I GRAĐANI I VLADA U CRNOJ GORI

Gluvi na upozorenja, mjere i odgovornost

ritn by: Andrea Jelić | 28.10.2021.
I GRAĐANI I VLADA U CRNOJ GORI: Gluvi na upozorenja, mjere i odgovornost
Kod nas su mjere, uglavnom, mrtvo slovo na papiru. Da bi se u to uvjerili, dovoljno je prošetetati ulicama kroz Podgoricu, gdje je najveći broj zaraženih. Do maski ili rastojanja malo ko drži. Tek će se, u periodu koji dolazi, vidjeti stvarni epidemiološki efekti masovnih okupljanja zbog burnih političkih dešavanja. Jer, politikanstvo je, ponovo, zamaglilo razum. Odluke koje je donosila bivša vlast bile su, kao što se dokazalo, loše. O odgovornosti nove vlasti najbolje govori to što njeni predstavnici ne haju ni za preporuke koje sami donose. Građani, po običaju, ispaštaju. Ima i nesavjesnih građana. Iz Ministarstva zdravlja su nedavno podnijeli Upravi policije (UP) prijavu zbog sumnje u falsifikovanje potvrda o vakcinaciji. "Otvoren je i sajt na osnovu kojeg su zapravo zloupotrebljavane potvrde. Očekujemo brzo djelovanje policije", saopštila je ministarka Borovinić-Bojović.

Crna Gora je jedna od država sa najvećim brojem novozaraženih virusom Covid-19 na 100.000 stanovnika od 52 zemlje u Evropi. To su nedavno pokazali podaci različitih evropskih statističkih centara. Prema nedavnom istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), sa čak 315 preminulih na 100.000 stanovnika, nalazi se na trećem mjestu u svijetu, dok je druga u regiji. Dok epidemiolozi upozoravaju da je situacija ozbiljna, i da su sve prilike da će se pogoršavati, nadležni ne rade dovoljno na rješavanju brojnih nagomilanih problema.

Na to je nedavno upozorila epidemiologinja Milena Popović Samardžić: "Ne znam kako da računamo na poštovanje mjera od strane građana, ako imamo nemar predstavnika Vlade Crne Gore prema mjerama koje sami donose". Ona je ocijenila da je stanje u vezi sa pandemijom koronavirusa u Crnoj Gori veoma zabrinjavajuće

Nemar, što nadležnih, što građana potvrđuju i fotografije sa posljednjih društveno-političkih dešavanja u zemlji – protesta na Cetinju povodom ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija ili dočeka patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirija ispred Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici. Oni koji su se na ovim skupovima pridržavali najnovijih mjera koje je propisao Institut za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) bili su u manjini. 

Cetinje - protest
Barikade na Cetinju prošlog mjeseca (FOTO: Lupiga.Com)

Uoči tih masovnih skupova, niko od nadležnih nije našao za shodno da se obrati građanima i pozove ih da ostanu kućama i da poštuju mjere. Naprotiv, neke od njih svojim prisustvom "upriličili su" najveći državni zvaničnici – predsjednik Milo Đukanović i premijer Zdravko Krivokapić.

Nacionalna digitalna kovid potvrda je u Crnoj Gori validna samo ukoliko osoba ispunjava jedan od propisanih uslova: da je u cjelosti vakcinisana, nezavisno od toga koliko je dana prošlo od revakcinacije, da posjeduje negativan PCR test koji nije stariji od 72 sata ili pozitivan PCR test koji je stariji od 14 i nije stariji od 180 dana, ili da posjeduje negativan brzi antigenski test koji nije stariji od 48 sati.

Zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, kao i organizovanje javnih priredbi, političkih i privatnih skupova, proslava, žurki, svadbi, kao i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo više od 50 osoba, uz poštovanje propisanih mjera. Posjeta ustanovama kulture (pozorištima, bioskopima, muzejima, galerijama i slično) dozvoljena je samo uz Nacionalnu digitalnu kovid potvrdu. Zabranjeni su još i prisustvo i zadržavanje više od pedeset punoljetnih osoba zajedno na otvorenom javnom mjestu (trotoarima, trgovima, ulicama, šetalištima, plažama). 

Ispaštaju stariji

I dok su pojedine evropske države gotovo završile sa vakcinacijom, poput Danske ili Irske, statistika u Crnoj Gori ne daje razloga za optimizam da će se tako nešto dogoditi i kod nas u skorije vrijeme.

Direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić saopštio je, na nedavnoj press konferenciji povodom novih mjera, da više od trećine trenutno oboljelih čine građani od 20 do 39 godina života. "Nažalost, upravo oni koji su najčešći prenosioci virusa najmanje su vakcinisani - odziv je od 20 do 30 odsto u ovim kategorijama, pa ispaštaju stariji od njih – u porodicama, radnom okruženju", kaže Galić.

Prema podacima koje taj institut dobija od bolnica, 86,5 odsto preminulih od koronavirusa od 4. maja do sada bili su nevakcinisani pacijenti.

Dok je Evropska unija (EU) ispunila zacrtani cilj i do 1. septembra vakcinisala 70 odsto odraslih osoba, u Crnoj Gori je taj procenat tek 47,6 odsto. Najmanje je vakcinisano mladih - samo 20 odsto. Do sada je obezbijeđeno 762.340 doza vakcina - Fajzera, Sputnik V vakcine, kao i kineske te Astra Zeneke. Prema informacijama od pojedinih starijih građana, na patronažnu vakcinaciju se čeka danima. Neki od njih su se za nju prijavili i po par nedjelja unaprijed i još uvijek su na listi čekanja.

Cijepljenje
Vakcinisano je tek 47,6 odsto odraslih osoba (FOTO: HINA/EPA/Angelo Carconi)

Da vakcinacija protiv koronavirusa treba da bude prioritet, smatra gotovo tri četvrtine građana. To su rezultati posljednjeg istraživanja koje je agencija Ipsos sprovela krajem jula u Crnoj Gori, saopšteno je nedavno iz UNICEF-a u Crnoj Gori. Broj građana koji neće da se vakcinišu, pokazalo je to istraživanje, od januara do jula tekuće godine pao je sa 44 na 35 odsto. Među neodlučnima su češće ljudi koji kažu da nisu dovoljno informisani na ovu temu, dok su među onima koji neće da se vakcinišu češće ljudi koji nemaju povjerenja u zdravstvene institucije i koji nisu zabrinuti da će se zaraziti koronavirusom, kao i oni koji sumnjaju u sve vakcine i smatraju da bi ih generalno trebalo izbjegavati. 

Prema informacijama sa sajta Covid i obrazovanje, najviše oboljelih je u osnovnim školama – 330 učenika i 68 nastavnika, dok je u srednjim inficirano 308 učenika i 53 profesora. Direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić saopštio je da stanje u crnogorskim školama - nije alarmantno - uzimajući u obzir činjenicu da u Crnoj Gori osnovnu i srednju školu pohađa blizu 96.000 učenika i oko 9.500 prosvjetnih radnika. 

Prije početka školske godine iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta saopšteno je da su obezbijedili toplomjere, sredstva za dezinfekciju ruku, prostora i površina, kao i ostale higijenske potrepštine. Prosvjetari tvrde da problem u vezi sa nabavkom zaštitne opreme i dalje nije riješen i da su primorani da sami kupuju maske i dezinfekciona sredstva kako bi mogli da održe nastavu. Izvjesno je i vraćanje učenika osnovnih i srednjih škola na onlajn nastavu. To je saopštio predsjednik podgoričkog odbora Sindikata prosvjete Slobodan Savović. Organizovani su i građanski protesti povodom odluke da djeca dok traju časovi moraju da nose maske. 

Falsifikovanje potvrda i testova

Ima i nesavjesnih građana. Iz Ministarstva zdravlja su nedavno podnijeli Upravi policije (UP) prijavu zbog sumnje u falsifikovanje potvrda o vakcinaciji. "Otvoren je i sajt na osnovu kojeg su zapravo zloupotrebljavane potvrde. Očekujemo brzo djelovanje policije", saopštila je ministarka Borovinić-Bojović.

Kako je kazala, imali su i anonimnu prijavu da se izdaju lažni negativni PCR testovi, što je takođe prijavljeno policiji. Rasvjetljavanje tih slučajeva je još uvijek na čekanju. Uprava za inspekcijske poslove, kako je potvrdio izvor ResPublice, do sada nije dobila nijednu prijavu u vezi sa falsifikovanjem potvrda. Iz te institucije, u saradnji sa Upravom policije, pojačano vrše kontrole nove Nacionalne digitalne kovid potvrde. U njihovom nadzoru su posebno tržni centri i ugostiteljski objekti.

Nove epidemiološke mjere negativno će uticati na poslovanje ugostitelja i Ministarstvu zdravlja se predlaže da sagleda mogućnost njihove izmjene, saopšteno je na posljednjoj sjednici Grupacije ugostitelja Privredne komore (PKCG). Sekretarka te grupacije Sanja Marković, kazala je da predstavnici iz privrede nijesu bili u dovoljnoj mjeri konsultovani prilikom donošenja mjera. 

Kafići
U kafanu bez maski, u školu s maskama (FOTO: HINA/Miljenko Klepac)

"Ugostitelji su diskriminisani u odnosu na ostale djelatnosti u Grnoj Gori i dovedeni u neizvjesnost i krajnju neodrživost poslovanja, jer je samo zaposlenima u ugostiteljstvu potrebno da posjeduju digitalni kovid sertifikat, negativni PCR ili BAT test ili potvrdu o prebolovanom virusu", kaže ona.

Donosioci odluka bi, saglasni su privrednici, u narednom periodu trebalo da razmotre mogućnost smanjenja opterećenja po osnovu rada (doprinosa), te da uvedu primjenu snižene stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) od sedam odsto na sve usluge u ugostiteljstvu (hranu i piće), nezavisno od registracije objekta. "Na taj način bi proširili poresku bazu i učinili poslovni ambijent prihvatljivijim za privredu i uticali na smanjenje sive ekonomije", zaključak je ugostitelja koji su prisustvovali pomenutoj sjednici. 

Mrtvo slovo na papiru

Ljetnja turistička sezona je, prema riječima direktorice Direktorata za razvojne politike u turizmu u Ministarstvu ekonomskog razvoja, Aleksandre Gardašević Slavuljica, bila uspješna. "Pred nama je novi cilj - uspješna post sezona, koja je u potpunosti pripremljena, a čija realizacija zavisi od odgovornog ponašanja svih nas", kaže.

Podaci Uprave policije pokazuju da je od 1. maja do 30. avgusta u Crnu Goru ušlo 2,3 miliona stranaca, najviše iz regiona. Turistički promet, samo u julu i avgustu, kretao se na nivou od 95 odsto 2019. godine, pokazalo je istraživanje Ministarstva ekonomskog razvoja i Nacionalne turističke organizacije

Ima i onih koji smatraju da je reakcija države u posljednjem talasu pandemije izostala

"Očekivali smo više informacija u vezi korone i više naučnih istraživanja, jer je virus tu već godinu i po dana. Zauzvrat smo dobili naređenja, neustavna zatvaranja, ograničenje kretanja i direktan atak na slobodu izbora. Polako, ali sigurno dolazimo u situaciju totalne ekonomske propasti prouzrokovane lošim izborima", kaže za Res Publicu Zarija Pavićević, koordinator Alternative Crne Gore, građanske partije koja je početkom septembra organizovala proteste ispred Ministarstva zdravlja protiv određenih epidemioloških mjera. 

Prema njegovim riječima, mjerama su najviše pogođeni ugostitelji i mali privrednici koji nisu imali zaleđinu da podnesu teret koji im je država nametnula. "Sve ono što je prošle godine bilo zabranjeno, sada je, u daleko težoj epidemiološkoj situaciji, dozvoljeno. Ne pomažu ni kontradiktorne mjere Savjeta za sprovođenje aktivnosti na odstranjivanju i iskorjenjivanju zarazne bolesti izazvane novim koronavirusom, prema kojima se u kafanu može bez maski, dok je u školama obavezna. Dovode građane do preispitivanja svake naredne odluke nadležnih, a mozda i oglušavanja na iste, jer takav pristup samo stvara nezadovoljstvo kod već napaćenih ljudi", ističe Pavićević. 

Kod nas su mjere, uglavnom, mrtvo slovo na papiru. Da bi se u to uvjerili, dovoljno je prošetetati ulicama kroz Podgoricu, gdje je najveći broj zaraženih. Do maski ili rastojanja malo ko drži. Tek će se, u periodu koji dolazi, vidjeti stvarni epidemiološki efekti masovnih okupljanja zbog burnih političkih dešavanja. Jer, politikanstvo je, ponovo, zamaglilo razum. Odluke koje je donosila bivša vlast bile su, kao što se dokazalo, loše. O odgovornosti nove vlasti najbolje govori to što njeni predstavnici ne haju ni za preporuke koje sami donose. Građani, po običaju, ispaštaju.

Andrea Jelić
Andrea Jelić (FOTO: Privatni album)

Andrea Jelić je frilens novinarka iz Crne Gore. Piše za nezavisni nedjeljnik Monitor i portal Prvih crnogorskih nezavisnih elektronskih novina (PCNEN), uglavnom o društvenim temama - ekologiji, obrazovanju, ravnopravnosti i zdravstvenoj zaštiti. Učestvovala je na mnogim seminarima i pohađala brojne obuke iz novinarstva. Diplomirala je komunikologiju na Fakultetu za komunikacione nauke na Univerzitetu Aldo Moro u Bariju, u Italiji. Dio školovanja provela je na Univerzitetu Meiji u Tokiju, u Japanu. Živi i radi u Podgorici.

Tekst je nastao u sklopu šestog izdanja “Priča iz regije” kojeg provode makedonska Res Publica i Institut za komunikacijske studije iz Skoplja, u suradnji s partnerima iz Crne Gore (PCNEN), Hrvatske (Lupiga.Com), Kosova (Sbunker), Srbije (Autonomija), Bosne i Hercegovine (Analiziraj.ba), Albanije (Exit News), Slovenije (DKIS) i Grčke (Macropolis), u okviru projekta "Poveži točke: poboljšane politike kroz građansko učešće", uz podršku britanske ambasade u Skoplju.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. BAGATELIZIRANJE SEKSUALNOG NASILJA: Mnoge žrtve ne progovore nikad

    29.11.2021.

    Sofija Kordić

    BAGATELIZIRANJE SEKSUALNOG NASILJA: Mnoge žrtve ne progovore nikad

  2. MELANKOLIJA I KUHANJE IVICE PRTENJAČE: Jeste li doručkovali?

    24.11.2021.

    Ivica Prtenjača

    MELANKOLIJA I KUHANJE IVICE PRTENJAČE: Jeste li doručkovali?

  3. CARSTVO BAŠIBOZUKA: Uvijek ima ko ratovati i to za one koji su davno trebali biti zatvoreni

    14.11.2021.

    Ahmed Burić

    CARSTVO BAŠIBOZUKA: Uvijek ima ko ratovati i to za one koji su davno trebali biti zatvoreni

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije