i želi postati predstavnikom Makedonaca u susjednim zemljama, ali i diljem svijeta.

Od aktivnosti organizacije ističu njihovo krajnje nepomirljivo stajalište prema promjeni imena Makedonije, pa čak i pregovaranje o tome nazivaju "zločinom protiv čovječnosti, genocidom nad makedonskim narodom i izdajom". U istome duhu pozivaju na bojkot predstojećeg referenduma o dogovoru s Grcima oko imena. 

Uklanjanje spornog spomenika (FOTO: Nova.mk)

I dok susjede prozivaju za nacistički odnos prema Makedoncima, istovremeno po pitanju referenduma surađuju s ekstremno desnim organizacijama "Tvrdokorni" te vjerskim pokretom "Hristijanska braća".

Što se tiče odnosa prema najvećoj, albanskoj manjini, sustavno su raspirivali mržnju prema njima, tvrdeći da je popis stanovništva prevara te da ih nema toliko. Cilj je bio smanjiti politički utjecaj Albanaca u državnoj administraciji. 

Treba li nas čuditi onda privrženost ove organizacije Marijani Petir, čiji su joj javni istupi, među ostalim, znali pribavljati i druge titule, primjerice one "Homofoba desetljeća", ženskim Stepincem 21. stoljeća ili podržavateljice "najuzornije žene", natjecanja postavljanja stola ili, pak, šetačice Hoda za život i to u društvu osuđenog ratnog zločinca Darija Kordića, čija je najmlađa žrtva iz Ahmića imala tri mjeseca?

Na svjetonazorskom nivou, nije čudno što je Petir istomišljenike pronašla baš u vladi Nikole Gruevskoga i njegovih pobočnika, a profesorica Biljana Vankovska nam tvrdi da je Petir, kako kažu neki, na određen način podstreknuta od strane vlade Gruevskog da bi lobirala za Makedoniju u Europskoj uniji. 

"Ne znam koliki je njen utjecaj vani, ukoliko ga uopće ima, ali je u neki krugovi u Makedoniji svejedno cijene zbog toga što govori", napominje Vankovska. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Marijana Petir

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"