Nakon što je prošle jeseni ženska kaznionica u Požegi dobila novo ruho, red je došao i na Zatvor u Zagrebu, slavni Remetinec. Objekt izgrađen 1987. godine, koji je bio privremeni dom brojnih hrvatskih političara, ime je dobio po gradskom naselju na čijem je rubu smješten. Strogo čuvano zdanje u svojoj povijesti je zabilježilo tek dva uspješna bijega zatvorenika, kojih je tamo u svakom trenutku uglavnom između 500 i 600, a toj brojci treba pridodati i od 250 do 300 onih koji u Remetincu borave kao istražni zatvorenici.

Tamo su povodom Europskog dana kreativnosti, a u sklopu projekta CreArt 2.0, kojeg provodi Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU), intervenirali Slaven Kosanović poznatiji kao Lunar, Goran Rakić, Ivan Oštarčević Zgubljen i Dominik Vuković.

FOTO: Ovako od danas izgleda zagrebački zatvor

ZAPAŽENE INTERVENCIJE: Novo ruho jedine ženske kaznionice u Hrvatskoj

PRIJE I POSLIJE: Preobrazba jednog zatvora

Radi se o projektu Revitalizacije zatvorskog prostora umjetnošću, a vodila ga je, kao i u slučaju požeške kaznionice, Melinda Šefčić, u suradnji s Ministarstvom pravosuđa, Zatvorom u Zagrebu, Odsjekom za etnologiju i folkloristiku pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Institutom za etnologiju i folkloristiku te Odsjekom za kriminologiju pri Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom u Zagrebu. Sve s ciljem unaprjeđenja kvalitete života i međuljudskih odnosa zatvorenika, a kako bi se stvorila humanija, podupiruća i njegujuća okolina.

Četvorica umjetnika na "mjestu zločina" (FOTO: HDLU)

„Već tijekom izvođenja radova likovnih umjetnika, doživljaj prostora zatvora se mijenjao u pozitivnom smislu. Sa završetkom umjetničkih intervencija u zatvoru, očigledna su poboljšanja psihosocijalne klime i međusobnih odnosa zatvoreničke zajednice i službenika Zatvora. Umjetničke intervencije u ovom zatvoru svakako će doprinijeti širem pojmu uspješne rehabilitacije zatvorenika u kontekstu svrhe izvršavanja kazne zatvora, rekao je Damir Čumpek, upravitelj zagrebačkog zatvora, prilikom predstavljanja projekta, dok je Melinda Šefčić objasnila kako je cijela organizacija projekta bila vrlo izazovna i specifična, jer je riječ o atipičnom prostoru. 

"Adapatacija" by Ivan Oštarčević (FOTO: HDLU)

„Zatvorski prostor zahtijeva jedan potpuno novi i drugačiji pristup rada i djelovanja. Umjetnici su od samog početka provođenja projektnih aktivnosti posebnu pažnju pridavali specifičnosti prostora, posebice prilikom odabira prostora djelovanja, izvedbe skica za prostornu estetizaciju i odabira boja. Pri izvođenju likovnih intervencija vodilo se računa da pored same estetizacije prostora, a tako i rehumanizacije prostora radovi imaju terapijski učinak, da potaknu pozitivne misli i reakcije, da skrenu pozornosti s akutnih problema, da potaknu diskusiju, komunikaciju i nadasve promjenu percepcije prostora“, pojašnjava Šefčić s kojim su se sve izazovima susrela četvorica umjetnika. 

Melinda Šefčić na predstavljanju likovnih intervencija istaknula je kako su reakcije većine zatvorenika pozitivne (FOTO: HDLU)

Voditeljica projekta uvjerena je kako su uspjeli u svojim zamislima, o čemu svjedoče i pozitivne reakcije većine osuđenika i zaposlenika zatvora. Cijelu izvedbu projekta, kao i utjecaj nastalih intervencija na promjenu percepcije prostora, pratio je istraživački tim sastavljen od znanstvenika različitih struka i s različitih institucija, kao što su Odsjek za etnologiju i folkloristiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu ili Odsjek za kriminologiju pri Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu. Rezultati će biti predstavljeni na javnom izlagačkom skupu koji će se u svibnju održati na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.

O izazovima oslikavanja Remetinca nekoliko riječi rekao je i Goran Rakić čija je umjetnička intervencija nazvana „Refleksija slobode“.

Goran Rakić pozira ispred svog murala (FOTO: HDLU)

„Iako iza sebe imam već velik broj ostvarenih murala, oslikavanje zida u Zatvoru u Zagrebu za mene je sasvim novo iskustvo. Prilikom slikanja ovog murala veliku pažnju posvetio sam promišljanju kako će ovo umjetničko djelo utjecati na promatrače. Slikajući murale na otvorenim prostorima više razmišljam o sebi i mojim željama za izražavanjem, dok je ovaj mural zapravo nametnut promatračima koji uglavnom prolaze kroz teža razdoblja stoga je bilo potrebno promisliti o svakoj boji i obliku, te ih formirati da imaju pozitivan, ugodan i smirujući utjecaj“, kaže Rakić. 

Inače HDLU, u sklopu projekta CreArt 2.0, već petu godinu zaredom na 21. ožujak obilježava Europski dan kreativnosti, organizirajući razne aktivnosti kako bi promovirao umjetničku kreativnost. CreArt 2.0, europska je mreža gradova te javnih, ali i privatnih institucija, koje su se umrežile još 2012. godine, kako navode, s „ciljem reagiranja na potrebe europskih kulturnih institucija što obuhvaća povećanje gospodarskog, socijalnog i kulturnog utjecaja vizualnih umjetnosti pružanjem bolje podrške umjetnicima, menadžerima u kulturi, industriji i široj javnosti“. 

Lunar ispred svog remetinečkog murala (FOTO: HDLU)

Više fotografija pronađite u našoj fotogaleriji na ovom linku.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HDLU

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"