Nije rijedak slučaj da se neki od uređaja koji ste kupili pokvario samo nekoliko dana nakon što mu je isteklo jamstvo. Je li to tek nezgodna slučajnost ili je riječ o smišljenom potezu proizvođača. Postoje li konkretni dokazi da su novi, moderni uređaji već u startu proizvedeni kao roba s „tempiranom greškom“ te su, kao takvi, programirani da „obole“ ili čak „umru“, odmah po isteku jamstva, što bi značilo da su kupci takvih uređaja prevareni i osuđeni na stalne troškove skupih popravaka ili pak na konstantnu kupovinu novih uređaja. Je li zastupljenost takvih „brzopokvarljivih“ uređaja podjednaka, primjerice na hrvatskom i na tržištima zapadnih zemalja Europske unije ili smo, i u ovoj priči, baš kao i u onoj s hranom dvostruke kvalitete, opet izvukli deblji kraj? Može li se toj lošoj praksi proizvođača stati na kraj?

Na ta nam je pitanja detaljno odgovorila europarlamentarka Biljana Borzan. Nakon što je uspjela u borbi protiv dvostruke kvalitete hrane, bivša, a zahvaljujući povjerenju glasača, i buduća hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu u novom će se petogodišnjem mandatu posvetiti upravo borbi za zabranu programiranog kvarenja uređaja, za što je, kako kaže, temelje već postavila u svom prošlom mandatu.

Nije slučajnost, programirani su da traju kraće

„Mnogi ljudi se žale da im veliki uređaji, poput perilica ili hladnjaka, kratko traju, dok uređaji koje su davno kupile njihove majke još uvijek rade. Jako puno građana mi javlja da im je uređaj prestao raditi odmah nakon isteka jamstva ili pak da nema rezervnih dijelova na tržištu, pa zbog kvara nekog slabijeg, plastičnog dijela, moraju kupiti cijeli novi uređaj, koji jako puno košta. To, na žalost, nije slučajnost. Čak 92 posto građana Francuske smatra da su proizvodi koje kupuju programirani da traju kraće, odnosno da se pokvare odmah nakon isteka jamstva. I istraživanja su pokazala da se uređaji proizvode s ugrađenom greškom, kako bi se pokvarili odmah po isteku jamstva. Primjerice, studija koju je objavio Le Monde, a koja je napravljena u suradnji s Europskim potrošačkim centrima, pokazala je kako su perilice za rublje programirane da se pokvare nakon određenog broja okretaja, televizori nakon nekoliko tisuća radnih sati, a printeri poslije ispisa određenog broja stranica. Nizozemska agencija za zaštitu potrošača dokazala je da čak 84 posto android mobitela ne radi sa zadnjim softverom. Dokazano je i kako se mobiteli sve češće počinju sastavljati tako da ih lijepe, te ih je, u slučaju popravka, iznimno teško rastaviti, bez da se oštete. Uz to, dizajn je postao potpuno iracionalan. Ranije se baterija na mobitelu mogla zamijeniti za trideset sekundi, danas se ona ukopa duboko iza matične ploče, kako bi, u slučaju jednostavnog kvara baterije, korisnik bio prisiljen kupiti novi uređaj, ili pak oštetiti stari“, upozorava Borzan u razgovoru za naš portal.

"Dokazano je i kako se mobiteli sve češće počinju sastavljati tako da ih lijepe, te ih je, u slučaju popravka, iznimno teško rastaviti, bez da se oštete" - Biljana Borzan (FOTO: biljanaborzan.eu)

Nakon angažmana oko europskog zakona kojim se dokida dvostruka kvaliteta proizvoda na istoku i zapadu Europe ova zastupnica u Europskom parlamentu sada planira intenzivno raditi na donošenju zakona kojim bi se dokinula takva praksa proizvođača uređaja koja je, tvrdi Borzan, započela s porastom masovne proizvodnje dobara, kada su se i počeli primjećivati slučajevi nelogičnog kvarenja uređaja. Podsjetimo, na popisu zasluga hrvatske zastupnica u Europskom parlamentu u prošlom su mandatu europski zakon kojim se dokida spomenuta dvostruka kvaliteta proizvoda na istoku i zapadu, izvještaj o povećanju doniranja i smanjenju bacanja hrane, EU Oscar koji je dobila kao najbolja zastupnica u području ženskih prava, direktiva kojom se državama članicama omogućava zabrana uzgoja GMO, jeftinija dostava paketa i dokidanje geoblockinga, smanjenje cijena međunarodnih poziva, te sigurniji i dostupniji medicinski uređaji. Angažman oko ovih pitanja je vjerojatno razlog da su Borzan glasači na proteklim izborima prepoznali te joj dali gotovo 65.000 preferencijalnih glasova.

Da se potrošači intenzivno žale na kvarenje uređaja ubrzo po isteku jamstva potvrdili su nam i u Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača.

„Neki potrošači koji su nam se javili smatraju da su im uređaji programirani za kvarenje, jer su se pokvarili nedugo po isteku jamstvenog roka. Nažalost, za to nemaju nikakvih dokaza jer velika većina potrošača za takve detekcije kvarova nije osposobljena“, kaže za Lupigu Tomislav Lončar, tajnik Hrvatske udruge za zaštitu potrošača koja je svojevremeno tiskala i Potrošački list.

Žarulje - prvo dokazano programirano kvarenje

U udruzi koja je osnovana 1997. godine radi zaštite fizičkih osoba korisnika proizvoda i usluga te pružanju pomoći u ostvarivanju njihovih prava koja im pripadaju po zakonu, uzancama i inim propisima smatraju da je „sve moguće“.

„Kada govorimo o računalnoj tehnologiji u različitim strojevima i uređajima sve je moguće, možda ćemo za nekoliko godina moći i detektirati takve kvarove i podešavanja nekakvim računalnim alatima. Svakako nam je, stoga, drago da će gospođa Borzan pokrenuti inicijativu na tom planu koju ćemo svesrdno podržati“, poručuje Lončar.

"Možda ćemo za nekoliko godina moći i detektirati takve kvarove i podešavanja nekakvim računalnim alatima" - Tomislav Lončar (FOTO: up-samobor.hr)

Međutim, studije koje potvrđuju da su novi uređaji programirani da se kvare po isteku jamstva, već postoje. Napravljene su, kaže Borzan, uglavnom za kućanske aparate i manje električne uređaje poput mobitela, tableta i slično, no proizvođači su se spomenutim programiranim kvarenjem počeli služiti mnogo ranije.

„Ovakva je praksa započela čim je krenula masovna proizvodnja žarulja. Kartel, okupljen oko tvrtke General Electric,odlučio je da će skratiti vrijeme trajanja žarulje, s 3.000, na oko 1.000 sati. Kartel je čak imao i propisane kazne za svakoga tko bi napravio kvalitetniju žarulju od dogovorene. Taj se slučaj smatra prvim dokazanim programiranim kvarenjem“, podsjeća Borzan. 

Europarlamentarku smo pitali da li, i u slučaju kvalitete uređaja, baš kao što je to bio slučaj s kvalitetom hrane, također postoji razlika između zapadnih i istočnih tržišta, konkretno jesu li zemlje, poput Hrvatske, više na udaru, takvih programirano pokvarljivih uređaja, od primjerice, Njemačke, Francuske i ostalih, izbirljivijih, zapadnih tržišta?

„Ne postoji dokazana praksa, ali vjerojatno izostanak EU zabrane više šteti našem području. Zašto? Zato što su se zapadne države već zaštitile svojim nacionalnim zakonodavstvom. Primjerice, u Francuskoj je zakonom zabranjeno programirano kvarenje, u Austriji postoji oznaka koja se dodjeljuje za električne uređaje koji dulje traju i lakše se popravljaju, a u Švedskoj se daju porezne olakšice potrošačima koji uređaje nose na popravak“, pojašnjava Borzan.

Zanimalo nas je i je li itko od „mudrih“ proizvođača programirano „brzopokvarljivih“ uređaja kažnjen zbog takve ciljane proizvodnje robe s namjernom greškom? 

Apple i Samsung su već dobili po prstima

„Nedavno je u Italiji zabilježen takav slučaj - Apple i Samsung su papreno kažnjeni. Prvima je sud odrezao kaznu od deset milijuna eura, a drugima pet milijuna eura, jer su namjerno usporavali svoje uređaje, nakon što bi korisnik preuzeo novi operativni sustav. Do sada se problem pokušavalo riješiti direktivama o ekodizajnu, koje se odnose na određene vrste proizvoda. No, bolje rješenje je izmijeniti Direktivu o jamstvima sa stavkama da se programirano kvarenje zabranjuje, da rezervni dijelovi moraju biti dostupni, te da uređaji moraju imati oznaku minimalnog trajanja. Riječ je o dopuni jednog zakona koja bi automatski regulirala sve kategorije proizvoda“, pojašnjava Borzan.

U Italiji je Apple platio deset milijuna eura kazne jer je tvrtka namjerno usporavala svoje uređaje, nakon što bi korisnik preuzeo novi operativni sustav (FOTO: Pixabay)

Međutim, osim što se radi o direktnom udaru na kućne budžete potrošača, postavlja se pitanje postoje li i druge neželjene posljedice programiranog kvarenja uređaja, posebno kada je riječ o gomilanju otpada, uzmemo li u obzir da se, zbog skupih elektroničkih dijelova, mnogi odlučuju na kupnju novog uređaja, a ne na popravak.

„Šteta za okoliš, zbog stalnog gomilanja otpada, je nemjerljiva. Istraživanja su pokazala da su ponovna upotreba, ili popravak, puno bolji čak i od recikliranja proizvoda, jer stvaraju preko 10.000 novih radnih mjesta i imaju bolji utjecaj na okoliš. Čak 77 posto građana Europske unije preferira popravak, a ne kupnju novog uređaja. Dokazano je također da su potrošači voljni platiti više za trajnost proizvoda. Primjerice, kako bi im perilica za rublje trajala dvije godine dulje, spremni su izdvojiti 100 eura više. Uvođenje minimalne oznake trajanja proizvoda dovelo bi, stoga, do povećanja prodaje označenih proizvoda za 55 posto“, kaže Biljana Borzan koja dodaje kako će se, osim protiv programiranog kvarenja uređaja, u novom mandatu zalagati i za to da se spriječe skandali poput onog s poljskim mesom, a prioritet će joj i dalje ostati učinkovitiji i stroži propisi o sigurnosti hrane.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"